Molekule su najmanje jedinice supstanci koje još uvijek imaju svojstva i osobine originalne tvari. Molekule su sastavljene od atoma povezanih kemijskim vezama. Molekule se nalaze u svakoj tvari, bilo da je to čvrsta, tekuća ili plinska.

Molekule su najmanje čestice koje tvore sve materije. Molekule su često kombinacija atoma, obično više vrsta, i sadrže veze između atoma. Molekule se mogu prirodno formirati ili sintetizirati u laboratoriju.

Struktura molekula

Molekule su najmanje čestice koje čine tvari i sastoje se od većih dionica, poznatih kao atomi. Molekule mogu biti jednostavne ili složene. Jednostavne molekule imaju samo jedan atom ili više atoma istog elementa, dok složene molekule imaju različite vrste atoma. Složene molekule obično imaju više atomskih mjesta za vezanje drugih atomskih jedinica i obično se nalaze u organskoj kemiji. Takve molekule su poznate kao spojevi i mogu biti vodikov povezane, alkoholi, ketoni, aldehidi itd.

Atomske jedinice u molekuli povezane su unutar njezine strukture različitim vrstama veza. Najčešće se susreću tri glavne vrste veza: kemijske veze, vanjske i ionicne veze. Kemijske veze nastaju između dva atoma u molekuli te se povezuju između njihovih elektrona i energijskih polja. Vanjske veze poput dipola formiraju se kada postoji asimetrična distribucija elektrona u molekuli koja stvara polarna područja na suprotnim stranama molekule. Ionske veze stvaraju se između dva atoma s različitim elektrofilnim svojstvima koja rezultiraju transfernom energijom ili električnom nabojem za stvaranje ionskih parova.

Molekulska struktura varira ovisno o specifičnom spoju i obliku koji može varirati od linearnog do tetraedričnog oblika s grupama atomâ na svakom njenom mjestima. Ovi oblici utječu na kemijska svojstva spojeva, a također mogu utjecati na fizikalna svojstva tvari poput toplinskih i mehaničkih lastari.

See also  Što je ozbiljna veza

Tipovi molekula

Molekule su najmanje čestice sastavljene od atoma. Postoje različiti tipovi molekula, a svaki se sastoji od jedinstvenog broja atoma. Molekule se obično dijele u tri kategorije: atomske, jednostavne i složene molekule. Atomske molekule su one koje se sastoje od jednog ili više istih atoma. Primjer atomskih molekula je kisik O2 i vodik H2. Jednostavne molekule se sastoje od različitih atoma, dok složene molekule uključuju one koje imaju višestruke veze među atomima. Primjer složenih molekula je natrijeva sol NaCl. Molekule također mogu biti organske ili anorganske, ovisno o tome da li sadrže ugljikove atome ili ne. Organske molekule uključuju one koje sadrže ugljikove atome, dok anorganske molekule obično ne sadrže ugljikove atome.

Također postoje i drugi tipovi molekula poznatiji pod imenom ionizirana ili ionizirana jedinjenja. To su kemijska jedinjenja koja sadrže nesparene elektrona koja daju negativnu ili pozitivnu cijenu cijelom jedinjenju. Na primjer, natrijev hidroksid NaOH je pozitivan ionizirano jedinjenje jer sadrži višak pozitivnih naboja natrija i negativnih hidroksidnih naboja.

Sveukupno, postoji mnogo različitih tipova molekula, a svaka ima svoje specifične osobine i osobine za kemijska reagiranja. Ovisno o vrsti atomâ i veza među atomima, različite su vrste reakcije kojima je moguće prisustvovati tijekom kemijskih procesa

Fizičke osobine molekula

Molekule su najmanji dijelovi materije sastavljeni od atoma. Molekule se međusobno razlikuju po svojim fizičkim osobinama, kao što su njihova masa i oblik. Te fizičke osobine su određene brojem atoma, vrstom veza između njih i interakcije s drugim molekulama. Fizičke osobine molekula uključuju gustoću, toplotnu provodljivost, lomni modul, površinsku napetost i viskoznost.

Gustoća je mjerilo gustoće masa materijala po jedinici volumena. Gustoća je važna za definiranje težine tvari u određenoj količini. To je posebno važno za postavljanje specifikacija proizvoda ili materijala koji se koriste u industriji i medicini. Toplotna provodljivost je sposobnost materijala da prenosi toplinu iz jednog dijela u drugi. Lomni modul je mjerilo otpornosti na lom materijala koji se procjenjuje putem testiranja na različite opterećenja. Površinska napetost je sila koja djeluje na jedinicu duljine površine koja se primjenjuje na tekućinama da bi se povezale dvije faze; to je vrlo važno za adhezivne procese i primjenu boja. Viskoznost je složena svojstva tekućina da se proteže pri promjenama brzina i opterećenja, a to utječe na potrebno opterećenje za pumpanje tekućina u sustavima za transport kroz cijevi ili kanale.

See also  Što je presoflex

Proučavanje fizičkih osobina molekula omogućava istraživanje najmanjih čestica materije te stvaranje novih i naprednih procesa i proizvoda od strane industrijskih inženjera i znanstvenika. Ova područja istraživanja obuhvaćaju procesiranje polimera, kemikalija, farmaceutskih produkata, prehrambenih dodataka itd., što omogućava razvoj novih materijala s potrebnim fizičkim svojstvima za industrijske primjene ili farmaceutske aplikacije.

Kako molekule djeluju?

Molekule su najmanje čestice tvari koje se mogu naći u svim stvarima. Molekule se sastoje od jednog ili više atoma vezanih zajedno u obliku molekularne strukture. Molekule se ponašaju po zakonima fizike i kemije, te mogu reagirati na okolinu oko njih. Molekule pokazuju različita svojstva, poput topline, boje, mirisa i elektriciteta. Ovi podaci omogućavaju nam da shvatimo kako molekule rade i što one čine drugima.

Kako se molekule povezuju?

Molekule se međusobno vežu putem kemijskih veza. Kemijske veze su privlačenja između jedinica ili atoma koji grade molekulu i ona koja doprinosi stabilnosti molekula. Postoje tri glavne vrste kemijskih veza: van der Waalsove interakcije, kovalentne veze i ionice veze. Van der Waalsove interakcije su privlačenja između dvije molekule koje se ne mijenjaju; Kovalentne veze su jake kemijske veze između dvije atome; Ionske veze su privlačenja koja nastaju između pozitivnih i negativnih iona. Ove vrste interakcija doprinose formiranju potpuno novih struktura.

Primeri molekula

Molekule su najmanji dijelovi kemijskih tvari koji čine materijal. Oni su sastavljeni od atoma povezanih kovalentnim vezama. Postoji mnogo različitih vrsta molekula i svaka ima svoje specifične svojstva i namjenu. Primjeri molekula uključuju ugljični dioksid, vodu, glukozu, šećer i aminokiseline.

Ugljični dioksid (CO2) je jedna od najvažnijih molekula u okolišu. To se koristi za transport kisika između organizama i okoliša. Ugljični dioksid je također sastavni dio fotosinteze, procesa koji pomaže biljkama da pretvaraju energiju Sunca u hranjive tvari iz kojih se stvara energija.

See also  Što je pastrnjak

Voda (H2O) je također važna molekula koja čini većinu materijala na Zemlji. Voda se može naći u tri stanja: čvrsto, tekuće i plinsko stanje. Ona je važna za život jer omogućava termoregulaciju organizma, transport hranljivih tvari i održavanje ravnoteže elektrolita u organizmu.

Glukoza (C6H12O6) je šećerna molekula koja igra važnu ulogu u metabolizmu ljudskog tijela. Ona služi kao glavno gorivo za ljudske stanice, a proces probave počinje razgradnjom glukoze do monosaharida glukoze-6-fosfata. Glukoza se može pohraniti u jetri i mišićima organizma zauzvrat završavanje probave drugih nutrientnih spojeva poput aminokiselina i masnih kiselina.

Aminokiseline su biološki važne molekule sastavljene od aminokiselinskih blokova povezanih peptidnom vezom. Postoje dvadeset primarnih aminokiselina od kojih svaka ima drugačiji funkcionalni oblik i strukturu atomnih grupa te doprinose specifičnim funkcijama proteina unutar organizma.. Molekule aminokiselina mogu biti posebno važne zbog njihove sposobnosti da formiraju biološki aktivne strukture poput enzima, hormona i protutijela.

U svakom slučaju, postoje mnoge različite vrste molekula sa specifičnim svojstvima koja mogu biti od velike važnosti za okoliš i biologijska istraživanja. Sve ove različite vrste molekula omogućavaju da se razumije kemija materijala te da se istraživa veza između makroskopskih obilježja materija i njegovih atomskih struktura.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je rabdomioliza

Rabdomioliza je akutni medicinski poremećaj u kojem se uništavaju mišićne stanice, što rezultira oslobađanjem mišićnih enzima i elektrolita u krvotok. Može se pojaviti nakon traume, intenzivnog fizičkog napora ili otrovnosti lijekovima.Rabdomioliza je proces...

read more

Što je quo vadis

Što je quo vadis je latinski izraz koji se može prevesti kao "Kamo ideš?" To je pitanje koje se pripisuje rimski caru Neronu, koji je izgovorio to pitanje prilikom bijega sa Rimom u zadnjim danima njegove vladavine. Od tada se često koristi za razmišljanje o smislu...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This