Vlakna su prirodni ili sintetički materijali koji se koriste za proizvodnju tekstila i drugih proizvoda. Oni su obično vrlo mekani i fleksibilni, pa se lako mogu pretvoriti u tkanine, veziva i druge proizvode. Vlakna mogu biti izrađena od biljnih, životinjskih ili sintetičkih sirovina, što zavisi od namjene proizvoda. Obično se vlakna spajaju u niti kako bi se stvorila tkanina.
Vlakna su najmanje dijelove biljaka, gljiva ili životinja koji se mogu vidjeti samo pod mikroskopom. Ona mogu biti meka ili tvrda, i obično se sastoje od celuloze. Vlakna imaju važnu ulogu u industriji tkanine i papira.
Sadržaj
Vrste vlakana
Vlakna se mogu podijeliti u tri glavne kategorije: prirodna, sintetička i kemijski modificirana. Prirodna vlakna su obično dobivena od biljaka, životinja ili minerala. Biljke, poput pamuka, lanenog sjemena i konoplje, često se koriste za stvaranje tkanina. Životinjska vlakna uključuju kožu, vuna i najlon. Mineral se najčešće koristi u sintetičkim mješavinama jer su otporna na plinove. Sintetička vlakna su proizvodi hemijske industrije; oni obuhvaćaju poliester, akril i akrilonitril-butadien-stiren (ABS). Kemijski modificirana vlakna proizvode se dodavanjem kemikalija na prirodnu ili sintetičku tkaninu kako bi se povećala otpornost na habanje i raslojavanje.
Vlakno je jedan od glavnih sastojaka tekstila koja se stvaraju za odjeću, posteljinu i drugo tekstilno robno bilje. Također se mogu razlikovati po niti (monofilament), tvrdoći ili mekoći i volumenu (nazivano gledano). Monofilament je jednostruko nitno vlakno koje je čvrsto povezano na drugim nitima da bi se stvorilo gusto tkivo. Za posteljinu često se preporučuju meka vlakna poput bambusa ili organskih materijala poput perja i pamuka. Voluminozna tkanina ima puno prostora u obliku bubnjića ili kanapa; to omogućava zrak da cirkulira unutar same tkanine zbog čega je posteljina ne samo prozračnija već i laganija od drugih tekstila.
Vrste vlakana imaju različite osobine pa stoga treba pažljivo razmotriti pri odabiru materijala za tekstilne proizvode. Na primjer, bambusovo vlakno je otporno na bakterije što ga čini idealnim za deke – ako ste alergični na prašinu – i druge tekstilne proizvode poput posteljine ili torbi. S druge strane, poliestar je elastičan što ga čini idealnim za produžene nošenja jer ne gubi oblik ni boju tokom dugotrajne upotrebe.
Kako se proizvode vlakna?
Vlakna se proizvode uglavnom kroz tri glavne tehnike: rastjerivanje, prešanje i oblikovanje. Rastjerivanje je postupak u kojem se materijal tretira toplinskom energijom, a zatim ga rastresu na sastavne čestice. Prešanjem se postiže da materijal bude izložen pritisku, što rezultira stvaranjem niti. Oblikovanje je tehnika koja se koristi za stvaranje različitih vrsta tekstilnih vlakana. U ovom procesu materijal se obrađuje, deformira i oblikuje u željenu strukturu. Svi ovi postupci mogu biti izvedeni mehanički ili kemijski s ciljem stvaranja vlakana za tekstilnu industriju.
Nakon što su vlakna proizvedena, ona se mogu dalje tretirati kemikalijama da bi se dobila poželjna svojstva, poput otpornosti na toplinu ili otpornosti na otpadke. Također mogu biti bojani kemikalijama ili bojenim pigmentima radi dobivanja određene boje. Također je moguće modificirati mehaničke i fizikalne svojstva vlakana uz pomoć kemikalija kako bi poboljšali njegove performanse pri upotrebi u određene aplikacije.
Korisnost vlakana
Vlakna predstavljaju jedan od najvažnijih materijala u modernom svijetu. Oni se koriste za mnoge različite svrhe, uključujući odjeću, domove i opremu. Vlakna su izrazito trajna i lako se prilagođavaju različitim aplikacijama. Oni se mogu oblikovati u širok raspon oblika, veličina i boja, što ih čini idealnim za preoblikovanje u proizvode koji odgovaraju potrebama modernog života. Također imaju visoku sposobnost da upijaju vlagu i ne pohranjuju toplinu, što im omogućava da budu dugotrajni i pouzdani.
Vlakna su također veoma pristupačna sirovina i mogu se dobiti iz raznih izvora, uključujući biljke, životinje i čak mineralne izvore. Također su usporediva s drugim materijalima po cijeni, a mogu se prilagoditi gotovo svakoj aplikaciji. Zbog svoje visoke otpornosti na kemikalije i otporne na toplinu vrste vlakena također se koriste za mnoge industrijske primjene.
Vlakna također imaju mnogo ekoloških prednosti jer su prirodni materijali koji su obnovljivi i ne zagađujú okoliš. Nisu sklonija stvaranju otpadnih proizvoda kao što je plastika te ne sadrže toksine ili onečišćivače koji bi mogli biti štetni za okoliš. Mogli bismo reći da je upotreba vlakana jedan od najboljih načina za održavanje održive okoline koja je prihvatljiva za budúcnost.
Uporaba vlakana
Vlakna so v zadnjih letih postala eden najbolj priljubljenih materialov, ki jih lahko uporabljamo za opremo in oblačila. Vlakna so lahko iz naravnih ali umetnih materialov, odvisno od tega, kakšno funkcijo želimo doseči s svojo izbiro. Vlakna se uporabljajo za proizvodnjo tkanin, oblačil, športne opreme in celo pohištva. Uporablja se jih tudi v različnih industrijskih aplikacijah, kot so avtomobilska, medicinska in gradbena industrija. Vlakna so izredno trpežna in odporna proti obrabi ter zagotavljajo zelo dobre toplotne izolacijske lastnosti. So tudi mehke na dotik in elastične ter nudijo udobje med nošenjem. Vlakna se lahko enostavno čistijo in vzdržujejo ter jih je mogoče uporabiti dolga leta brez potrebe po čiščenju ali popravilu. Tkanine izdelane iz vlaken so trajne in elastične ter imajo visoko stopnjo absorpcije vode.
V primeru naravnih vlaken je treba omeniti volno, bombaž in lan. Volna je najbolj priljubljen material pri proizvodnji oblačil, saj nudi udobje pri nošenju in visoko stopnjo absorpcije vode. Bombaž je odličen material za oblačila, saj ima sposobnost absorbiranja toplote in širi svetlost na površini oblačila. Lan pa je idealen material za proizvodnjo športne opreme in pohištva ker ima sposobnost ohranjanja toplote, trdnosti in trajnosti ter nudi mehkobo na dotik.
Umetni materiali pa se pogosto uporabljajo za proizvodnjo različnih predmetov, kot so športni copati, obleke in oprema. Nylon je eden najpogosteje uporabljenih umetnih materialov pri proizvodnji tekstilijev ker je izredno trpežen proti abraziji ter nudi mehkobo na dotik. Poliester pa se pogosto uporablja pri proizvodnji oblek ker je mehak na dotik ter nudi možnost hitrega sušenja po pranju.
V sklepu lahko rečemo ,da so vlakna idealni material za proizvodnjo različnih predmetov , saj nudijo visoko stopanjo trdnosti , trajensti , absorpcije vode , toplotne izolacije , elastinosti ipd . Zaradi tega so postala enega najbolene prilobljenih materailov pri prozivdnji tekstilijevem blaga .
Zdravstveni aspekti upotrebe vlakana
Vlakna su sastavni dio prehrane i važni su za održavanje zdravlja. Njihova uporaba može pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca, dijabetesa, kao i nekih oblika raka. Također, pomažu u održavanju zdravog probavnog sustava i mogu pomoći u regulaciji ravnoteže kolesterola u krvi.
Vlakna se obično dijele na dvije skupine: topiva i netopiva. Topiva vlakna mogu se otopiti u vodi, što olakšava probavu hrane i pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi. Topiva vlakna također mogu pomoći smanjenju rizika od bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i nekih oblika raka. Netopiva vlakna se ne otapaju u vodi i ne mogu se probaviti, ali ona pomažu regulirati probavni sustav i dodatno zasićuju tijelo.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da svaki dan pojedete 20 do 30 grama vlakana iz raznovrsne hrane poput voćnih plodova, mahunarki, integralnih žitarica, oraha i sjemenki. Prehrana bogata vlaknima može biti od velike koristi za ljudsko zdravlje te bi trebalo biti dio dobrog prehrana plana.
0 Comments