Što su plemena? Plemena su društvene skupine koje imaju zajedničke običaje, vjerovanja, jezik i povijest. Plemenska društva su često teritorijalno odvojena i imaju svoje vlastite običaje, prava i dužnosti. U nekim plemenskim društvima postoji i hierarhija u kojoj se određeni članovi društva smatraju višim od drugih. Plemena mogu biti domorodačka ili migrirana. Obično se plemenska društva razlikuju po tome što njihovi pripadnici dijele neke obrasce ponašanja ili kulturne tradicije.
Plemena se definiraju kao skup ljudi s zajedničkim porijeklom, jezikom, običajima, kulturom i dijeljenim iskustvima. Oni dijele sličnu povijest i obično žive izolirano od drugih skupina. Svako pleme ima svoje vrijednosti i tradicije koje se prenose s generacije na generaciju.
Sadržaj
Plemena
Plemena se nalaze diljem svijeta. Od tropskih prašuma u Južnoj Americi do stepa u Africi, od džungli u Aziji do naselja na Sjevernoj i Južnoj polutki, plemena pokrivaju široko područje i različite kulture. Plemena često izbjegavaju mainstream društvo i industrijsko doba, što ih čini posebnim u odnosu na druge društvene skupine. Oni su održali svoju tradiciju, običaje i vjerovanja još stoljećima. U svijetu možete pronaći plemenska naselja koja su još uvijek aktivna na nekoliko kontinenata, posebno u Afričkom kontinentu gdje postoje deseci različitih plemenskih skupina.
Mnoga plemenska naselja danas prolaze kroz izazovnu situaciju zbog utjecaja modernog društva. Neka plemena se bore za svoju teritorijalnu autonomiju te za održavanje tradicionalnih vrijednosti i običaja. Međutim, unatoč tim okolnostima, mnoga plemenska naselja uspijevaju održati svoju tradicionalnu kulturu živeći na isti način još stoljećima.
Uloga plemena
Pleme je važna skupina ljudi koja dijeli zajedničku kulturu, običaje, vjeru i jezik. Pleme ima svoju vlastitu identitet, povijest i tradiciju. Pleme se obično odnosi na zemlju ili teritorij koji je dom ili mjesto nastanjenja za članove plemena. Pleme je također društveni entitet s vlastitim pravilima, običajima i normama. Članovi plemena poštuju te norme i pravila, što im omogućava da dijele određene interese i ciljeve u skladu s ciljevima i interesima drugih članova plemena. Također se međusobno pružaju podrška u vremenima potrebe. Članovi plemena su također vezani kroz obiteljske veze te su povezani duhovnim, duhovnim i ekonomskim vezama. Ovi odnosi mogu biti održivi samo ako se poštuju načela solidarnosti unutar same zajednice.
Pleme igra važnu ulogu u održavanju kulturnog nasljeđa neke regije ili grupe ljudi. To je mjesto gdje se mogu naučiti razne stvari o tradiciji, običajima, jeziku i drugim aspektima kulture regije ili grupe ljudi. Ljudi će uvijek pronaći utočiste u svojoj plemenskoj zajednici ako traže utjehu ili sigurnost. Plemenska zajednica ima moć da ohrabri pojedince da postignu više nego što bi mogli samostalno te pomaže u jačanju društva u cjelini.
Pleme također predstavlja stalnu vezu među generacijama jer prenos tog nasljeđa preko generacija stvara vjerodostojan oblik identiteta među svojim članovima. Uloga plemena može biti vitalna za opstanak jedne skupine ljudi jer ono što su prethodne generacije uspjele postaviti omogućava razvoj novih ideja i kreativnih načina na koje se može pristupiti rješavanju problematičnih situacija ili osiguranju dugoročne sigurnosti unutar skupine ljudi.
Karakteristike plemenskih društava
Plemenska društva su najstariji oblik organiziranog društva. Oni se koriste za opisivanje prastarog oblika društvene organizacije, koji se najčešće sastoji od grupe ljudi srodnih po etničkoj, socijalnoj ili religiojskoj pripadnosti. U plemenskim društvima, ljudi su često povezani i usko povezani s obitelji i rodovima, koji imaju ograničenu teritoriju, a vlada ih uglavnom tradicija i pravila koja su proizašla iz prirodnog okruženja. Također se koriste prastari načini obračuna s problemima i rješavanja sporova među članovima skupine. Plemenska društva također mogu varirati u različitim dijelovima svijeta, ali postoje neke opće karakteristike koje identificiraju plemenska društva.
Jedna od glavnih značajki plemenskih društava je njihovo etničko podrijetlo. Etničko podrijetlo može biti pokazatelj mnogih stvari o skupini ljudi, uključujući njihov jezik, običaje i kulturu. U većini plemenskih društava postoje jasno definirana pravila o tome tko može biti dio skupine i koja su njihova prava u skupini. Ponekad je potrebno da članovi skupine potvrde svoje podrijetlo dokazivanjem rodbinske veze ili na neki drugi način.
Druga značajka plemenskih društava je teritorijalnost. Plemena imaju određene granice kojima se držite, a ove granice mogu biti fizičke ili socijalne prirode. Osim toga, plemena obezbjeđuju ekonomsku sigurnost međusobne suradnje unutar teritorija gdje članovi skupine žive zajedno i dijele resurse.
Treća značajka je vladavina tradicijom. U većini slučajeva postojat će jaki autoritetni lideri ili starešine unutar grupe koja djeluju kao autoritetne figure te donose presude prema tradicionalnim standardima ili pravilima. Ovi autoritetni lideri imat će moć da donose odluke prema procijenjenom interesu skupine.
Na kraju, plemenska društva također uključuju vjerovanja koja su temeljena na okruženju i prirodnim snagama u okolini – bilo da je riječ o božanstvima ili duhovima – te na ciklusima godina i vremena godine. Te vjerovanja predstavljena su putem mitova, legendama i narodnih pripovijesti te govore o tome što bi trebalo poštivati te što bi trebalo izbjegavati da bi se osiguralo trajanje grupe.
Kako su plemenska društva organizirana?
Plemenska društva su tradicionalno organizirana oko rodova, u kojima se obično nalazi i do nekoliko stotina ljudi. Svaki rod ima svoje vodstvo, a to je obično najstarija familija. Ima i voditelje roda koji odlučuju o pitanjima koja se tiču plemena ili rodova. U plemenskim društvima postoje i određeni oblici socijalne hijerarhije, gdje se poštuju određeni razredi zasnovani na starosti, spolu i statusu u društvu. Društvena hijerarhija je također kod nekih plemena bazirana na prinosu svakom članu u skupnosti.
Plemenska skupnost ima specifičan način života koji je usmjeren prema radovima i obredima tradicionalnih plemena. To uključuje obradu polja, lov, ribolov i obrade drveta, kao i različite ceremonije vezane uz praznike ili svjetovne prigode. U većini slučajeva skupina će živjeti zajedno u jednom području i dijeliti svoje resurse međusobno. Neka plemena također imaju posebne dužnosti za članove njihove skupine, poput voditelja roda ili vođe skupine koja vodi ceremonije ili donosi odluke o pitanjima koja se tiču plemena ili roda.
Primitivna plemenska društva
Primitivna plemenska društva su vrste društava koja su se razvijala još od paleolitika i koje se temelje na sličnosti između članova te iste skupine. U tim društvima, ljudi su se organizirali u malim zajednicama koje često žive u istom području. U ovim društvima, obično postoji jaka veza između članova, a njihovi članovi obično dijele zajedničke interese i ciljeve. Primitivna plemenska društva obično imaju jednostavne socijalne strukture s malom razinom hijerarhije ili nikakvom hijerarhijom uopće.
Klasična plemenska društva
Klasična plemenska društva su vrsta društava koja se razvila tijekom ranog starijeg perioda i koja se temelji na jasno definiranoj grupi ljudi određene etničke pripadnosti ili povijesnih veza. Ove vrste društava obično imaju jasnu hijerarhijsku strukturu s višim razinama moći i statusa među članovima te skupine. U klasičnim plemenskim društvima, postoje obično snažne veze između članova, a tradicija je važan aspekt njihove kulture.
Moderna plemenska društva
Moderna plemenska društva su vrste društava koje su se razvile tijekom moderne dobe i koje se temelje na tradicionalnim praksama te skupine ljudi zajednički povezanih preko povijesnih veza i etničke pripadnosti. Moderna plemenska društva obično imaju složeniji socijalni sustav s višestrukim razinama moći i autoriteta među članovima te skupine. Tradicija je još uvijek važan aspekt modernih plemenkih društava, ali ona je manje autoritativna nego u klasičnim primitivnim skupinama jer moderna tehnologija diktira brže promjene u okolnostima života tih skupina.
0 Comments