Tko se ne smije cijepiti

Tko se ne smije cijepiti je starinska izreka koja se odnosi na ljude koji trebaju biti pažljivi u svojim postupcima. Od davnina, ova izreka ukazuje na to da postoje stvari koje čovjek ne smije raditi i da treba biti oprezan kako ne bi naudio sebi ili drugima. Danas se ta izreka često upotrebljava za upozoravanje ljudi da razmisle prije donošenja važnih odluka u životu.

Oni koji imaju alergije na sastojke cjepiva, netoleranciju na određene aktivne sastojke, imaju akutno zatajenje organa, tešku bolest ili kroničnu bolest ne bi trebali se cijepiti. Također, trudnice i dojilje ne bi trebale se cijepiti.

Rizične skupine

Rizične skupine su određene grupe ljudi ili jedinke koje su podložne većem riziku od zdravstvenih problema u usporedbi sa ostalim članovima populacije. Ove skupine obično su ranjive zbog svoje socijalne, ekonomske, okolišne ili kulturne situacije. Primjeri rizičnih skupina uključuju ljude s invaliditetom, starije osobe, trudnice i mlađu djecu te druge grupe koje mogu imati poteškoća pristupanja zdravstvenim uslugama. Zbog toga je potrebno da se stručnjaci za zdravstvenu zaštitu posebno angažiraju na identificiranju i pružanju podrške takvim rizičnim skupinama.

Cilj je poboljšati pristup preventivnim mjerama i uslugama zdravstvenog osiguranja te pružiti potporu tim grupama putem edukacijskih programa i stručnih savjeta. Ljudima iz takvih skupina također se treba pružiti psihosocijalna podrška kako bi se osiguralo da će moći nastaviti nastaviti sa svojom svakodnevnicom bez prekida. Identificiranje rizika za pojedince iz tih skupina može biti vrlo važan dio ciljanog zdravstvenog osiguranja jer omogućava da se adekvatno odgovori na njihove potrebe. Također je važno identificirati potencijalne prepreke u pristupu uslugama jer to može olakšati dostupnost usluga onima kojima je najpotrebnija.

Stoga je važno da se pridržava specifičnih standarda u radu s takvim grupama te da se pobrinemo da budu dobro informirani o svom stanju i mogućnostima dostupnih usluga. Stručnjaci će biti u poziciji da pruže savjet o načinima na koje će se pojedinci iz tih skupina moći lakše prilagoditi okolišnim promjenama i preprekama u pristupanju zdravstvenim uslugama. Ovi napori trebali bi doprinijeti smanjenju razlike u mogućnostima dostopa do zdravstvenih usluga među različitim grupama stanovništva te osigurati bolji životni standard onima koji pripadaju rizičnim skupinama.

Cijepljenje u trudnoći

Trudnoća je vrijeme kada se žena nosi s različitim rizicima. Budući da se imunološki sustav tijekom trudnoće mijenja, žene su osjetljivije na infekcije, posebice one koje su povezane s cijepljenjem. Zbog toga je važno da buduće majke saznaju više o cijepljenju u trudnoći.

Cijepljenje je važno za zaštitu majki i djeteta od određenih infekcija. U većini slučajeva, štoviše, cijepiva mogu biti sigurno primljena čak i tijekom trudnoće. Međutim, postoje neka koja ne bi trebalo primiti jer mogu biti opasna za fetus. Stoga je vrlo važno da ljudi koji planiraju postati trudni ili su već trudni proučavaju svoje opcije i odlučite o tome trebaju li primiti cjepivo ili ne.

Također je važno napomenuti da neke infekcije mogu biti ozbiljne za fetus u maternici. Na primjer, ako majka ima virus gripe, dijete možda ne bude zaraženo virusom gripe, ali možda ćete morati poduzeti dodatne mjere predostrožnosti kako biste spriječili nastanak komplikacija. Zato bi buduća majka koja planira postati trudna trebala biti cijepljena protiv gripe prije početka trudnoće.

U svakom slučaju, važno je da se s liječnikom raspravite o zdravstvenim stanjima i planovima cijepiva prije same trudnoće. To će vam dati bolji pregled stvari kojih trebate biti svjesni tijekom trudnoće te ćete donositi bolju odluku o tome hoćete li primiti cjepivo ili ne.

Reakcije nakon cijepljenja

Cijepljenje je vrlo važan dio zaštite od bolesti. Cijepljenjem se osoba štiti od infekcija i bolesti i poboljšava zdravlje. Međutim, postoje neke reakcije na cijepljenje koje se mogu pojaviti nakon što je došlo do cijepljenja. Neki od simptoma uključuju bol u području injekcije, crvenilo, oticanje ili peckanje u području gdje je ubrizgano cjepivo. U rijetkim slučajevima, mogu se pojaviti i druge reakcije kao što su osip, slabost, glavobolja ili mučnina. Ako se pojave teže reakcije, preporuča se da se obratite svom liječniku ili zdravstvenom djelatniku.

Cijepljenje je još uvijek najbolji način da se spriječi razvoj ozbiljne bolesti uzrokovane infekcijom. Iako postoji nekoliko nuspojava koje su povezane s cijepljenjem, one su obično blage i prolaze brzo. Međutim, ako bilo koja od navedenih reakcija traje duže vrijeme ili ako ste zabrinuti zbog nekih drugih simptoma koji su povezani s cijepljenjem, preporuča se da obratite pažnju na to liječniku ili zdravstvenom djelatniku. Sjetite se da su rizici od nekih opasnih infekcija puno veći od mogućih nuspojava cijepljenja.

Priprema za cijepljenje

Prije nego što se cijepite, pobrinite se da ste zdravi i da ste u dobroj formi. Ako imate bilo kakve simptome bolesti, poput kašlja, curenja nosa ili vrućice, obratite se svom liječniku prije nego što idete na cijepljenje. Ako je potrebno, možete odgoditi svoj trenutni plan cijepljenja. Također se preporučuje da niste nikakav lijek protiv bolova ili protuupalni lijek tri dana prije cijepljenja.

Ponekad će vas liječnik upitati o alergijama ili drugim medicinskim stanjima prije nego što vam se daje cjepivo. Ovo je potrebno kako bi osigurali sigurnost vašeg cjepiva i da ne dozvolite alergijske reakcije ili druge neželjene učinke. Uvjerite se da je vaš liječnik informiran o svim alergijama i medicinskim stanjima kojima ste podložni tako da on može dati preporuke za sigurnost u vezi s vašim planom cjepiva.

Također bi bilo poželjno imati netko s vama kad idete na cjepivo, jer ako dobijete alergijsku reakciju ili druge nepoželjne učinke odmah nakon primanja cjepiva, to će biti jednostavniji za vas ako netko drugi može pomoći.

Alternativno liječenje

Alternativno liječenje obuhvaća različite metode liječenja koje se temelje na tradicionalnoj i alternativnoj medicini. U nastojanju da se poboljša zdravlje i dobrobit, alternativne metode pružaju tretman ili terapiju koja je različita od konvencionalne medicine. Ove metode uključuju akupunkturu, homeopatiju, fitoterapiju, masažu i još mnogo toga.

Akupunktura je vrsta alternativnog liječenja koja se temelji na teoriji da unutarnji tok energije utječe na zdravlje i da upotrebom točki na tijelu možete regulirati dotok energije i poboljšati vitalne funkcije. Akupunktura je popularna u Aziji već stoljećima i svojim usponom u SAD-u postala je jedna od najviše istraživanih oblika alternativnog liječenja.

Homeopatija je još jedan oblik alternativnog liječenja koji se temelji na ideji da blage doze nekog sastojka mogu biti u stanju potaknuti imunološki sustav da se bori protiv bolesti. Homeopatski lijekovi su izrađeni od biljnih, animalnih ili mineralnih sastojaka, a za njihovo proizvodnju koristi se postupak dilucije i dinamička potenciranja. Homeopatski lijekovi mogu biti dostupni u obliku pilula ili otopina za oralnu primjenu ili eksterno korištenje poput krema, ulja ili masti.

Fitoterapija je još jedna vrsta alternativnog liječenja koja se temelji na upotrebi biljnih pripravaka za održavanje zdravlja i iscjeljenje bolesti. Postojalo je stoljećima pa čak i tisućama godina, fitoterapija se danas široko primjenjuje u medicini, a narodna medicina još uvijek često koristi biljke za iscjeliteljske svrhe. Fitoterapija može biti efikasna ako se pravilno primjenjuje te bi trebala biti podvrgnuta pažljivo planiranom protokolu terapija pod nadzorom strukovnog licenciranog fitoterapeuta.