Šećerna bolest je stanje u kojem tijelo ne može pravilno koristiti inzulin ili proizvesti dovoljno inzulina. To može dovesti do visokih razina šećera u krvi. Simptomi šećerne bolesti su različiti i mogu se pojaviti naglo ili postupno.
Simptomi šećerne bolesti Tipa 1 su: povećan apetit, učestalo mokrenje, iscrpljenost, umor, glavobolja, gubitak težine bez razloga i mučnina. Također može doći do vrtoglavice, vizualnih poremećaja ili čak konvulzija. Mogu postojati i drugi simptomi poput utrnulosti prstiju ili grčeva u mišićima.
Sadržaj
Simptomi šećerne bolesti tipa 2
Šećerna bolest tipa 2 je kronična bolest uzrokovana nedovoljnom reakcijom tijela na inzulin. Ovo dovodi do povećanja razine glukoze u krvi. Simptomi se obično pojavljuju postupno i mogu biti blagi. U nekim slučajevima, međutim, simptomi se mogu razviti brže i biti ozbiljniji. Neki od simptoma šećerne bolesti tipa 2 su: gubitak tjelesne težine, česta potreba za mokrenjem, osjećaj umora, gladi i žeđi čak i nakon jela te smanjen vid. Također možete osjetiti svrbež kože ili gubitak osjetljivosti udova. Simptomi se mogu pojačati ako imate povišen krvni tlak ili holesterol.
Ako ste sumnjičavi da imate šećernu bolest, to je važno da se obratite svom liječniku za pregled i testiranje. Liječenje obično uključuje promjenu prehrane, prilagodbu aktivnostima i možda lijekove za snižavanje razine glukoze u krvi. U najgorem slučaju, osoba možda mora primiti inzulinsku terapiju da bi vratila razinu glukoze u normalnom stanju.
Kratkoročni simptomi šećerne bolesti
Kratkoročni simptomi šećerne bolesti su različiti od osobe do osobe. Neki od najčešćih simptoma su: česta žeđ, velika potrošnja tekućine, osjećaj umora i nemir, česte mokrenje, gubitak težine bez razloga i glavobolja. Simptomi se mogu pojaviti brzo i neočekivano. U nekim slučajevima, simptomi mogu biti blagi ili se možda uopće ne primijetiti. Ako se pojavi bilo koji od gore navedenih simptoma, trebate kontaktirati liječnika da biste saznali je li to znak šećerne bolesti.
Simptomi mogu biti prilično alarmantni i zahtijevati hitan liječnički pregled. U slučaju da se ispostavi da imate šećernu bolest, važno je poštovati sve preporuke liječnika jer ćete na taj način moći kontrolirati svoju bolest i izbjeći dugoročne i ozbiljne posljedice.
Dugoročni simptomi šećerne bolesti
Dugoročni simptomi šećerne bolesti mogu biti ozbiljni. To uključuje ozbiljno oštećenje srca, bubrega, živaca i mozga. Međutim, to može se izbjeći pravilnom prehranom i lijekovima koje propisuje liječnik. Dugoročni simptomi šećerne bolesti uključuju:
- Komplikacije srčanog i krvožilnog sustava: Osoba s dijabetesom ima povećano riziko od srčanog udara, moždanog udara, hipertenzije i ateroskleroze.
- Komplikacije bubrega: Dijabetes tipa 2 često dovodi do bubrežne bolesti (bubrežna bolest). To znači da bubrezi ne mogu efikasno izlučiti višak šećera iz krvi.
- Komplikacije vida: Komplikacije vida nastaju zbog povećanja razine glukoze u krvi. Mogu uključivati sljepoću, makularnu degeneraciju i retinopatiju dijabetičara.
- Komplikacije živaca: Dijabetes tipa 2 često dovodi do neuropatija (poštivanja živca). To se obično odnosi na osjetljive noge i / ili ruke. To može biti teško za pacijente jer osjećaj boli postaje snažniji s godinama.
Prevencija dugoročnih simptoma šećerne bolesti je vrlo važna. Trebalo bi redovito nadgledati razinu glukoze u krvi, poštivati preporuke lijeka i pravilno jesti. Osim toga, potrebno je redovito fizičko vježbanje da bi se održala optimalna težina i spriječilo pojavljivanje dugoročnih simptoma.
Šećerna bolest je ozbiljna metabolička bolest koja se može prepoznati na temelju simptoma i laboratorijskih testova. Simptomi mogu uključivati česte mokrenje, žeđ, umor i gubitak težine, ali ne moraju biti prisutni za dijagnozu. Laboratorijski testovi pružaju vrijedne informacije o razinama glukoze u krvi i mogu pomoći liječnicima da prepoznaju šećernu bolest. Osim toga, postoje i druge laboratorijske dijagnostičke metode kojima se može dijagnosticirati šećerna bolest kod ljudi s povišenim rizikom od oboljenja.
Postoje različiti tipovi laboratorijskih testova koji se mogu primijeniti za prepoznavanje šećerne bolesti. Najčešći test je glukoza u plazmi, koji mjeri razinu glukoze u krvi. Ako je razina glukoze u plazmi visoka, to može biti znak da ste skloni šećernoj bolesti ili da ste već bolesni. Drugi laboratorijski testovi također mogu biti od pomoći u dijagnosticiranju ove bolesti – na primjer, HbA1c mjeri prosječnu razinu glukoze u plazmi tijekom posljednja tri mjeseca i može pokazati da li pacijent redovito ima visoke stope glukoze ili niske stope glukoze.
Druge laboratorijske metode također se mogu primjeniti za prepoznavanje šećerne bolesti – to su autoantitijela koja su prisutna ako postoji oštećenje imunološkog sustava; osjetljivost insulinom – mjerilo vašeg organizma sposobnost da proizvedete inzulin; lipidna profilizacija – analiza omjer lipida (masnoća) u krvi; te obroci od 75 g glukoze (GTT) – test obroka od 75 g glukoze radi procjenivanja sposobnost organizma da regulira razine glukoze nakon unosa hrane bogate saharidima.
Laboratorijski testovi mogu dati cjenovne informacija o stanju pacijentove metabolizma i omogućiti lijeknicima dalekosežnu procjenu stanja pacijenta te odabir pravilne terapijske strategija za prevenciju ili lijecenje šecerne bolesti. Međutim, potrebno je napomenuti da laboratoriji nisu jedini način prepoznavanja ovog stanja – neki simptomi su također bitni za rano otkrivanje i pravilnu dijagnozu. Stoga je važno posavjetovati se s lokalnim lijkom ako se sumnja na prisustvo ove metaboličke bolesti.
Moguća opasnost od šećerne bolesti
Šećerna bolest je ozbiljna bolest koja se može pojaviti s godinama. To je stanje u kojem se razina šećera u krvi postupno povećava, a tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina da bi se smanjila. Ako se ne liječi pravilno i na vrijeme, šećerna bolest može dovesti do zdravstvenih problema poput neuroloških, vaskularnih ili bubrežnih oboljenja.
Rizik od razvoja šećerne bolesti veći je u starijih ljudi zbog promjena u metabolizmu i hormonalnim promjenama koje dolaze s godinama. Međutim, postoji i velika mogućnost da će mladi ljudi također patiti. Na primjer, prekomjerno unošenje hrane bogate ugljikohidratima ili prekomerno unošenje masnih hranjivih tvari mogu dovesti do povećanog rizika od razvoja ove bolesti.
Kako bi se spriječilo da se ova bolest razvije, važno je pratiti prehranu i redovito vježbati. Hrana koja treba biti izbjegavana su hrana bogata šećerima, solju ili masnim hranjivim tvarima te hrana visokokalorična. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u održavanju optimalne težine i regulaciji šećera u krvi.
U slučaju da sumnjate da ste podložni riziku od ove bolesti, obratite se svom lijećniku za dijagnozu. Lijećnik će propisati potrebne testove kako bi potvrdio dijagnozu i utvrdio stupanj ozbiljnosti. U slučaju potvrđene dijagnoze bit ćete uputeni na posebnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i lijekove ako je to potrebno.
0 Comments