Što je vađenje krvi

by Oct 21, 2024Zdravlje0 comments

Vađenje krvi je postupak uzimanja određene količine krvi iz vena pacijenta. To se obično radi kako bi se utvrdila prisutnost bolesti ili liječenje postojećih stanja. Postupak je obavljen u medicinskoj ustanovi pod nadzorom zdravstvenih stručnjaka.

Vađenje krvi je postupak u kojem se uzima određena količina krvi iz ljudskog tijela. Obično se provodi u medicinske svrhe, na primjer, za testove krvi ili transplantaciju organa.

Vađenje krvi

Vađenje krvi je postupak uzimanja uzorka krvi za liječničku dijagnozu, testiranje i osiguranje medicinskih lijekova. Proces vađenja krvi se obično vrši injekcijom iglom u pacijentovu venu, a zatim se uzorak prenosi u laboratorijsku staklenku. Vađenje krvi je potrebno za medicinske testove i preglede, poput općeg pregleda krvi ili provjere razine šećera. Također se može vidjeti da li je netko bolestan od bilo koje bolesti i da li ima nedostatke vitamina i minerala.

Kako bi se postigao uspješan rezultat pri vađenju krvi, potrebna je dobra tehnika i oprema. U proces vađenja krvi obično su uključeni medicinski stručnjaci ili medicinska osoblja. Osoba koja će vaditi krv treba biti dobro obučena o sigurnosnim mjerama pri vađenju krvi, budući da neispravna tehnika može prouzrokovati ozljede pacijenta ili infekciju.

Vađenje krvi obično se vrši na sljedeći način: prvo, medicinsko osoblje će pregledati pacijenta za laganu flebotomiju (vađenje venske krvi); zatim će ga pokriti sterilnom podloškom; nakon toga će upotrijebiti sterilne rukavice; a zatim će odabrati pravu veličinu igle (obično 16-18 gauge) pripraviti staklenku s antikoagulansom; primijeniti anestetik (obično lidokain) na mjesto uboda; ubost će se igla ubosti duboko u venu; nakon toga osoblje će pumpati pritisak na staklenku s antikoagulansom tako da se isporučene primarne serumske frakcije ne miješaju sa staničnim elementima; naperemetiti pritisak na stanicama tako da im se isporučene serumske frakcije ne miješaju; nakon što su sve frakcije poslane u staničnu fazu, igla će biti pažljivo odstranjen bez trljanja kože; i na kraju, bolnica ćete primiti traku s identifikacijskim podacima i potvrdite dijagnozu.

See also  Što je stomatitis

Koji alati se koriste za vađenje krvi?

Mnogi različiti alati se koriste za vađenje krvi, od sterilne igle i cijevi do posebnih uređaja za mjerenje. Ovisno o vrsti pregleda ili postupka medicinske njege, liječnik ili medicinski radnik može odabrati alat koji je najbolji za taj slučaj. Uobičajene metode uzimanja krvi su intravenska (IV) infuzija, venepunkcija i lancetska punkcija.

Intravenska (IV) infuzija se obično koristi za davanje lijekova ili vlažnosti u obliku tekućine ili hranjivih tvari. Postupak se provodi ubrizgavanjem posebne igle u venu pacijenta. Iglu drži medicinski radnik dok cijev vodi lijekove iz boce u venu pacijenta.

Venepunkcija je postupak ubrizgavanja igle u venu pacijenta radi isporuke lijeka, hranjivih tvari ili mjerenja razine neke tvari u pacijentovoj krvi. Iglu ubacuje medicinski radnik i povlači potrebnu količinu krvi.

Lancetska punkcija je postupak ubrizgavanja vrlo tankog iglića u kožu pacijenta radi testiranja razine neke tvari u njegovoj krvi. Igla služi samo za probadanje kože i ne ostavlja otvoreni kanal tekućine unutar tkiva.

Zašto se uzima krv?

Krv se uzima za različite dijagnostičke postupke, kako bi se utvrdili određeni zdravstveni pokazatelji. To je često prva stvar koju će liječnik učiniti pri pregledu pacijenta, jer može dati puno informacija o stanju pacijentovog zdravlja. Krv se može testirati na razinu šećera u krvi, lipide, enzime i hormone, te na druge tvari koje govore o zdravlju pacijenta. Također se mogu testirati i protutijela koja mogu dati informacije o određenim bolestima ili stanjima. U nekim slučajevima liječnici će tražiti da se uzme višak krvi radi budućih dijagnostičkih postupaka ili istraživanja. Uzimanje krvi je najjednostavniji i najbrži način da se dobiju informacije potrebne za procjenu zdravstvenog stanja pacijenta.

See also  Što su čukljevi

Moguće posljedice vađenja krvi

Vađenje krvi je relativno bezbolan postupak, ali ipak može uzrokovati određene nuspojave. Najčešća neugodnost koja se javlja nakon vađenja krvi jest blaga vrtoglavica i slabost. Ponekad osoba može osjetiti i olakšanje nakon što se krv uzme. U nekim slučajevima to može biti zbog pritiska u venama, koji se smanjuje nakon što se krv uzme. Također moguće je da će osjetiti lagani bol na mjestu odakle je uzeta krv, ako je injekcijska igla bila preko debela.

U nekim rijetkim slučajevima, poremećaji cirkulacije mogu biti jedna od posljedica vađenja krvi. Ovo se obično događa ako je bilo prekomjerno vađenje krvi ili ako je osoba imala problema sa cirkulacijom prije toga. U tom slučaju potrebno je procijeniti stanje osobe i poduzeti odgovarajuće mjere za liječenje.

U ekstremnim slučajevima, neke osobe mogu dobiti infekciju na mjesto gdje im se uzela krv, posebno ako su instrumenati bili sterilni ili ako su imali ranicu na mjestu uboda igle. Postoje i drugi rizici povezani s vađenjem krvi, poput alergijskih reakcija i gubitka svijesti. Stoga se savjetuje da prije početka postupka provjerite stanje zdravlja pacijenta te da pravilno postupate tijekom postupka vađenja krvi..

Priprema za vađenje krvi

Vađenje krvi je postupak koji se obavlja radi različitih razloga. Može biti uzet uzorak da bi se testirali određeni markeri, ili da bi se izvršila transfuzija krvi. Priprema za vađenje krvi je vrlo jednostavna i može pomoći da se postupak obavi brže i bezbolno.

Prvo, budite spremni da date podatke o svom općem zdravstvenom stanju. Liječnik će biti upoznat s bilo kojim lijekovima na recept ili bez recepta koje uzimate, prethodnim operacijama i drugim postupcima, alergijama i slično.

See also  Koji su najbolji antidepresivi za anksioznost

Drugo, posavjetujte se sa svojim liječnikom o tome trebate li nešto posebno učiniti prije vađenja krvi. Možda ćete trebati piti puno tekućine, a možda nećete smjeti jesti ili piti prije nego što vam uzmu uzorak krvi.

Treće, budite dobro hidratizirani prije vađenja krvi. Piti puno tekućine će vam pomoći da se osjećate bolje tijekom postupka jer ćete imati više energije i manje vrtoglavice ili slabosti nakon što vam odvade krv. Također ćete dati bolji uzorak ako ste hidratizirani.

Četvrto, nemojte previše razmišljati o tome što se događa tijekom procesa vađenja krvi. Možda ćete osjetiti blago trnce tijekom uboda igle, ali ništa više od toga. U većini slučajeva ne osjetite nikakvu bol niti nelagodu.

Najvažnija stvar je da slijedite upute liječnika i svih medicinskih radnika prilikom vađenja krvi te biti spremni pružiti informacije o svojem zdravstvenom stanju. To će olakšati proces i omogućiti brzo i glatko provođenje postupka bez problema.

Jasmina

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je dijagnoza

Što je dijagnoza je pitanje koje mnogi od nas imaju. Dijagnoza je postupak postavljanja procjene ili razumijevanja stanja neke osobe ili stvari. To obično uključuje korištenje različitih dijagnostičkih alata i metoda, uključujući ispitivanje, promatranje, preglede i...

read more

Što je dišnik

Što je dišnik je fiziološki uređaj koji se koristi za mjerenje plućne funkcije. To je uređaj koji se sastoji od cijevi, senzora i računala za procesiranje podataka. Kako dišnik mjeri plućnu funkciju, to može služiti liječnicima i medicinskim profesionalcima da bi...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This