Kmetovi su poljoprivrednici koji obavljaju različite poljoprivredne aktivnosti u svojoj zemlji. Oni obrađuju zemlju, uzgajaju životinje i druge aktivnosti vezane uz poljoprivredu. Njihove kulture su raznolike i nalaze se na svim kontinentima. Kmetovi pružaju važnu uslugu prehrani, stvaranju sigurnijeg okoliša i jačanju lokalnih ekonomija.
Kmetstvo je institucionalni odnos u kojem se u zamjenu za zemlju i hranu, radnici (kmetovi) obvezuju da obavljaju razne poslove za vlasnika zemljišta ili gospodara.
Sadržaj
Kako su se kmetovi odnosili prema zemlji?
Kmetovi su uvijek imali bliski odnos s zemljom. U prošlosti su kmetovi smatrali da je zemlja ‘dar od Boga’, što je pripisivalo posebnu vrijednost njenom održavanju i čuvanju. To je promijenilo način na koji su se kmetovi odnosili prema zemlji, tako da je bilo važno da se ona obrađuje sa pažnjom i ljubavlju. Kmetovi su se trudili da smanje štetu na biljkama i životinjama, te da poštuju prirodni ciklusi godine. Također, bilo je važno za njih da unaprijede zemlju i njenu plodnost, poboljšajući obrade tla i usvajanje novih tehnika obrade. Pridržavanje ovih pravila je osiguralo da će zemlja biti produktivna i plodna dugoročno, omogućavajući kmetovima da žive mirnim životom. Kao rezultat toga, postala je obavezna pravila o održavanju zemljišta, koja su omogućila malim poljoprivrednicima da rade u skladu sa prirodnim okruženjem i iskoriste sve mogućnosti prirode koja im se nudila.
Kako su se kmetovi borili za svoja prava?
Kmetovi su se dugo borili za svoja prava, a to je uspjelo uglavnom zahvaljujući njihovom upornom i odlučnom otporu. U mnogim dijelovima Europe, kmetovi su se odupirali porezima i drugim pritiscima koji su im nametali feudalni gospodari. U nekim slučajevima, oni su čak napustili svoje domove i svoje obitelji da bi se preselili u druge regije gdje im je bio dostupan veći stupanj slobode. Mnogi su poduzeli masovne prosvjede i demonstracije protiv feudalnih gospodara da bi izborili svoja prava. U nekim slučajevima, kmetovi su se udruživali u saveze i sklapali sporazume da bi osigurali pravo na općenarodno glasovanje o zakonima koji će utjecati na njihovo životno okruženje. Također, mnogi su organizirali marševe i štrajkove glađu da bi izrazili svoju bijes prema postojećem sustavu. Ovi napori nisu uvijek bili uspješni, ali oni su ipak doprinijeli rastu demokratskih tendencija u Europi te doprinijeli poštovanju ljudskih prava na razini koja je danas poznata.
Uloga Kmetova u Društvu
Kmetovi su igrali važnu ulogu u društvu, posebno u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Kmetovi su bili glavni izvor proizvodnje hrane za društvo. Osim toga, oni su često obavljali razne poslove poput gradnje i održavanja cesta, mostova i drugih infrastrukturnih projekata. Također su obavljali usluge popravljanja oružja i oklopa te proizvodnje ostalih potrošnih dobara. Bili su odgovorni za slanje vojske u ratove koje je vladar naredio. Također su pomagali drugim slojevima društva kao što su seoski župnici, trgovci i dr. Kmetovi su vrlo cijenili svoju zemlju jer je to bio način na koji bi mogli prehraniti svoje obitelji i stvoriti neke dodatne prihode.
Kmetovima je također bio omogućen pristup obrazovanju te im je pušteno da se opredijele za određeni religijski identitet. To je omogućilo da se nacionalna svijest razvija kako bi se stvorila jedinstvena hrvatska nacija. U nekim dijelovima Europe, kmetovi su bili odgovorni za poštivanje vladinih okupacijskih politika; uključivalo bi plaćanje davanja i određene poreze svom vladaru ili gospodaru. Stoga, bez velikog doprinosa kmetova ne bi bilo moguće postići napredak u društvu te stvoriti stabilnu ekonomiju koja će donositi prosperitet za stanovništvo Hrvatske tijekom godina.
Kako su se kmetovi odnosili prema običajima?
Kmetovi su cijenili i poštovali tradicionalne običaje. Poštivali su običaje koji su im bili prenijeti od svojih predaka i nastojali se držati tih običaja. Također, kmetovi su vjerovali da je poštivanje običaja važno za održavanje mira i harmonije u njihovoj zajednici. Neki od najvažnijih običaja koje su kmetovi poštivali bili su brakovne ceremonije, godišnja svečanja i druge tradicionalne aktivnosti. Također, kmetovi su često posvećivali posebnu pažnju nacionalnom identitetu. Nastojali su održati tradicionalnu odjeću i jezik kako bi svi u zajednici ostali povezani sa svojom prošlošću. Uobičajeno je da se mlađim generacijama prenose stari običaji, čime se osigurava da se ti oblici tradicionalnih vrijednosti prenesu na nove generacije.
Uslovi života kmeta
Život kmeta u Hrvatskoj je bio težak. Uglavnom su se bavili poljoprivredom, a ishrana im se sastojala od zemljišta i hrane koja su proizveli. Živjeli su na seoskim posjedima, uglavnom u malim zajednicama od porodice do porodice. U većini slučajeva, kmetovi su morali da platiti određenu naknadu gospodarima za upotrebu njihovog zemljišta. Ovo je obuhvatalo periodično plaćanje novca ili obavezno slanje određenih proizvoda, poput pšenice i drveta. Životni uslovi kmeta često su bili loši. Oni nisu imali puno novca da bi mogli da sebi priušte luksuzne stvari ili čak i osnovne potrepštine, uključujući i hranu. Stoga su morali da idu na tržnicu da bi mogli da plate ono što su potrebovali. To je bio još jedan način na koji su gospodari ograničavali svoje slobode i uslove života.
Kmetovi također nisu imali mnogo slobode u izboru zanimanja ili radnih mjesta pa su morali da rade u poljoprivredi ili drugim grubim poslovima po redu gospodara. Oni nisu imali ni prava glasa ni slobode putovanja van svoje vlastite zemlje bez dozvole gospodara. Kmetovi također nisu imali pristup obrazovanju, pa je vrlo malo njih moglo čitati i pisati, a još manji broj onih koji su stekli neke vrste višeg obrazovanja. Svi ovi faktori znatno su ograničavali moć i uticaj kmetova u društvu.
U svakom slučaju, uslovi života kmeta bili su težaki i ograničeni, ali ipak postoje neki primjeri emancipacije kmetova tokom 19-og veka u Hrvatskoj koja je omogućila neke druge mogućnosti obrazovanja i bolji standard života.
0 Comments