Atmosfera je mešavina gasova koji oblažu Zemljinu kuglu. To je najvažniji faktor u životnom okruženju i sadrži kiseonik, dušik, argon, ugljen-dioksid, helijum i drugih gasova u različitim količinama. Atmosfera takođe zadržava toplotu Sunca i pomaže da se održava stabilna temperatura na planeti.
Atmosfera je zrak koji opkoljava Zemlju. Sastoji se od plinova kao što su dušik, ugljični dioksid i kisik, te aerosola, vodene pare i čestica. Ova mješavina plinova omogućava da se zaštiti od zračenja iz svemira te da Zemljinoj površini osigura potrebna temperatura za život.
Sadržaj [hide]
Sastav atmosfere
Atmosfera je sloj plinova koji oblažu Zemlju i druga nebeska tijela. Sastoji se od zračenja, plinova, prašine, aerosola i čestica. Atmosfera je vrlo važna za život na Zemlji jer utječe na temperaturu i oblačnost. Također, lako se raspršuje svjetlost iz Sunca i stvara stvarne uvjete za život. Atmosfera sadrži 78% dušika, 21% kisika i oko 1% ugljičnog dioksida te ostale plinove u manjim količinama. Otopljeni metan, amonijak i sumporovodik također se nalaze u atmosferi, ali u vrlo malim količinama. Međutim, one su važne jer utječu na kemijske reakcije u atmosferi te na okoliš. U atmosferi postoje također čestice raznih veličina kao što su aerosoli ili prašina koja varira sa seizmom i lokacijom. Ove čestice mogu biti prirodni ili umjetni izvori pa su važni za procese kao što su fotooksidacija te kemijske reakcije u atmosferi. Nadalje, aerosoli se lako raspršuju po cijeloj Zemlji putem vjetrova pa stoga pridonose globalnoj cirkulaciji zraka.
Atmosferski plinovi imaju još dvije važne funkcije: posredno utječu na stvaranje oblačnosti i održavanje temperature na Zemlji te direktno djeluju protiv ultraljubičastog zračenja Sunca. Naime, vodena para pohranjuje toplinu i time sprječava da se ona jednom emitirana brzo povrati natrag u svemir. Osim toga, oblačna tvar blokira dio ultraljubičastog zračenja Sunca pa time sprema Zemlju od pregrijavanja.
Stoga je sastav atmosfere od presudne važnosti za postojanje života na Zemlji jer omogućava da se temperatura drži na optimalnoj razini te da se Suncevo svjetlo pretvori u energiju potrebnu biljkama da se hrane.
Značenje atmosfere
Atmosfera je zrak koji okružuje Zemlju i pruža stanište živim bićima. Ona također obuhvaća i neke kemikalije, poput ugljikova dioksida i ozona. Atmosfera služi kao zaštitni omotač koji štiti Zemlju od ultraljubičastog zračenja iz Sunca. Također, ona regulira temperaturu na planeti, njezina svojstva omogućavaju da se izdvoji voda u obliku oborina te da se obavlja difuzija gasova što pomaže da se održava ravnoteža atmosferskih tvari. Atmosfera također osigurava i izvor kiseonika za kisikobiološke procese na Zemlji.
Atmosfera ima važnu ulogu u transportu topline između različitih dijelova planete, što je bitno zbog održavanja globalne temperature pod stalanom kontrolom. To je postignuto putem cirkulacije vazduha preko različitih regija i nivela atmosfere. Značenje atmosfere je neprocjenjivo jer ona doprinosi održanju optimalnih uslova u svim ekosistemima na Zemlji.
Procesi u atmosferi
Atmosfera je sloj zraka oko Zemlje koji nas okružuje. Procesi koji se odvijaju u atmosferi su veoma važni za naše opstanak. Osim toga, ti procesi utječu na razne oblike života na Zemlji, kao i na okoliš. Procesi u atmosferi uključuju međusobno djelovanje čestica zraka, oborina i sunčeve energije.
Kada govorimo o procesima u atmosferi, jedan od najvažnijih je cirkulacija zraka. Sunčeva energija pokreće mlaz izmjeničnih vjetrova koji cirkuliraju oko Zemlje i nose toplinu s jednog mjesta na drugo. Ti vjetrovi igraju važnu ulogu u transportu topline između regija s različitim temperaturama. Također pomažu u rasporedu oborina po cijeloj Zemlji i omogućavaju stvaranje oblaka, kiše i snijega.
Osipanje je još jedna bitna sastavnica procesa u atmosferi. To je proces koji pomaže da se čestice zraka spuste prema tlu poput oborina, snijega ili ledenih dijelova ispuštenih iz aviona. Osipanjem se oslobađaju materijali poput aerosola i čestica prašine koja može biti štetna po ljudsko zdravlje ako se nalazi visoko iznad tla. Osipanje također pomaže pretvaranju tekućine oborine iz magle ili hladnog oblačnog para u čvrste čestice koje padaju prema tlu poput snijega i kišnih kapi.
Posljednji bitan proces je radijacija koja dolazi od Sunca do Zemlje preko prostora svemira. Ova radijacija ima poseban utjecaj na stvaranje ozonskog sloja oko Zemlja koji štiti stanovništvo od opasnih ultraljubičastih (UV) zraka Sunca te potiče stvaranje toplinskih strujanja unutar atmosfere, što moglo bi biti odgovorno za globalno zagrijavanje planeta..
Utjecaj čovjeka na atmosferu
Atmosfera je sastavni dio našeg planeta i ona je izuzetno važna za život na Zemlji. Svakodnevno čovjek utječe na atmosferu putem različitih aktivnosti. Primjerice, upotreba fosilnih goriva kao što je ugljen i nafte, korištenje pesticida, industrijska onečišćenja i ispuštanje stakleničkih plinova uzrokuju promjene u kvaliteti zraka te mogu dovesti do globalnog zatopljenja.
Korištenje fosilnih goriva oslobađa ugljični dioksid koji se nakuplja u atmosferi i stvara efekt staklenika. To dovodi do porasta temperature atmosfere jer se toplina ne može izgubiti, a to opet dovodi do povećanja broja oblaka, kiša i poplava diljem svijeta. Pored toga, ispuštanje pesticida i drugih kemikalija također utječe na vrijednost pH-a atmosfere i mogu uništiti divlje biljke i životinje.
Industrijsko onečišćenje također utječe na atmosferu jer oslobađanjem plinova poput sulfura, dušika i ozona unose se otrovne tvari u zrak. Ovi plinovi mogu biti jako štetni po ljudsko zdravlje jer sadrže kancerogene tvari te mogu uzrokovati respiratorne probleme. Također, ispuštanje stakleničkih plinova poput metana pridonosi globalnom zatopljenju jer sprečavaju odlazak sunčeve topline s površine Zemlje.
Stoga je vrlo važno da ljudi počnu shvaćati posljedice svojih djelovanja te manje upotrebljavati fosilna goriva te industrijske proizvode koji negativno utječu na okoliš. Alternativna energija poput solarnih panela, vjetroelektrana i geotermalne energije moraju biti više poželjan izbor za proizvodnju energije nego fosilna goriva koja štete okolišu.
Važnost atmosfere
Atmosfera je vrlo važan dio bilo kojeg okruženja. U stvarnosti, atmosfera može čak utjecati na to kako se ljudi osjećaju i razmišljaju u nekom prostoru. Atmosfera može biti popraćena pozitivnim ili negativnim vibracijama, ovisno o okolnostima. Kada je prostor pun pozitivnih vibracija, ljudi će se uglavnom osjećati dobro i bit će motivirani da rade svoje najbolje. Međutim, negativne vibracije mogu onemogućiti ljudima da se osjećaju dobro u nekom okruženju i mogu biti prepreka za produktivnost.
Stoga je važno postaviti atmosferu koja će biti prihvatljiva za većinu ljudi u nekom prostoru. To se može postići malim stvarima poput uređenja, boja zidova ili muzika koja se pušta unutar prostora. Ljudima se također može pružiti priliku da sudjeluju u stvaranju tog okruženja što bi moglo pomoći u stvaranju dobre atmosfere. Osim toga, omogućavanje razmjene ideja između ljudi također može doprinijeti stvaranju pozitivne atmosfere jer pomaže ljudima da budu slobodni govoriti što misle bez straha od kažnjavanja.
U svakom slučaju, važno je razumjeti važnost postavljanja dobre atmosfere u bilo kojem okruženju jer to može imati veliki utjecaj na produktivnost i učinkovitost ljudi unutar istog prostora.
0 Comments