Što je kriptografija? Kriptografija je znanost o šifriranju i dešifriranju informacija. To je proces koji se koristi za pružanje sigurnosti i privatnosti podataka, a može se upotrebljavati za točne i pouzdane prijenose informacija. Kriptografija se može koristiti za šifriranje elektroničke pošte, plaćanja i drugih digitalnih informacija.

Kriptografija je naučna disciplina koja se bavi kreiranjem i primjenom tehnika i algoritama za kodiranje informacija, šifriranje poruka i provjeru autentičnosti.

Što je kriptografija?

Kriptografija je znanost koja se bavi sigurnošću poruke. To se može koristiti za šifriranje, dešifriranje i provjeru autentičnosti poruka. Kriptografske tehnike mogu se koristiti za provjeru identiteta, autentičnost datoteka i podataka te osigurati privatnost informacija. Kriptografija također može biti korisna u različitim oblicima autorizacije.

Kako funkcionira kriptografija?

Kriptografske metode obično se temelje na generiranju složenih algoritama na temelju simetričnih ili asimetričnih ključeva. Simetrični algoritmi su jednostavni i brzo se izvode, dok asimetrični algoritmi mogu biti malo sporiji, ali su puno sigurniji jer ne moraju sadržavati isti ključ za šifriranje i dešifriranje poruke. Prije slanja poruke, podaci se moraju prvo šifrirati s pravim algoritmom i odgovarajućim ključem, a nakon toga se šalju preko sigurne veze. Nakon primitka poruke, primatelj zatim dešifrira podatke s istim algoritmom i pravim ključem.

Što se sastoji od kriptografije?

Kriptografija obuhvaća različite tehnike poput simetrijskih enkripcijskih algoritama, asimetrijskih enkripcijskih algoritama, potpisa digitalnih dokumenata, autentikacijske protokole i protokole za potvrdu autentičnosti. U tu svrhu često se koriste hakerstvo tehnike poput dvosmjernih enkripcijskih algoritama i drugih metoda za provjeru identiteta i autentičnost datoteka. To uključuje upotrebu digitalnih certifikata za potvrdu identiteta na mreži ili u e-pošti. Također postoje neke vrste softvera sustava za otkrivanje problema sa sigurnošću.

Kriptografija

Kriptografija je proces kodiranja i dekodiranja informacija kako bi se one mogle šifrirati i zaštititi od neželjenih osoba. Omogućuje prenošenje tajnih poruka putem javnog kanala bez bojazni da će biti otkrivena. Postoje dva glavna načina za kriptiranje podataka – simetrično i asimetrično kriptiranje. Simetrično kriptiranje zahtijeva isti ključ za enkripciju i dekripciju, dok asimetrično kriptiranje ima dva različita ključa – javni i privatni. Uobičajene metode simetričnog šifriranja uključuju AES, 3DES, RC4 itd., dok su najpopularnije metode asimetričnog šifriranja RSA, ECC, ElGamal itd.

See also  Što je wd 40

Kako bi se osiguralo da se podaci ne mogu ugroziti tijekom prenošenja, informacije se prvo šifriraju pomoću odgovarajućeg algoritma za enkripciju. Nakon toga se informacije prenose putem javne mreže ili kanala (kao što je internet), a onda se dešifriraju pomoću istog algoritma za dekripciju na drugom krajnom dijelu. Također postoji nekoliko vrsta digitalnih potpisa (kao što je SHA-1 ili MD5) koja omogućava potpisivanje digitalnih poruka ili datoteka na način da se osigura autentičnost i integritet podataka. Ove digitalne potpise možete provjeriti pomoću javnih tipki koja su vezana uz potpisivačeve certifikate.

Kako bismo zaključali, možemo reći da je cilj svake vrste kriptografije osigurati sigurnost podataka tako da se one ne mogu čitati ili modificirati od strane neautoriziranih osoba. Kao što smo vidjeli u ovom članku, postoje različite metode enkripcije i dešifriranja podataka te potpisivanja digitalnih poruka i datoteka pomoću digitalnih potpisa s ciljem osiguranja sigurnosti podataka tijekom prenošenja putem javne mreže ili kanala.

Simetrično kriptiranje

Simetrično kriptiranje se koristi za šifriranje i dešifriranje informacija u istom ključu. To je najjednostavniji oblik kriptografije, jer isti ključ se može koristiti za oba postupka. Simetrični algoritmi su izvanredni u brzini izvođenja, što ih čini prikladnim za osjetljive podatke. Međutim, ograničenje ove vrste algoritma je to što se isti ključ mora dijeliti između pošiljatelja i primatelja informacija.

Asimetrična kriptografija

Asimetrična kriptografija se temelji na dva različita algoritma – javnom i privatnom ključu. Ovaj oblik enkripcije omogućava pošiljatelju da šalje informacije primatelju putem javnog ključa, a primatelj može dešifrirati poruku pomoću privatnog ključa. Asimetrični algoritmi su sporiji od simetričnih algoritama, ali oni nude veću sigurnost jer je nemoguće preuzeti privatni ključ bez provođenja odgovarajućih postupaka.

See also  Što je kriptovaluta

Hash funkcija

Hash funkcija je matematički postupak stvaranja jedinstvenog identifikatora poznato pod nazivom „hash“ ili „poruka“. Hash funkcije omogućavaju potvrdu autentičnosti poruke smanjenjem veličine poruke na fiksnu dužinu i dodavanjem neke vrste digitalne potpore (digitalni potpis). Jedna od glavnih prednosti hash funkcije je da ne možete vratiti izvornu poruku ako imate samo hash – to znači da je tehnika idealna za sigurno spremanje tajnih podataka.

Simetrična kriptografija

Simetrična kriptografija je jedan od najstarijih oblika šifriranja informacija. Ovaj oblik kriptografije koristi istu tajnu za šifriranje i dešifriranje podataka. U simetričnoj kriptografiji, za šifriranje i dešifriranje se koriste različite algoritme za različite namjene, a najčešće se u praksi koriste DES (Data Encryption Standard), 3DES (Triple DES) i AES (Advanced Encryption Standard). Ovi algoritmi su često dizajnirani tako da se omogući brže i sigurnije šifriranje. Međutim, budući da je potrebno da obe strane imaju istu tajnu, na prvi pogled postoji mogućnost da se neovlaštena osoba priključi sistemu i možda čak saznati tu tajnu.

Asimetrična kriptografija

Asimetrična kriptografija je još jedan oblik šifriranja informacija. Ova vrsta kriptografije zahtijeva da obje strane imaju različite tajne za šifriranje i dešifriranje. Ovo dolazi do izražaja u javnom i privatnom potpisu, gdje strana A može poslati poruku koja će biti potpisana s privatnim ključem strane B, a onda strana B može provjeriti istinitost poruke upotrebom javnog ključa strane A. Također, asimetrična kriptografija se može upotrebljavati za šifriranje velikih poruka na takav način da privatni javni parovi budu pohranjeni na sigurnom mjestu dok se poruka ne pošalje. Međutim, asimetrična šifra je sporija od simetrijske šifre jer je skup algoritama višekratno veći od onoga u simetrijskoj šifri.

Hibridna Kriptografija

Hibridna Kriptografija je vrsta kombinirane upotrebe simetrijske i asimetrijske tehnike za siguran prijenos podataka preko nekoliko mrežnih medija ili platformi. Ovom vrstom tehnologije prvo se informacije šifruju asimetrijski algoritmom, a onda se ta ista informacija dešifruje simetriski algoritmom radi dodavanja dodatne slojeve sigurnosti u slučajevima gdje bi bilo opasno samo iskoristiti asimetrisko ili samo simetrisko metode za prijenso podataka ili drugih informacija. Ovakva vrsta hibridne tehnologije omugucija vecu sigurnost nego bilo koja druga metoda jer omugućava da svi podaci budu enkripirani u višeslojnom mehanizmu pa cak i ako bi prilikom sicanja bilo eventualnih gubitaka to bi ipak ostalo enkripirano pa cak bi bilo nemoguce prepoznati sadrzaj.

See also  Što je psihijatar

Prednosti kriptografije

Kriptografija je postala važan dio našeg života, s obzirom na to da nam omogućuje sigurno komuniciranje, zaštitu privatnosti i zaštitu od neovlaštenog pristupa. Kriptografija je postala važna za moderno društvo jer pruža veću sigurnost online transakcija, pohranjuje privatne podatke i pristupne informacije. Osim toga, kriptografija se može koristiti za osiguranje mrežnih susjedstava, šifriranje podataka i provjeru autentičnosti podataka.

Glavna prednost korištenja kriptografije je da se očuvaju privatni podaci. Korištenjem različitih algoritama šifriranja, lako se mogu očuvati osjetljivi podaci od neovlaštenih pristupa. Također pomaže u sprečavanju da se informacije prenesu na pogrešno mjesto ili da se preuzmu od strane neovlaštenih entiteta. Šifriranje omogućuje da samo autorizirani korisnici mogu pristupiti potrebnim informacijama.

Sigurnost mrežnih susjedstava

Kriptografija također omogućava sigurnost mrežnih susjedstava. Za razliku od standardnih mrežnih protokola, šifrirana mrežna susjedstva mogu isključiti neovlašteni pristup tako da će samo autorizirani korisnici moći vidjeti i preuzeti prikupljene podatke ili informacije. U ovom slučaju, algoritmi šifriranja služe za generiranje jedinstvenih autentikatora koji su specifični za pojedinaca ili grupnu identitetnu autorizacijsku proceduru.

Koristi od kriptografije

Kada su u pitanju ostale prednosti korištenja kriptografije, ona pomaže u sprečavanju lažnih transakcija i pronalaženju lažnih identiteta te omogućava provjeru autentičnosti svake transakcije koja se obavlja putem interneta. Također pomaže u stvaranju novih digitalnih valuta poput bitcoina. Osim toga, alati poput digitalne potpisnice omogućavaju ljudima da svoje digitalne dokumentarce potpišete digitalno putem internetskih usluga. To možete napraviti brzo i sigurno s minimalnom nadzornom strukturom.

Sve u svemu, primjenom različitih metoda šifriranja i provjeravanja identiteta, postalo je moguce postici visoku razinuu sigurnosne zastite online transakcija te osigurati privatne podatke od neautoriziranih pristupa.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je zolja

Što je zolja je staro šibensko oružje koje se može vidjeti u većini muzeja u Hrvatskoj. To je osobito oblik granate koja se koristi u višenamjenskim okolnostima, od obrane do napada na neprijatelje. Zolja je tradicionalno bila napravljena od drva i metala i nastala je...

read more

Što su zlatne poluge

Što su zlatne poluge? Zlatne poluge su tehnika koja se koristi u investiranju da bi se postigao dugoročni uspjeh i stabilnost. To je strategija koja se temelji na principu balansiranja između sigurnih i rizičnih investicija, omogućavajući vam da postignete optimalnu...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This