Što je bruksizam? Bruksizam je stanje u kojem se osoba nevoljno i nekontrolirano gricka ili gmizava nokte, usne, desni, jezik ili druge dijelove tijela. Uobičajeno se javlja u ranom djetinjstvu i obično je povezano s anksioznošću i stresom.
Bruksizam je stanje u kojemu se zube nepravilno preklapaju, često zbog prekomjernog stezanja desni. To rezultira ograničenim pokretom zubiju, što dovodi do promjena u obliku vilica i brade lica. Simptomi bruksizma mogu uključivati i grčeve u mišićima lica, glavobolju, jake bolove u čeljustima, buku ili jutarnje bolove zuba i nesanicu.
Sadržaj
Kako se Bruksizam dijagnosticira?
Bruksizam se dijagnosticira pomoću vježbanja i detaljnih pregleda. Liječnik će ispitati žvačne mišiće i zglobove, kao i zube, kako bi utvrdio postoji li bruksizam. Oni također mogu tražiti od pacijenta da radi iste vježbe s njima da bi proučili gdje se točno nalazi pritisak.
Liječnik može propisati radiografiju zuba ili snimke lica kako bi procijenio koliko su zubi oštećeni. Također mogu biti potrebne rentgenske snimke unutarnjih organa kako bi se utvrdilo postoje li druge bolesti koje mogu uzrokovati bruksizam.
U nekim slučajevima, liječnici će tražiti od pacijenata da nose poseban protetski aparat noću tijekom spavanja, što će pomoći u dijagnozi stupnja stiskanja i smanjenja boli. Osim toga, liječnici mogu propisati laboratorijske testove krvi ili urina kako bi se utvrdilo postoji li određena infekcija koja može uzrokovati bruksizam.
U svakom slučaju, liječnik će temeljito preispitati pacijenta i ispitati sve mogućnosti prije nego što donese dijagnozu bruksizma. Ako je dijagnoza potvrđena, liječnik će propisati adekvatnu terapiju i savjetovati pacijenta o načinima prevencije budućih problema s bruksizmom.
Što je Bruksizam?
Bruksizam je poremećaj mišića usta i lica koji se očituje kao grčenje, stezanje ili trzanje mišića u ustima. To može biti popraćeno teškim, pojedinačnim ili ponavljajućim grčevima što može dovesti do bolova u licu i čeljustima. Bruksizam se najčešće pojavljuje tijekom spavanja, ali i tijekom dana.
Uzroci Bruksizma
Uzroci bruksizma nisu točno određeni, ali postoje neke različite čimbenike koji mogu uzrokovati ovu vrstu disfunkcije. Ovdje su neki od najčešćih uzroka: stres, depresija ili anksioznost; upalne bolesti mišića lica; zubni problemi; neispravna noćna proteza; poremećaji sna; i prekomjeran unos kofeina. Također se misli da genetika igra važnu ulogu, jer je bruksizam prisutan među članovima iste obitelji.
Simptomi Bruksizma
Bruksizam je vrsta poremećaja u ponašanju koji ograničava sposobnost ljudi da uspostave željene kontakte sa okolinom. Simptomi bruksizma mogu biti fizički, emocionalni i socijalni. Fizički simptomi bruksizma mogu uključivati tikove, nespretno držanje tijela, izraženo licemjerje, nemogućnost da se zadrže pažnja ili odsustvo razmišljanja. Emocionalni simptomi bruksizma uključuju razdražljivost, anksioznost i depresiju. Socijalne posljedice bruksizma obuhvataju nedostatak samopouzdanja i nesposobnost da se uspostave prijateljski odnosi. Osobe s ovim poremećajem mogu imati teškoća s prihvaćanjem konstruktivne kritike ili imati problema s prilagođavanjem na nove situacije.
Osobe s ovim poremećajem mogu imati teškoća sa akademskim postignućima ili problemima s radom u grupi. Oni također često ne shvaćaju druge ljude ili situacije na adekvatan način. To može dovesti do problema sa socijalnom interakcijom i neprihvatljivim obrascima ponašanja. Mogu se pojaviti i promene raspoloženja ili osjećaj nespremnosti da se suoče sa školskim zadacima ili obavezama. Pored toga, osoba može biti slabog samopouzdanja, što može uticati na njen stav prema drugima i okolini.
Kako bi se dijagnosticirao bruksizam potrebna je provođenje brojnih testova i ispitivanja od strane stručnog liječnika ili psihologa. Prepoznavanje simptoma i rano liječenje važno je za uspješnu terapiju ove bolesti. Terapija će varirati ovisno o individualnom slučaju pacijenta, ali obuhvata kombinaciju psihoterapije, medicinskih intervencija i edukativnih programa za poticanje adekvatnih vrsta interakcija.
Terapija može biti vrlo uspješna ako se pacijent trudi savladati navike poput pažljivog slušanja, jasnog govora i sposobnosti da shvati druge ljude bez suda te druge vrijedne socijalne vještine koje će mu pomoći da uspostavi trajan odnos sa okolinom te mu olakšati adaptacijski proces na nove situacije u budućnosti.
Komplikacije Bruksizma
Komplikacije bruksizma mogu biti ozbiljne i uključuju širok raspon zdravstvenih problema, uključujući bol u zubima, glavobolju, bol u vratu, grlobolju, poremećaj sna i čak smetnje sluha. Uzroci bruksizma mogu biti različiti, ali najčešći uzroci su stres i napetost. Ako se ti problemi ne liječe na vrijeme, one mogu rezultirati trajnim oštećenjem zuba i desni. Također može dovesti do komplikacija poput gubitka zuba ili artritisa zglobova čeljusti. U nekim slučajevima može dovesti do poremećaja probavnog trakta ili visokog krvnog tlaka. Bruksizam također može utjecati na socijalne odnose jer se pacijent može osjećati nelagodno kada se druži s drugima zbog oštećenja zuba i desni. Ljudi koji pate od bruksizma mogu patiti od lošeg apetita jer im je teško jesti hranu.
Zbog toga je važno da se pacijent obrati stručnjaku što je prije moguće da bi se postiglo što bolje liječenje i prevencija budućih problema. Stručnjaci uglavnom propisuju pacijentima posebnu gumicu za žvakanje ili posebnu kapicicu koja će im pomoći da se riješe bruksizma. Također postoje terapeutski postupci poput masaža lica i mišića vrata koji olakšavaju napetost mišića lica i vrata te pomažu smanjenju bruksizma.
Liječenje Bruksizma
Bruksizam je stanje koje nastaje kada osoba grči mišiće lica, čeljusti ili vrata ili stalno stiska zube. Liječenje bruksizma uključuje terapiju lijekovima, fizikalnu terapiju i kirurške zahvate. Lijekovi koji se mogu propisati za liječenje bruksizma uključuju antidepresive, sedative i antikonvulzivne lijekove. Oni mogu pomoći smanjiti napade bruksizma i smanjiti intenzitet grčeva. Fizikalna terapija može uključivati postupke poput masaža mišića lica ili vrata, postupci protiv bolova i vježbe disanja da bi se smanjila napetost. Kirurški zahvati su rijetko potrebni, ali ako se primjenjuju, mogu uključivati operaciju čeljusti ili implantacija glave čeljusti da bi se pomoglo stabilnosti čeljusti.
Prevencija Bruksizma
Možete spriječiti bruksizam promjenom nekih životnih navika. To uključuje smanjenje stresa, održavanje odgovarajućeg dnevnog rasporeda i održavanja pravilne prehrane. Također možete nositi posebne proteze koje pomažu održavanju pravilnog položaja zubi tako da ne dođe do grčeva mišića lica ili vrata. Ako ste pod stresom, probajte naći načine da usporite i razmislite o tome što vas muči. Uzmite si malo vremena da meditirate ili se opustite svakodnevno kako biste smanjili napetost. Također biste trebali održavati dnevni raspored spavanja i budnosti te pratiti pravilnu prehranu koja sadržava hranjive tvari potrebne zdravlju mišića lica i čeljusti.
0 Comments