Što je urin

Što je urin? Urine je tekućina koju ljudi i sisavci izlučuju iz tijela kroz mokraćnu cijev. Sastoji se od otpadnih proizvoda, poput ureje, soli i toksina, koje tijelo ne može da apsorbira ili pretvori u druge oblike. Urine se obično sastoji od 95% vode i 5% soli i drugih tvari.

Urin je tekućina koju tijelo izlučuje kroz mokraćnu cijev. To je slana otopina koja sadrži produkte otapanja tvari, otpadne proizvode metabolizma i soli.

Što je urin?

Urin je tekućina koju ljudi i životinje ispuštaju iz tijela. Sastoji se od otpadnih proizvoda i vode koje tijelo izlučuje kroz bubrege da bi se održala ravnoteža u tijelu. Uglavnom se sastoji od vode, soli, upala, proteina i drugih tvari. U većini slučajeva, urin je bezbojan ili svijetložuto-smeđe boje.

Kako se sastoji urin?

Urin se sastoji od 95% vode i 5% složenih kemikalija, soli, proteina i upala. Ovi dijelovi su obično razdvojeni u tri skupine: koncentrat, otopljenik i zrnca. Koncentrat obuhvaća amonijak, uree i druge organske spojeve. Otopljenici su soli poput natrija klorida, kalcija fosfata i magnezija sulfata. Zrnca obuhvaćaju eritrocite, bakterije, glukozu i bjelančevine.

Funkcije urina

Urin je tekućina koju ljudi izlučuju kroz bubrege. Ona se sastoji od vode i raznih tvari, uključujući šljake, soli, i neke metabolite. Urine sadrže i otpadne tvari nastale pri unošenju hrane u tijelo, a one se izlučuju kroz mokraću.

Kao što je već spomenuto, glavna funkcija urina je uklanjanje toksina iz tijela. Kad su toksini izlučeni urinom, oni se više ne nalaze unutar organizma te stoga ne mogu naštetiti zdravlju. Osim toga, urin pomaže i u održavanju ravnoteže vode u tijelu. Kada ljudi unose više vode nego što je potrebno, urin ju usmjerava van tijela pomoću bubrega.

Urin ima i drugu važnu funkciju – regulaciju metabolizma soli. Kada je razina soli u krvi previsoka, bubrezi će izlučiti dodatnu količinu soli putem mokraće. Također, urin pomaže u održavanju pH ravnoteže unutar organizma te regulira razinu elektrolita u krvi. Ova ravnoteža potrebna je za pravilno funkcioniranje svih organa i tkiva.

Konačno, mokraća igra važnu ulogu u dijagnosticiranju bolesti. Analiza mokraće može otkriti prisutnost specifičnih metabolitnih produkata prostate čime se mogu identificirati određene bolesti. Stoga analiza mokraće igra veliku ulogu za dijagnosticiranje bolesti i procjenjivanje zdravstvenog stanja pojedinca.

Kako se određuje kvaliteta urina?

Kvaliteta urina se određuje analizom. U tu svrhu, uzorak urina je poslan na laboratorij gdje se uzimaju u obzir različiti parametri, kao što su boja, izgled, pH i prisutnost bakterija. Također, mogu se provesti testovi za detekciju drugih tvari, poput proteina ili glukoze. Rezultati testiranja pokazat će ako postoje abnormalnosti u uzorku urina i kako te abnormalnosti utječu na zdravlje pojedinca.

Laboratorijski pregled obično otkriva bilo koje promjene u urinu koje bi mogle biti simptomi bolesti ili upale. Laboratorij će ispitati prethodni rezultat i usporediti ga s novim rezultatom da biste najbolje razumjeli stanje zdravlja pojedinca. Nadalje, ovisno o tome što je pronađeno u laboratorijskim testovima, liječnik će možda odlučiti provesti dodatne testove da bi potvrdio dijagnozu pacijenta.

U svakom slučaju, analiza urina je korisna jer omogućava rano otkrivanje problema vezanih uz zdravlje mokraćnog sustava. Osim toga, lako je dostupna i relativno jeftina metoda koja pruža informacije o općem stanju zdravlja pojedinca.

Abnormalni urinarni rezultati

Abnormalni urinarni rezultati uključuju promjene u obliku, boji, mirisu, količini i hemijskom sastavu urina. Simptomi abnormalnih urinarnih rezultata mogu uključivati ​​bol ili nelagodu tijekom mokrenja, česte ili neuobičajene mokrenje, crvenkast urin, gnoj u mokraći i boli u trbuhu. Osim toga, neki pacijenti mogu osjetiti slabost i groznicu.

Koncentracija mokraće može se povećati ili smanjiti zbog abnormalnih razina soli u mokraći. Kada je koncentracija mokraće previsoka, to može dovesti do suhoće kože i bubrega. S druge strane, niska koncentracija mokraće može dovesti do gubitka elektrolita i nedostatka tekućine u tijelu.

Promjena boje urina može biti posljedica povećane koncentracije pigmenata u njoj. Tamno žuti urin obično se pojavljuje zbog povišenog sadržaja bilirubina, a svjetlo žut je znak prekomjerne koncentracije uree ili ketona. Promjenom boje urina mogu biti povezani i problemi s bubrezima te infekcije bubrega ili mokraćnog sustava. Crvenkasto-smeđa boja možda je znak prisutnosti krvi u mokraćnom sustavu ili infekcije genitourinarnog trakta. Svjetlo zeleni urin možda je posljedica prisutnosti antibiotika ili lijekova protiv bolova u tijelu pacijenta.

Na kvalitetu i sastav urina utječu različite vrste infekcija, poput upale prostate (prostatitis), cistitisa (upala mjehura) i glomerulonefritisa (upala bubrega). Također mogu biti potrebne daljnje ispitivanja da bi se utvrdilo postoji li tumor ili bolest bubrega koja bi mogla biti odgovorna za abnormalne rezultate testova na jetri i drugim organima unutar tijela pacijenta.

Kada je potrebno uzimati analizu urina?

Analiza urina se obično propisuje kako bi se dijagnosticirale bolesti bubrega, mokraćnog sustava ili druge bolesti. U većini slučajeva, analiza urina će biti propisana od strane liječnika ako su prisutni simptomi bolesti bubrega ili mokraćnog sustava. Uzimanje analize urina također može biti potrebno za praćenje nekih lijekova i njihovog djelovanja na bubrege. Također, analiza urina može se propisati za kontrolu infekcija mokraćnog sustava i za provjeru toksina u tijelu.

Uzimanje analize urina može se preporučiti i ako postoji sumnja na bilo koju vrstu bubrežne bolesti, uključujući glomerulonefritis, cistitis ili nefropatiju zbog dijabetesa. Također, analiza urina može se propisati ako je otkriven povišeni razinama kreatinina u krvi ili ako bolesnik ima simptome poput povećanog broja mokrenja, mučnine ili bola pri mokrenju. Ako je osoba pregledana radi kroničnih bolesti srca ili bubrega, također će biti potrebna redovita analiza urina.