Duhovi blagdana su tradicionalni praznici u Hrvatskoj koje obilježavaju svetkovine drevnih slavskih bogova. Za vrijeme duhova blagdana, ljudi slave svoju kulturu i obiteljske tradicije, hrane se i piju, plešu, igraju igre i slave život. U nekim dijelovima Hrvatske postoji stara tradicija koja traje već stoljećima – poznata kao Duhovi blagdana ili Duhovi.
Duhovi blagdana su tradicionalne katoličke mise koje se pjevaju u noći prije nekog od velikih kršćanskih blagdana, poput Božića ili Uskrsa. Uglavnom se sastoje od pjesama i molitvi koje se ponavljaju, a služe da proslavi dan.
Sadržaj
Povijest duhova blagdana
Povijest duhova blagdana seže u davnu prošlost. Prvi zapisi o njima potječu iz Europske antike, dok su se pojavili i u legendama starog istočnog Bliskog Istoka. U rimskoj mitologiji, duhovi blagdana bili su poznati kao Larvae, duhovi mrtvih koji nastanjuju domove ljudi tijekom posebnih prilika i praznika. Rimljani su vjerovali da Larvae prate praznične obrede i da bi trebalo posvetiti vrijeme i pažnju da se oni obraduju.
U srednjem vijeku, pojam duhova blagdana je prešao u Europu iz sjevernoafričkih naroda Berbera. U to vrijeme, Berbers su slavili posebno praznično razdoblje koje su nazivali „Duhovi“. U ovo praznično razdoblje ulazila je cijela obitelj i ona je trebala biti zaštićena od zlih sila. U takvim okolnostima, narod je živio u strahu od zla te je nosio maske i nošenje drugih simbola kako bi unutarnji mir zaštitili od zlih sila.
U moderno doba, duhovi blagdana postali su popularni u SAD-u tijekom 19. stoljeća, a posebno na Božić i Novu Godinu. To razdoblje postalo je poznato pod imenom „duhovska groznica“ gdje bi ljudi širom SAD-a nosili maske poput onih koje su bile popularne među Berberskim narodima prije nekoliko stoljeća. Postupno se pojam „duhovskih groznice“ često upotrebljavao za opis druge vrste maskarada poput Halloween maskiranja ili drugih vrsta maskiranja tijekom godine. Danas se duhovska groznica najčešće koristi za opisivanje druge vrste maskiranja koja traže manju pažnju na praznik nego što to čini Halloween maskiranje ili druge vrste maskiranja tijekom godine.
Način na koji se obilježava duh blagdana
Blagdani su široko rasprostranjeni u cijelom svijetu i obilježavaju se na mnoge različite načine. U Hrvatskoj, vjerovanja, običaji i obredi koji obilježavaju duh blagdana variraju od regije do regije. Neki od njih uključuju slavljenje praznika s rodbinom i prijateljima, pa čak i kupnju posebnih darova za one koje volimo. Mnoge obitelji također organiziraju novogodišnje ili božićne proslave s bogatim jelima, pićem i društvenim igrama. Ponekad ljudi uzimaju slobodno vrijeme od posla ili škole da bi se posvetili bogatoj tradiciji koja okružuje blagdane.
U Hrvatskoj je također tradicija da se obitelji okupe za zajednički ručak Božićnog dana ili Novogodišnju večer. Obično se to radi oko stolova napunjenih hranom koja je posebna za tu prigodu. Roštiljanje govedine i pečenja svinjetine često su dio te večere, a postoje različite drugih jela koja se serviraju izmjenama prema regiji.
Kao što je navedeno ranije, blagdani u Hrvatskoj nisu samo ograničeni na hranjenje i druženje sa rodbinom i prijateljima – postoji još mnogo tradicionalnih aktivnosti koje se mogu pronaći u cijeloj zemlji. Na primjer, neke obitelji slave Božić upaljenim svijećama ispred crkve, što simbolizira Isusovo rođenje. Također postoje mnoge druge aktivnosti poput poklonjenja darova ili paljenja vatre u noćnom nebu da bi se proslavila nova godina.
Simbolika duhova blagdana
U Hrvatskoj postoji duga tradicija povezana s poštovanjem i praznovanjem blagdana. U našim se obiteljima navike i običaji prenose sa generacije na generaciju. Simbolika duhova blagdana igra važnu ulogu u prenošenju tradicije s jedne generacije na drugu. Duhovi blagdana su simboli koji se često koriste u hrvatskom narodu da bi se predstavile tradicionalne vrijednosti, običaji i rituali vezani uz određeni blagdan ili obiteljske zajednice.
Najčešći simboli vezani za duhove blagdana su kolači i slastice, vjenčanja, lampioni, lutke, boje, glazba i uspomene. Kolači i slastice simboliziraju radost i sreću. Vjenčanja predstavljaju obiteljska zadovoljstva i priliku da se djeca upoznaju s tradicionalnim vrijednostima hrvatskog naroda. Lampioni označavaju duhovnu jasnoću, a lutke simboliziraju životne lekcije koje se prenose s jedne generacije na drugu. Boje su simboli sreće, radosti i svjetla koja će pratiti svakoga tko posjeti dom tijekom određenog blagdana ili obiteljske zajednice. Glazba je važan dio događaja oko kojeg se okupila obiteljska zajednica jer predstavlja ljubav, nadu i optimizam koji se prenosi sa generacije na generaciju. Uspomene su dio toga što nas povezuje sa prošlošću te nam omogućavaju da nastavimo živjeti ono što smo naslijedili od naših roditelja ili djeda i baka.
Duhovi blagdana mogli bi biti različiti u različitim dijelovima Hrvatske ali svugdje postoji isti cilj – ohrabriti nas da poštujemo prošlost te da nastavimo živjeti ono što su stariji prethodnih generacija ostavili nama – ljubav, nadu, solidarnost i vjerovanje u bolju budućnost.
Značenje duhova blagdana
Duhovi blagdana su ključni elementi u mnogim prazničnim tradicijama širom svijeta i imaju različita značenja. U nekim kulturama, duhovi blagdana predstavljaju priliku za obnovu ili čak preporod. Oni predstavljaju smrt starih ideja i proživljavanje novih. U drugim kulturama, duhovi blagdana simboliziraju sreću i radost, što se manifestira u plesu, glazbi i hrani.
U judeo-kršćanskoj tradiciji, najpoznatiji praznik je Božić, u čast rođenja Isusa Krista. Duhovi tog praznika su ti koji donose mir i nadu onima koji vjeruju u njega. U većini slučajeva, oni se manifestiraju u obliku anđela ili svetaca – često poznatih po svojoj dobroti prema ljudima. Sveti Nikola je primjer takvog duha blagdana – on se prikazivanja na Božićno jutro sa darovima od dobra srca za djecu koja pokazuju lojalnost prema Bogu i vjerovanju u Njegovog Sina.
U narodnoj tradiciji Sredozemlja postoji mitski lik po imenu La Befana koja dolazi na Božićno jutro da dijeli darove djeci. To je simbol borbe protiv zla, jer La Befana donosi mirnu naviku da dijeli ljudima radost i nadati se boljoj budućnosti. Na isti način, postoje narodne legende iz cijelog svijeta o drugim božanstvima ili stvorovima koji donose darove ljudima tijekom godine – posebno tijekom vremena prazničnih blagdana. Svi ti duhovi predstavljaju snagu dobrote same Boga koja nas prati tijekom cijele godine.
Duhovi blagdana skrenuli su pažnju na važne poruke o ljudskom solidarnosti i bratstvu međusobnom – to su poruke ljudskosti koje treba podržati svake godine. Duhovi tog vremena govore o iskrenoj ljubavi prema drugima te potrebi da se slavi ljudska različitost kroz okupiranje različitih oblika umjetnosti poput plesa, glazbe i hrane. Također govore o potrebi da se dogode promjene u društvu putem poštovanja pripadnicima manjinama te poticanje jedinstva međusobnom bez obzira na rasu ili religioznost.
Duhovi blagdana mogli bi biti prisutni u obliku truležnih božanstava ili boraca za ravnopravnost; no nje nisu samo simboli prošlost nego i podsjetnik da moramo napraviti predano doprinositi boljoj budućnost za sve nas – bez obzira na naše razlike.
0 Comments