Anksioznost je emocionalno stanje koje obično uključuje neprijatne osjećaje poput straha, tjeskobe i nelagode. To je uobičajeno iskustvo i svi ljudi doživljavaju anksioznost u određenom trenutku. Međutim, postoje i anksiozni poremećaji koji mogu biti vrlo teški da se prevaziđu. Simptomi anksioznosti su različiti za svakoga, ali mogu uključivati fizičke simptome poput napetosti mišića, brzog disanja ili znojenja; mentalni simptomi poput zabrinutosti ili panike; i ponašanja poput povlačenja od socijalnih aktivnosti ili unošenja prekomjerne količine alkohola.
Anksioznost je stanje duševne napetosti, straha i čestih nerazumljivih misli, uzrokovane opažanjem ili očekivanjem neke vrste neugodnosti. Može se manifestirati kao fizičke simptome, kao što su znojenje, tahikardija, zujanje u ušima i drhtanje.
Sadržaj [hide]
Anksioznost i njezine manifestacije
Anksioznost je osjećaj straha, zabrinutosti ili tjeskobe. Ona se može manifestirati u različitim oblicima, kao što su fizički i psihološki simptomi. Fizički simptomi anksioznosti uključuju napade panike, grčeve u mišićima, ubrzanu disanje ili otežano disanje, bolove u prsima i vrtoglavicu. Psihološki simptomi anksioznosti uključuju strah, nervozu, misli negativnog tipa ili osjećaj nesigurnosti. U nekim slučajevima anksioznost može biti toliko teška da čovjek postane zatvoren za druge ljude i društvene situacije. To također može dovesti do poremećaja spavanja i problema koncentracije.
U nekim slučajevima ljudska je anksioznost toliko jaka da čovjek počne pokazivati simptome poput depresije ili ovisnosti o drogama. Također se mogu pojaviti promjene u ponašanju poput agresivnog ponašanja prema drugima ili samopovrijeđivanja. Anksiozni ljudi također mogu postati paranoici i imati strah od vanjskih utjecaja na njihovo mentalno stanje.
Značajke anksioznosti
Anksioznost je stanje koje se manifestira u obliku fizičkih, mentalnih i socijalnih simptoma. Osoba koja pati od anksioznosti obično osjeća strah, strah i napetost. Fizičke simptome anksioznosti uključuju ubrzanu disanje, znojenje, tremor ili drhtanje, grčeve mišića i nesanica. Mentalni simptomi mogu uključivati stalnu zabrinutost, percipiranu nesigurnost i poremećaj pažnje. Socijalni simptomi poput izbjegavanja društvenog kontakta također se mogu pojaviti kod ljudi s anksioznošću. Ponekad se ti simptomi javljaju bez razloga ili se pojavljuju u odgovoru na određenu situaciju ili događaj. Osoba može doživjeti različite stupnjeve anksioznosti, od blagog do teškog. Težina simptoma može varirati ovisno o osobi i situaciji.
Anksioznost je često povezana s različitim mislima i vjerovanja koja vode do negativnih emocija. Osoba s anksiotnim poremećajima obično ima negativne misli koje se nastoje spriječiti da se dogode loše stvari ili da su onemogućene da postignu nešto značajno. Postoje različiti načini na koji ljudi mogu naučiti da suzbijaju ove misli i održavaju svoj anksiozni poremećaji pod kontrolom. To može uključivati samopouzdanje, vježbanje tehnika opuštanja i promjenom perspektive prema događanjima oko njih.
Pojavu i uzroke anksioznosti
Anksioznost je obično povezana s napetim, neugodnim osjećajima koji nastaju kao rezultat stresnih situacija. Anksioznost se može pojaviti u različitim oblicima, od blage do teške. Može utjecati na svakodnevne aktivnosti i zdravlje pojedinaca. Anksioznost može biti uzrokovana različitim čimbenicima, od genetskog naslijeđa do okolišnih faktora.
Genetski čimbenici mogu biti odgovorni za pojavu anksioznosti. Ako su roditelji skloni anksioznim poremećajima, vjerojatno je da će dijete imati tendenciju prema anksioznosti. U nekim slučajevima, genetska predispozicija prema anksioznosti možda neće biti očigledna sve dok se osoba ne suočava sa stresom ili napetošću u svom životu.
Stresni događaji također mogu biti uzrok anksioznosti. Ako se osoba suočava s traumom ili preživljava teško razdoblje, ona se može osjećati anksiozno i iskustvo teškoća u svakodnevnom životu. Druga stresna situacija koja bi mogla potaknuti anksioznost je promijena posla ili novi posao, što bi moglo stvoriti osjećaj da se pojedinac osjeća uplašeno i zbunjeno zbog nove situacije.
Okolišni faktori također mogu biti krivci za razvoj anksioznosti. Primjerice, ako osoba dijeli okruženje gdje postoje jaki negativni emocionalni odgovori i nisko samopouzdanje, to bi moglo potencirati njenu sklonost prema napetim situacijama i anksioznim poremećajima. Također bi se ljudski odnos sa drugima trebao razmatrati kao dodatni čimbenik koji može utjecati na pojavu anksioznosti jer loš odnos među ljudima može dovesti do frustracije koja bi mogla biti jedan od glavnih uzroka anksioznog poremećaja.
Metode za suočavanje s anksioznošću
Anksioznost je normalna reakcija na stres, ali ako se ne može kontrolirati, ona može postati problematična. Postoji nekoliko načina da se suoče sa anksioznošću i poboljšaju mentalno zdravlje. Prvo bi trebalo otkriti uzroke anksioznosti i razumjeti njene simptome. Zatim bi se trebale razviti strategije za suočavanje s anksioznošću, uključujući relaksacijske tehnike, samopomoć i/ili liječnička intervencija.
Relaksacijske tehnike mogu pomoći u smirenju anksioznih misli i često se sastoje od disanja, meditacije ili autogenog treninga. Disanje je vrlo efikasno jer omogućava da se uspostavi veza između tijela i uma te omogućava da se um smiri. Meditacija pomaže u održavanju fokusa na trenutak i postizanju duboke emocionalne ravnoteže. Autogeni trening je vježba relaksacije koja podrazumijeva upotrebu autosugestija kako bi se dobila duboka ravnoteža i relaksacija misli i tijela.
Samopomoć je još jedan važan aspekt suočavanja s anksioznošću. To može uključivati promjenu prehrane, izbjegavanje stresa, prakticiranje pozitivne afirmacije i istraživanje novih hobija ili aktivnosti koje mogu biti opustajuće. Te aktivnosti mogu biti od velike pomoći jer ćemo biti obuzetiji drugim stvarima osim onoga što nas muči pa ćemo pronaći smireni prostor za razmišljanje o situaciji koja nas mučila.
U slučajevima gdje samopomoć nije dovoljna, stručna pomoć možda će biti potrebna. Obiteljski terapeut, psiholog ili psihijatar mogli bi pregledati situaciju i dati savjete kako prevladati anksioznost bez obzira na njezin intenzitet ili trajanje. On/ona također će možda propisati lijekove koji će pomoći u smirenju živaca i omogućiti da se bolje nosite sa situacijom koja vas uznemiruje.
Postoji nekoliko metoda za suočavanje s anksioznostima kojima se možete poslužiti da biste pronašli ono što funkcionira za vas. Relaksacione tehnike mogu biti dobra početna točka, ali budite spremni isprobati druge metode ako one ne daju rezultate kojih ste očekivali; to je važno zato što svatko ima drugačiji pristup suočavanju sa stresom pa je važno pronaći onaj koji odgovara vama!
Alternativne terapije za liječenje anksioznosti
Anksioznost je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja. Može se manifestirati u različitim oblicima, uključujući strahove, napade panike i psihosomatske simptome. Anksioznost može dovesti do fizičkih i mentalnih poremećaja koje mogu bitno utjecati na kvalitetu života bolesnika. Kako bi se ta stanja liječila, postoje mnogi različiti tretmani. Alternativne terapije mogu biti izuzetno korisne za liječenje anksioznosti jer mogu pomoći u održavanju uravnotežene emocionalne sfere, kako bi se spriječila pojava napada panike i fobija.
Jedna od najpopularnijih alternativnih metoda za liječenje anksioznosti je isceliteljska hipnoza. Ova tehnika koristi hipnoterapijske tehnike da bi potakla duboke promjene u pacijentovoj svijesti i ponašanju. Hipnoterapeuti se također mogu obratiti specifičnom problemu ili stanju anksioznosti koji možda ima pacijent. Druga popularna alternativna terapija je akupresura, koja se sastoji od pritiskom na točke na tijelu da bi se promoviralo opuštanje mišića i opustite živce. Akupresura dolazi s mnoštvom prednosti, uključujući poboljšanu cirkulaciju krvi, smanjenje bolova i olakšanje napetosti mišića.
Još jedna metoda koja se često preporučuje za liječenje anksioznosti je aromaterapija. Aromaterapija se sastoji od inhaliranja eteričnih ulja koja su prirodni antidepresivni agensi. Eterika ulja su prirodni laksativni agens koja mogu potaknuti hormonalnu ravnotežu i bitno utjecati na duhovnu ravnotežu pacijenta, što može potencijalno bitno smanjiti simptome anksioznostidr.
Alternativne terapijske tehnike poput hipnoze, akupresure i aromaterapija često mogu imati dugotrajne pozitivne učinke na mentalnu zdravlje bolesnika s anksioznošću. Iako ne postoji uspostavljen lijek za anksioznost, ovi tretmanovi mogli bi bitno olakšati simptome bolesnicima
0 Comments