Što je zid je konceptualna skulptura i javno djelo koje je izrađeno u Zagrebu 2013. godine. Skulptura je dio projekta pod nazivom ‘Za nevidljivu granicu’, kojeg su osmislila šest umjetnika – Mihovil Pansini, Mladen Mikulin, Zlatko Keser, Davor Preis, Ksenija Turčinović i Milan Trenc. Cilj projekta je stvoriti javni prostor koji će doprinijeti razumijevanju između ljudi unutar i izvan granica Hrvatske.
Zid je građevinski element koji se postavlja radi zaštite, odvajanja ili dekoracije prostora. Zid je sastavljen od materijala kao što su cigla, beton, drvo ili čelik.
Sadržaj
Povijest zida
Zid između Sjeverne i Južne Koreje bio je jedan od najsnažnijih simbola Hladnog rata. Nastao je 1948. godine, nakon prvih službenih ratnih operacija između dviju Koreja. Zid je u početku bio samo nekoliko barikada postavljenih na granici, ali je postao sve duži i jači tijekom vremena. Do 1962.godine, zid se protezao duž cijele granice od Demilitarizirane zone (DMZ) na Jugu prema Sjevernoj Koreji. Ukupna duljina zida bila je oko 1000 km, a bila je gotovo opasno nepremostiva prepreka za one koji su pokušali preći granicu ilegalno.
U početku, zid se sastojao od grubog štoreta i barikada, ali kako su godine prolazile postao je sve strukturiraniji i kompliciraniji. Uz glavni štorski zid, tu su bili sustavi minskih polja, špilje smještene ispod površine tla te paralelni bedemi sa stražnim patrolere u obliku čamca ili helikoptera. Svi ti elementi činili su zid gotovo neprobojnim.
Neki ljudi su uspjeli preći granicu tijekom vremena, ali većina njih nije uspjela jer bi morali proći kroz složenu mrežu minskih polja i patrolera ako bi pokušali preći zid bez autorizacije vlastima obje Koreje. Zbog toga se smatra da je zid bio uspješan u održavanju stabilnosti i mira među dvama državama tijekom Hladnog rata.
U posljednjim godinama Hladnog rata, potrebno je bilo više vremena da bi se preko granice putovalo naprijed-natrag između obiju država te su se politike prilagođavale situaciji koja se mijenjala brzo. Do 1998., mnoge od ovih prepreka su se uklonile, a nova pravila omogućila su ljudima da putuju unutar svoje domovine bez problema. Također je dozvoljeniji trgovinski promet između obaju država te pristup informacija jednih drugima unutar regija.
Trenutno, veza između Južne i Sjeverne Koreje puno je jača nego prije desetak godina tako da je potrebno samo par dana da putnik stigne u obadva grada bez problema . Iako još uvijek postoji fizički zid na granici između Južne i Sjeverne Koreje, situacija međunarodnih odnosa puno se promjenila od ranih dana Hladnog Rata sve do danas jer postoji puno više potencija međusobne suradnje nego što je to bilo prije desetak godina .
Zidovi kao arhitektura
Zidovi su bili važan dio arhitekture tijekom cijele povijesti. Kako se civilizacije razvijaju, zidovi se mijenjaju prema potrebama ljudi i njihovim životima. Zidovi su korišteni za zaštitu, odvajanje i označavanje granica. U srednjem vijeku, zidine gradova bile su glavno sredstvo obrane od napada stranih vojski. Stilovi zidina su se mijenjali tako da bi se postigla veća sigurnost i snaga. Zidovi su postali vrlo sofisticirani s više slojeva različitih materijala koji se međusobno nadopunjuju. Takvi sofisticirani zidovi postali su neprobojni pa je to dovelo do nastanka utvrđenih gradova koji su u to vrijeme bili neosvojivi. Danas, zidine još uvijek imaju važnu ulogu u arhitekturi te služe kao simbol moći i sigurnosti. S druge strane, one mogu biti i dekorativne da bi pružile ljudima osjećaj sigurnosti i udobnosti.
Moderna arhitektura često koristi zidine da bi odvojila javne od privatnih prostora ili da stvori prepoznatljive prostore unutar većih struktura poput trgovina ili muzeja. Zidovi mogu biti obojeni različitim bojama ili ukrašeni umjetničkim djelima ili dizajnom da bi dodali posebnost prostoru. Osim toga, oni također mogu biti korišteni za stvaranje utvrđenih prostora gdje ljudima treba više izolacije i privatnosti poput knjižnica ili studija, što je također vrlo važno u modernoj arhitekturi.
U svakom slučaju, ne možemo poreći važnu ulogu koju igraju zidine u arhitekturi jer one čine prostor jačim i sigurnim, a istovremeno omogućavaju ljudima da ga prilagode svojim potrebama i životnom stilu. Ono što je najvažnije jest da se pronađe balans između funkcionalnosti i estetike kako bi se postigla visoka razina praktične sigurnosti bez gubljenja estetike koja čini prostor privlačnim za život ljudima.
Primjer zida iz Berlina
Berlinski zid bio je najpoznatiji i najdulji zid koji je ikada postojao. Bio je uzdignut 1961. godine od strane komunističke vlade DDR-a (Njemačke Demokratske Republike) radi odvajanja tog područja od ZND-a (Njemačke Savezne Republike). Zid je stajao neprekidno do 1989. godine, kada ga je pala Berlinska zidna kriza razbila. Zid je simbolizirao fizičku i političku podjelu svijeta na Istok i Zapad tijekom Hladnog rata.
Primjer zida iz Južne Koreje
Korejski zid također poznat kao Demilitarizacijska linija (DMZ), to je fizička barijera koja dijeli Južnu i Sjevernu Koreju još od 1953. godine, nakon potpisivanja armistića u Korejskom ratu. Zaštitna linija duga je 248 km i obuhvaća 2 km široku prekograničnu granicu koja se sastoji od dvije paralelne linije bojišnice, udaljenih 2 km jedna od druge. Ovo područje predstavlja jedino mjesto u svijetu gdje su se još uvijek sukobljeni savezi naoružani s protutenkovskim minama, bodljikavom žicom i ostacima vojske.
Primjer zida iz Meksika
Meksički zid ili Meksiko-američki granični zid, to je fizička barijera sagrađena duž granice između SAD-a i Meksika radi suzbijanja nelegalnog migriranja, trgovine drogom i bilo kakve nelegalne prijetnje sigurnosti među državama. Zid se sastoji od 654 milja betona, drveta, žice obloženoj metalnom rešetkom i drugih materijala složenih da pravde petlinu. U procesu gradnje bilo je potrebno skupiti oko 5 milijardi dolara te pregraditi više od 1800 hektara privatnih imovina da bi se postigli ciljevi obezbjeđenosti.
Korištenje zida u umjetnosti
Zidovi su postali popularni materijal u raznim oblicima umjetnosti, od slikarstva do skulpture. Ovi zidovi mogu se iskoristiti kako bi se stvorila različita vizualna iskustva koja će privući publiku. Zidovi mogu biti korišteni na mnogo načina, bilo da se koriste boje ili ukrasi kako bi se stvorio živopisni efekt ili da se postigne neki drugi cilj. Također, zidovi mogu biti korišteni za osvjetljenje ili za stvaranje atmosfere.
Slikarstvo je jedan od najpopularnijih oblika umjetnosti koja se može napraviti na zidu. Umetnici će često odabrati da koriste široke palete boja ili tehnike slikanja da bi napravili svoja djela. Umjetnicima također može biti potrebno slojevito nanositi boju ili pokretati pigment radi stvaranja željenih efekata. Slikarstvo je vrlo popularan oblik umjetnosti i ljudima omogućava da istraže svoju umjetničku stranu i stvore nešto jedinstveno i posebno.
Skulpture također mogu biti napravljene na zidovima, a to je još jedna moderna forma umjetnosti koja privlači publiku. Umetnicima je dozvoljeno da istraže razne materijale poput drveta, metalnih profila i drugih materijala kako bi napravili svoju skulpturu na zidu. To daje priliku da se stvore jedinstvena djela koja će privući pažnju publike i pružiti im novu dimenziju uma.
Umetnicima također može biti potrebno osvjetljenje ili druge tehnike da bi postigli što bolji rezultat. Na primjer, LED trake mogu biti instalirane oko zida kako bi pružile vizualnu privlačnost i dodale dramatične efekte radovima na zidovima. Također, posebne boje i tehnike mogu biti korištene radi dodavanja atmosfere u prostoriji u kojoj se nalazi rad na zidovima.
Korištenje zida u umjetnost je neizmjerno popularno među ljudima svih dobnih skupina jer omogućava ljudima da istraže svoju maštu i usmjeravaju svoju energiju prema stvaranju posebnog djela koja će privlačiti pažnju publike
Osnovne vrste zidova
Zidovi su jedna od najvažnijih arhitektonskih komponenti i dolaze u različitim oblicima, veličinama i materijalima. Postoji nekoliko osnovnih vrsta zidova koje se mogu izgraditi u stambenim, komercijalnim i industrijskim zgradama. Osnovne vrste zidova uključuju vanjske zidove, unutarnje pregrade, pregrade podrumskih prostora, dijelove fasade i pregrade potkrovlja.
Vanjski zidovi su najčešće izgrađeni od betona ili maltera. Oni obično sadrže armirani beton kako bi se osigurala čvrstoća i stabilnost cijele strukture. Ovi vanjski zidovi obično su izrađeni od materijala koji se lako može održavati, poput cigle. Također mogu biti obloženi drugim materijalom, poput keramike ili opeke.
Unutarnje pregrade također se ponekad izrađuju od betona ili maltera. Ovi zidovi mogu biti obloženi keramičkom pločicom ili drugim sličnim materijalima radi estetske privlačnosti. Međutim, obicno imaju manji debljine od vanjskih zidova pa se često ne moraju armirati.
Pregrade podrumskih prostora potrebne su da bi se osigurala sigurnost u nižem dijelu strukture. Za razliku od vanjskih i unutarnjih pregrada, ove pregrade obično moraju biti napravljene od čvrstog i otpornog materijala poput armiranog betona kako bi ispunile svoju funkciju.
Dio fasade je prva stvar koja je vidljiva okolnom svijetu i tako je veoma važna da bude privlačan. Zato je važno postaviti fasadni dio na način da predstavlja strukturu na najbolji mogući način. To može biti postignuto primjenom različitih materijala poput keramike, plastike ili metala.
Pregrade potkrovlja također trebaju biti čvrste i otporne na vremenske prilike jer moraju držati cijelu tešku strukturu potkrovlja koja je opterećena snježnim opterećenjem teškoća teškoća raditi sve to bez problema. To može biti postignuto primjenom armiranog betona ili metalnih elemenata kao što su limovi i trake različitih velicina.
0 Comments