Što je tlo

Što je tlo? Tlo je sloj zemlje koji se nalazi između površine zemlje i njezinog dubljeg dijela. Sastoji se od različitih minerala, zračnih mehurića i organskih tvari, a svi ti sastojci igraju važnu ulogu u podržavanju života na Zemlji.

Tlo je sloj zemlje ili drugog materijala koji obično sadrži organske i anorganske čestice, tekućine i plinove. Obično se sastoji od mešavine različitih materijala, poput gline, peska i rđe. Tlo je korisna za biljke za hranu, hranu za životinje, preradu biljnog materijala i čuvanje vode.

Kako se sastavljaju tla?

Tlo se sastoji od različitih komponenti, uključujući mineralne čestice, organske tvari, vodu i zrak. Svi ti sastojci ugrađeni su u tlo putem interakcije fizičkih, kemijskih i biologijskih procesa. Proces stvaranja tla naziva se pedogenezom.

Mineralne čestice koje čine tlo dolaze iz različitih izvora. Najveći dio mineralnih čestica je starih igneous i metamorphic stijena, ali one mogu biti poremećene erozijom i sedimentacijom. Erosion je proces koji omogućava da se zemljište oslobodi od većih stijena i da se pretvori u manje čestice zemlje. Sedimentacija je proces koji dovodi do akumulacije mineralnih čestica na jednom mjestu. Također, mineralne čestice mogu biti dodane u tlo putem atmosferskih procesa poput ciklona ili preko prisutnosti životinja poput ptica ili glodavaca.

Organic materija koja se nalazi u tlu nastaje od materija koja je bila prisutna na nekom dijelu Zemlje prije nego što se postalo tlo. To može biti organska materija koja je bila prisutna u roku prije nego što je postalo zemljište ili organska materija koja je bila dodana preko atmosferskih procesa poput vjetra ili kiše. Organic materijal koji dolazi sa Zemljinog površine može biti biljke, lišće, truljenje biljaka i biljni ostatci koji su usitnili i spojeni sa zemljištem da bi se stvorio humus. Humus ima važnu funkciju jer povećava sposobnost tla da apsorbira vodu te time pomaže biljkama da dobivaju potrebnu vodu za rast i razvoj.

Voda je još jedan važan sastojak tla jer bez nje biljke ne bi mogle preživjeti ni rastiti. Voda dopire do tla putem destilacijskog ciklusa gdje ona padne sa oblaka na Zemljinu površinu te se nakon toga otapa i isparava natrag u atmosferu gdje ponovo postaje oblačno te opet silazi na Zemljin površinu poznato pod nazivom “Krug vode” (Water cycle). Voda dopire do svih dijelova Zemljinog površinog putem gravitacijskim silama gdje ona dospijeva do dubokih dijelova Zemljinog sloja te time hrani biljke na ovim dubokim mjerama.

Zrak igra vrlo važnu uloga u sastavnom dijelu zemljišta jer on omogućava pristup kiseoniku koji su nužni za vitalne funkcije biljaka te one mogućnost da apsorbuju hranive materijale sa okolnom podlogom. Bez prisustva ovih mineralnih materija biljke ne bi mogle preživjeti ni razviti se ako nemaju adekvatnu opskrbu hranom iz okoline.

Tipovi tla

Tlo je složen sastav koji obuhvaća zemlju, vodu, zrak i razne organske i neorganske materijale. Postoje mnogi različiti tipovi tla, od kojih svaki ima svoje specifične sastavnice. Najčešći tipovi tla uključuju šumsko tlo, plodno tlo, kamenito tlo i kiselu zemlju.

Šumsko tlo je najviše rasprostranjeno na Zemlji, ali se od ostalih vrsta razlikuje po visokom sadržaju organskih materijala. Ono obično sadrži ostatke biljaka i životinja, kao i malu količinu minerala. Uglavnom je smeđeg-crnog ili tamno smeđeg bojenja.

Plodno tlo je smeša međusobno povezanih organskih i mineralnih materijala koja omogućava biljkama da iskoriste hranjive materijale iz njega. Obično ima više minerala nego šumsko tlo, a bojenje mu se može varirati od svetlosmeđeg do tamnosmeđeg.

Kamenito tlo je obično pokriveno tankom pločom izmeštanog čvrstog materijala koji se nalazi ispod sloja površinskog ostatka ili humusa. Uglavnom sadrži male količine hranjivih materija i minerala u poređenju sa drugim vrstama zemljišta. Bojenje mu može biti svetlosmeđe do tamnosmeđe ili čak crne boje.

Kisela zemlja ima niži pH od 7,0 što čini da je otpornija na razvoj nekih biljaka nego druge vrste zemljišta. Obično sadrži veću koncentraciju mikroelementa poput cinka i bakra u poređenju sa drugim tipovima zemljišta. Može biti boje od jarkosmeđeg do crnog bojenja.

Hranjiva tla

Hranjiva tla su one vrste tla koja su bogata hranjivim tvarima i omogućuju razvoj raznolikih biljaka. Hranjiva tla obično sadrže povećane koncentracije mineralnih soli, ugljičnih spojeva, biološki i kemijski sastojci. Osim toga, hranjiva tla obično imaju visok pH, što je pogodno za rast biljaka. Hranjiva tla mogu se prirodno nalaziti ili stvarati umjetnim putem. Umjetna hranjiva tla često se koriste u poljoprivredi za proizvodnju visokih prinosa poljoprivrednih kultura.

Glavne komponente hranjivih tla su organska i anorganska materija. Organska materija pomaže u stvaranju i održavanju strukture zemljišta te je važna za razvoj mikroorganizama i mikroorganizama u zemljištu. Anorganska materija poput minerala igra važnu ulogu u održavanju ravnoteže vode, minerala i elemenata u tragovima. Struktura hranjivih tla može se promijeniti dodavanjem umjetnih spojeva poput superfosfata ili sulfata gvožđa kako bi se poboljšala njenostabilnost te smanjenje erozije i propadanja. Dodavanje organskih materija poput stajskog gnoja ili otpada od drveća može biti od velike pomoći za jačanje humusa sadržanog u hranljivom tlu te na kraju povećanje produktivnosti poljske njege.

Nehranjiva tla

Nehranjiva tla su ona tla koja nemaju dovoljno hranjivih tvari da bi podržala rast biljaka i da bi bila učinkovita u iskorištavanju vode. Ova vrsta tla često se nalazi u područjima s niskom klimatskom razinom, gdje je manje vlage. Nehranjiva tla se često pojavljuju u kamenim dolinama, gdje padaline nisu dovoljne da ponovno napune zalihe minerala. Može biti izuzetno teško za one koji žele pokoriti ovu vrstu tla. Međutim, postoje neke stvari koje ljudi mogu učiniti da poboljšaju kvalitetu nehranjivog tla i omoguće rast bilja.

Dodavanje organskog materijala na nehranjivo tlo je jedan od načina poboljšanja kvalitete zemljišta. Organski materijal poput slame, drvenog otpada i humusa može pomoći da se zaštiti i održava već prisutna mineralna sirovina u zemljištu. Organski materijal je odličan izvor hranjenja mikroorganizama i drugih životinjskih vrsta koji će potaknuti rast bilja. Također može pomoći da se smanji propusnost tla, što može spriječiti isparavanje vode iz zemljišta.

Drugim načinom poboljšanja nehranjivog tla je dodavanje hranidbenih sredstava poput gnoja ili mineralnih đubriva. Gnoji su odličan izvor azota, fosfora i drugih potrebnih hranidbenih elemenata za bilje, a mineralna đubriva mogu biti obogaćena fosforom i drugim bitnim makronutrijenata. Ovi dodaci mogu dati veliku korist nehranjlivim talima jer mogu poboljšati nedostatke hranidbenih elemenata.

Konačno, ako se pravilno obrađujte nehranjliva tla, to može biti puno bolje mesto za bilje da uspeju i brzo raste. Obrađivanje ploda olakšava prodiranje svjetlosti sunca duboko do dubine tala te doprinosi cirkulaciji vazduha u talasima. Obrađivanje ploda smanjuje propusnost talasima i olakšava prodiranje vode duboko u talasima te omogućava biljam da iskoriste više hranidbenih elemenata iz talasima.

Kako biste postigli optimalni rezultat od obrade ploda nehrana jive talasima potrebne su redovne aktivnosti obrade ploda unutar sezone rasta bilja. Unosa organskih materijala i hranidbenih dodataka moraju biti pravilni da bi se postigao pozitivan efekat na bezhranilvenim talasima te osigurao bolji uslov za rast bilja.

Kombinirana tla

Kombinirana tla su smještaj sastavljen od više vrsta tla. To znači da postoje dvije ili više različitih tla koja se koriste za jednu biljku. Kombinirana tla mogu biti vrlo korisna jer pružaju različite prednosti, uključujući poboljšanje strukture, zasićenosti tekućinom i razina pH-a. Kombinirana tla mogu biti prirodno nastala ili stvorena umjetno. U prirodnim slučajevima, kombinacija se obično događa uz pomoć okolišnih čimbenika poput vode, vjetra i ostalih faktora. Umjetne kombinacije se obično događaju kad ljudi dodaju različite sastojke u tlo da bi ga poboljšali.

Kako bi se napravio pravilan omjer različitih tla, potrebno je znati određene informacije o svakom od njih. To uključuje informacije o strukturi, sadržaju hranjivih sastojaka i pH-u. Ovisno o tome što je potrebno biljci kojoj se daje tlo, možda ćete morati dodati neke sastojke da biste poboljšali stanje tla i omogućili biljci da uspješno raste i cvate.

Kada izaberete odgovarajuća kombinirana tla za vaš dom ili vrt, bit ćete u mogućnosti osigurati da je vaša biljka dobila sve što joj je potrebno da bi uspješno narasla. Na primjer, ako ste odabrali mješavinu koja sadrži veliku količinu gline i malo organskog materijala, to možda neće biti dovoljno dobro za neke biljke te ćete trebati dodati organski materijal ili druge sastojke da biste to popravili. Kada sprovodite ove promjene u mješavinama tla, one će omogućiti vašim biljkama da uspješno narastu na vašem području.