Što je Izrael? Izrael je društveno i političko državno tijelo smješteno u Bliskom istoku. Država se nalazi na Sredozemnom moru između Egipta, Libanona, Sirije, Jordanije i Palestinske teritorije. Glavni grad je Jeruzalem, a drugi najveći grad Bejrut. Većina ljudi koji žive u Izraelu su Židovi.
Izrael je država u Bliskom istoku koja se nalazi na Sredozemnom moru. Osnovan je 1948. godine i okružuju ga Libanon, Sirija, Jordan i Egipat. Glavni grad Izraela je Jerusalem, a drugi najveći grad je Tel Aviv. Većina stanovništva čine Židovi, a ostala manjina su muslimani, kršćani i druge vjere.
Sadržaj
Geografija Izraela
Izrael se nalazi u Bliskom istoku na Sredozemnoj obali. To je mali zemljišni komad zemlje koji se proteže od Sredozemnog mora na zapadu do Perzijskog zaljeva na istoku. Granice su joj Turska, Libanon, Sirija i Jordan. Glavni grad je Jeruzalem, a drugi najveći gradovi su Tel Aviv i Haifa.
Izraelska je površina uglavnom ravna, s nekim brdima u središnjem dijelu zemlje i planinskim lancima u sjeveroistočnom dijelu. Najviša točka je Ramat HaGolan (1 046 metara), a najniža točka je Mrtvo more (430 metara). Glavne rijeke su Jordan i njen donji pritok Yarmuk. Postoje izvori vode na mnogim mjestima, ali su gotovo svi rezervoari vode preplavljeni, pa Izrael ima ograničenu količinu prirodne vode.
Klima Izraela varira od regije do regije. Uglavnom se javlja umjerena tropska klima sa suhim ljetnim razdobljem i blagim zimama bez snijega. Prosječna godišnja temperatura iznosi 16 stupnjeva Celzija. Prosječna godišnja kiša iznosi 400 mm po cijeloj zemlji, ali se postotak kiše varira od područja do područja, pa tako najviše padne u Sredozemnom dijelu Izraela sa prosječnih 800 mm godišnje.
Priroda Izraela je raznovrsna. Postoji velika raznolikost bilja koja uključuju mediteransku vegetaciju poput masline, oraha i palme te ogromnu raznovrsnost divljači poput antilopa, geparda i jastreba.
Povijest Izraela
Povijest Izraela je duga i bogata, počevši od starih vremena do danas. U starom Izraelu, biblijskim izvorima se pridružuje mnoštvo kultova, običaja i tradicija od strane hebrejskih naroda. Ovi se običaji uglavnom temelje na judaizmu, koji je postao glavna religija u Izraelu. Prvi spomen u Bibliji o povijesti Izraela datira još iz doba patrijarha Abrahama, koji je bio uključen u mnoge događaje koji su značili za razvoj hebrejskog naroda. Godine 1250. pr. Kr., biblijsko carstvo pod vlašću Saula, Davida i Solomona snažno se razvilo i postalo jedno od najmoćnijih na Bliskom istoku. Nakon Solomonove smrti godine 931. pr. Kr., carstvo se podijelilo na dvije države: Juda i Samarija, a potom su pala pod babilonsku vlašću godine 586. pr. Kr., što je rezultiralo deportacijom hebrejskih naroda u Babilon. Nakon toga sljedećih nekoliko stoljeća hebrejski narod je patio progone, ali su uspjeli preživjeti te su se nakon toga vratili domovini gdje su osnovali novu državu pod zastavom izabranog Davidova potomka – Kralja Jezusa Izbavitelja godine 536-te pr. Kr..
Godine 63-te pr. Kr., Rimljani su osvojili Judeju i započeli s dužim okupacijama koje su trajale sve do 4-te stoljeća poslije Krista kada je car Konstantin priznao kršćanstvo kao službenu religiju imperija što je doveo do još većeg uništenja Židovske nacionalne samosvijesti koja se osjećala sve više razdvojenosti od slobodne države jer su mnogi Židovi bili protjerani iz Palestina i morali napustiti svoju domovinu.
Godine 1917.-te Britanci su preuzeli vlast nad Palestinom tako da bi stvorili sigurno mjesto za Židove da se mogu naseliti u Palestini te 1948.-te Ujedinjeni narodi proglasili nezavisnu državu Izrael čime je počela nova faza povijesti Izraela koja traje do danas.
Izrael danas predstavlja jedinstveno društveno-političko tkivo čiji identitet čini mnogo različitih element
Religija u Izraelu
Izrael je posebno religijsko društvo koje nastoji očuvati svoju tradiciju i vrijednosti. Vjerska sloboda je zagarantirana po Ustavu i poštuje se u svakodnevnom životu. Nacionalna religija Izraela je judaizam, a islam, kršćanstvo, budizam i druge religije također su prisutne. Tradicionalno se vjeruje da su Židovi prvi došli u Izrael, a zatim su ostale religije uslijedile.
Postoje nekoliko različitih pravaca judaizma, od kojih su najpopularniji ortodoksalni židovski pravci poput askenazi, sefardi i haredi. Askenazi židovska zajednica se nalazi glavnim dijelom u Sjevernoj Americi, dok sefardska zajednica pretežito stanuje na području Mediterana. Haredim su ortodoksni Židovi koji poštuju stroga pravila vjere, a nalaze se uglavnom u Jeruzalemu i Tel Avivu.
U Izraelu postoji velik broj crkava različitih kršćanskih denominacija, od grkokatoličkih do protestantskih crkava. Postoji više od 100 islamskih džamija diljem cijele države i mnoge budističke centre također. Postoje mnoge druge manje religijske skupine poput Baha’is pripadanika koji stalno rastu i proširuju svoju prisutnost na području Izraela.
Svi Izraelci mogu slobodno prakticirati svoju vjeru bez straha od diskriminacije ili represije. U državi postoji ravnoteža među obvezama prema religiji i državi koja omogućava da svatko bude slobodan vjerovati u ono što smatra da je ispravno. To je jedan od razloga zbog čega ljudi iz cijelog svijeta dolaze u Izrael da istraže svoju vjerovanja te otkriju nove načine prakticiranja njihove vjere.
Kultura u Izraelu
Izraelska kultura je mešavina umetničkih i istorijskih tradicija. Kulturna povest Izraela seže u vreme starog veka, a tokom prota modernog veka su se formirale različite kulture i pokreti. U zemlji postoje tri glavna društvena grupa: jevrejska, arabska i druge etničke grupe. Svi ovi elementi su uticali na izgradnju moderne izraelske kulture.
Jevrejska kultura obuhvata mnoge oblike umjetnosti, uključujući književnost, muziku, film i slikarstvo. Književnost u Izraelu počela je da se razvija još od vremena Biblije i nastavila da se razvija tokom današnjeg doba. U književnosti postoje razne žanrove koji su doprineli razvoju jezika, kao što su poezija, romani, drama i eseji. Muzika također ima dugu tradiciju u Izraelu, a podržava se na nacionalnom nivou. Postoje predstave klasične i savremene muzike, ali većina ljudi voli tradicionalnu muziku izraelske vrste – šabat pesme ili folklorne pesme održane od strane manjinskih grupa unutar zemlje.
Izraelski filmovi također doprinose nacionalnoj kulturi. Mnogi filmovi tretiraju teme povezane sa istorijskim događajima na Bliskom istoku ili sa identitetom jevrejskog naroda. Slikarstvo je također deo snažne umjetničke scene u zemlji. Postoji veliki broj muzeja sa slikama starih majstora i savremenih umjetnika čiji radovi preispituju društveno-političku situaciju u regionu i svetu opšteg stanja.
Politika u Izraelu
Izrael, koji je nekad bio društveno nesiguran i fragmentiran, danas je jedna od najdemokratskijih država Bliskog istoka. Politička situacija u Izraelu se mijenja kako se država razvija. U skladu s Ustavom iz 1958., Izrael ima vlada koja sudjeluje u donošenju zakona i donosi odluke. Vlada je formirana od stranke ili koalicije stranaka koje su osvojile većinu glasova na parlamentarnim izborima. Vlada se sastoji od predsjednika, ministara i ministarstava koja obavljaju dužnosti za narod. Sastav vlade može se promijeniti nakon svakih parlamentarnih izbora, gdje se stranke natječu da osvoje većinu glasova na biralištima.
Parlament, poznat pod nazivom Knesset, sastoji se od 120 zastupnika koji predstavljaju različite političke stranke i frakcije u državi. Parlamentarni izbori održavaju se svaka četiri do pet godina i svaki građanin ima pravo glasa. Knesset ima ovlasti da donosi zakone, usvaja budžete i provodi druge reforme koje će unaprijediti život u Izraelu. Svi zakoni moraju biti usvojeni jednoglasno od strane Knesseta da bi postali zakonodavni akt.
Izrael također ima sudskog sustava koji je pod utjecajem pravne tradicije Starog Zavjeta te modernog common lawa i europskih pravnih principa. Sudovi u državi čine različite vrste sudova: općinski sudovi, okružni sudovi, Apelacijski sudovi i Visoki sud, koji ima ovlast da donosi presude na temelju Ustava Izraela.
0 Comments