Štrajk je oblik kolektivnog neposlušanja i neposluživanja radnika i obično se koristi kao sredstvo za postizanje određenih ciljeva ili ispunjenja određenih zahtjeva. Štrajk može biti zbog povećanja plaća, boljih uvjeta rada, prava radnika ili bilo čega što se tiče socijalne politike.

Štrajk je oblika prosvjeda u kojoj radnici prestanu raditi svoje običajne poslove kako bi prisilili svoje poslodavce da ispune njihove zahtjeve.

Povijest štrajka

Štrajk je oblik kolektivnog protivljenja radnicima u nastojanju da postignu svoje ciljeve. Ova vrsta neposlušnosti danas je uobičajena, ali već stoljećima postoji. U srednjem vijeku, radnici su uglavnom bili zatočenici ili robovi koji su se usprotivili lošim uvjetima ili tlačenju. U modernom dobu, štrajkovi su postali sve češći kako bi radnici osigurali bolji položaj na radnom mjestu.

U 19. stoljeću, štrajkovanje je bilo rasprostranjeno diljem svijeta i bilo je jedan od glavnih alata za poboljšanje uvjeta rada i okoliša. U Americi, Prvi Nacionalni štrajk održao se 1877. godine kada su seksto tisuće vlakova štrajkovalo protiv strogih pravila koja su im bila nametnuta od strane vlasničkih društava. Kroz godine, brojne druge grupe ljudi počele su se organizirati i štrajkovati zbog boljih uvjetima rada i plaće, posebno u industrijsko doba 20. stoljeća.

U poslijeratnom razdoblju, u SAD-u i drugim razvijenim zemljama počele su se formirati sindikalne organizacije koje bi zagovarale interese radnika na lokalno ili nacionalno razini. U mnogim slučajevima, ovi sindikati pružali su podršku radnicima u traženju bolji plaće i pravde na poslu te olakšavanju sporova između radnika i poslodavaca. Iako je to bio uspješan način da se postigne puno toga, postojao je ograničeni broj situacija gdje bi štrajk postao potreban da bi se ostvarile promene.

Od 1970-ih pa do danas, brojni veliki nacionalni ili međunarodni štrakovi dogodili su se diljem svijeta jer ljudi traže bolja prava i plaću za mnoge pozicije poput medicinskih djelatnika ili prosvjetnih djelatnika. Iako ne mogu biti odmah uspješni, ti događaji upozoravaju javnu javnost da problem još postoji te donose puno potrebnih promena unutar mnogih profesija diljem svijeta.

See also  Što je rašt

Razlozi za štrajk

Postoje različiti razlozi za štrajk, uključujući nepoštivanje radnih prava, loše uvjete rada, nedostatak plaće i raspodjele, nedostatak sigurnosti na poslu i nezadovoljstvo radnika. Sve te stvari mogu biti izvor problema na radnom mjestu i dovesti do štrajka. Također postoje određene situacije u kojima se radnicima obraćaju zahtijevi za promjenu. To mogu uključivati ​​zahtijevanje većih plaća ili boljih uvjeta rada, kao i traženje pravednog tretmana od strane poslodavca. Takvi pozivi mogu dovesti do štrajka ako se ne poštuju.

Ponekad se štrajkovi dogode jer se određene politike ili postupci ne poštuju. Na primjer, ako se donese odluka o preseljenju radne snage iz jednog područja na drugo bez da se pitaju sami radnici, to može dovesti do štrajka. Isto tako, ako su uvedeni novi postupci koji imaju negativan utjecaj na plaće i druge pravice radnika, to može biti razlog zbog kojeg će oni okupirati svoja mesta rada i tražiti promjenu. U ovim slučajevima štrajk je oblik protestiranja protiv postupaka koji onemogućavaju da se ostvari pravda na poslu.

Ponekad se ljudima nudi mogućnost da traže promjenu putem mirnih prosvjeda ili dijalogom sa vlastima ili poslodavcima. Međutim, ako to nije uspješno ili ako nema znatnih napretaka u tom smjeru, ljudi će posegnuti za okončanje svoje situacije putem štrajka. To je oblik pritiska na vlast da poduzme mjere i donese promjenu koja bi olakšala položaj ljudskog bića u društvu te omogucila dostojanstveniji posao.

U svakom slučaju, štrajkovima treba pristupiti s oprezom jer postoji veliki rizik od nasilja i ozbiljan uticaja na ekonomiju države. Stoga je važno da akteri shvate potencijan rizik prije nego li počnu sa organizovanim protestom jer to može imati negativne posljetice po društvo u cestini.

Zakoni o štrajku

Štrajk je oblik kolektivnog neposlušanja radnika koji se pribjegava u cilju postizanja boljih uvjeta rada i plaće. U Hrvatskoj, Zakon o radu sadrži članke koji se odnose na štrajk i reguliraju ga. To uključuje određivanje postupka za započinjanje štrajka, zahtjeve koje radnici mogu tražiti, obveze poslodavaca prilikom izdavanja nadzora nad štrajkom i druge pravila koja treba poštivati.

Kada radnici odluče da počnu sa štrajkom, oni moraju podnijeti zahtjev za štrajk Upravnom odboru ili Nezavisno tijelo za mir u radnom odnosu. Ako se ti organi slože da je razlog zbog kojeg je štrajk predložen razuman, dopustit će mu da se nastavi. Poslodavac također može dati suglasnost na temelju pregovora sa sindikatom ili drugim povezanim organizacijama. Međutim, ako obje strane nemaju spremne dogovore o pregovorima, tada će se provesti postupak arbitraže.

See also  Što je potočarka

U tom slučaju Nezavisno tijelo za mir u radnom odnosu imenovat će arbitra koji će ispitati argumente obiju strana i donijeti odluku. Ova odluka bit će obvezujuća na sve strane i bit će poštivana bez prigovora. Ako bilo koja strana ne poštuje odluku arbitra, tada ćemo imati pravo poduzeti sankcijske mjere protiv te strane protivnikom postupka suda.

Poslodavac također mora osigurati da se svi propisi o sigurnosti i higijeni budu poštovani tokom trajanja štrajka. On je dužan osigurati sigurnost svih ljudskih resursa na licu mesta i vidjeti da li su svi standardni postupci provođenja sigurnosnih propisa primjenjuju unutar tvrtke prije nego što omogući provedbu bilo kojeg dogovora o pregovorima sa sindikatom ili drugim povezanim organizacijama. Također je potrebno osigurati da se propisi o sigurnosti provode bez diskriminiranja bilo kojoj strani sudioniku u pregovorima i arbitražama.

U Hrvatskoj postoje stroge sankcije za one koji prekrše pravila o štrajkovima, a to mogu biti novčane kazne ili privremeno suspendiranje posla do tri mjeseca. Također je strogo zabranjen bilo kakvo nasilno djelovanje protiv poslodavca ili drugih ljudskih resursa tokom trajanja štrajka. Svi radnici moraju poštovati ove pravilne okvire jer bi inače mogli biti kažnjeniji novčanim kaznama ili privremenim suspendiranem posla do tri mjeseca .

Zabranjeni oblici štrajka

Štrajk je za radnike izuzetno važan alat da bi ostvarili svoja prava, ali postoje vrste štrajka koje su strogo zabranjene. U Hrvatskoj postoje određena pravila koja reguliraju vrste štrajka koji su dozvoljeni, a neki oblici su strogo zabranjeni. Među takvim oblicima su oni koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem, bilo prema radnicima ili prema drugim osobama. Također je zabranjen i štrajk pod povoljan uvjet. Ovaj oblik štrajka nastaje kada sindikat i vlasnik poslovnice postignu dogovor o tome da će se smanjenim plaćama nastaviti raditi, a radnici će biti platiti manje od one koja je bila dogovorena ranije. Ova vrsta štrajka smatra se protivzakonitom jer predstavlja prisilnu diskriminaciju protiv radnika.

See also  Što je žiro račun

Drugi zabranjen oblik štrajka je politički štrajk, koji se odnosi na one situacije u kojima radnici traže promjenu politike ili neku političku akciju. U Hrvatskoj ovi oblici štrajka nisu dozvoljeni jer se smatra da bi to moglo uticati na javnu stabilnost i sigurnost. Također je zabranjen i nemoralni štrajk, gdje se traži da se neke usluge pružaju bez plaćanja računa ili bez pridržavanja propisa i pravila tržišta. Nemoralni štrajci smatraju se protivzakonitim jer predstavlja kršenje zakona i regulacija tržišta.

Kao poslodavci morate biti upoznati sa tim pravilima koja reguliraju vrste dozvoljenih i zabranjenih oblika štrajka u Hrvatsko

Alternativni oblici protesta

U posljednje vrijeme, ljudi se često okupljaju u zemlji i širom svijeta da bi iskazali svoje nezadovoljstvo i prosvjedovali protiv različitih stvari. Tradicionalno, ovi prosvjedi se održavaju na ulicama gradova ili glavnim trgovima, ali postoje i drugi načini na koje se možemo suprotstaviti. Alternativni oblici prosvjeda mogu biti učinkoviti načini da se izrazi nezadovoljstvo i skrene pažnja javnosti na vašu poruku. Slijede neki od alternativnih oblika protesta koji mogu biti korisni u nekim situacijama:

Kulturne i umjetničke aktivnosti

Kulturne aktivnosti poput filmskih projekcija, pozorišnih predstava i muzikalnih nastupa mogu biti snažne metode iskazivanja. Ovi oblici performansa omogućavaju da se poruka prenese jasno i precizno do šire publike u zabavan i zanimljiv način.

Građanska nepodrška

Građanska nepodrška je način da se određena akcija ili politika bojkotira ili protestira bez fizičkog prisustva. Najpoznatiji primjer je bojkot tvrtki koja nisu poštivala ljudska prava ili one koje unose štetne tvari u okoliš. Drugo pravo građanskog neposluha može biti financijsko odbijanje plaćanja poreza od strane ljudi koji se protive određenom zakonu ili politikom vladine vlasti.

Virtuelni prosvjedi

Virtuelni prosvjetovi postaju sve popularniji na internetu, posebno među mladima. Ovi online prosvjetovi podrazumijevaju objavlivanje online postova, dijeljenje slika, video snimaka ili članaka o temama o kojima su ljudski sudionicima važne ili imaju moralnu težinu. Također mogu biti organizirani online događaji poput virtualnih maratona trčanja ili virtualnih radionica za podršku određenoj tematskoj inicijativi.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je prljava bomba

Što je prljava bomba? Prljava bomba je vrsta atomske bombe koja se razlikuje od običnih nuklearnih oružja po tome što koristi izotope radioaktivnih materijala umjesto čistog nuklearnog materijala. Ova vrsta bombe može biti mnogo opasnija od obične atomske bombe, jer...

read more

Što je prizemni ozon

Što je prizemni ozon? Prizemni ozon je vrsta ozonskog sloja koji se nalazi blizu površine Zemlje, u rasponu od nekoliko desetina do nekoliko stotina metara. To je oblik toksičnog onečišćenja zraka, koje nastaje uslijed proizvodnje određenih industrijskih kemikalija i...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This