Što je OECD Hrvatska? OECD Hrvatska je međunarodna organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. Sjedište joj se nalazi u Zagrebu, a osnovana je 1995. godine s ciljem promicanja gospodarskog rasta i socijalne pravde u Republici Hrvatskoj.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je ekonomska organizacija koja okuplja 36 članica, od kojih su većina razvijene zemlje. Glavni ciljevi OECD-a su unaprijeđenje gospodarstva, promicanje internacionalne trgovine i podrška međunarodnom razvoju.
Sadržaj
Povijest OECD-a
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) osnovana je 1961. godine kako bi se osiguralo da će zemlje članice surađivati u smanjenju regionalnih razlika u razvoju, širenju međunarodne trgovine i jačanju globalnih financijskih institucija. Do danas je OECD postao međunarodna organizacija čiji ciljevi obuhvaćaju podršku ekonomskom rastu i prosperitetu, promicanje dobre upravljanja u svim područjima javne politike, promicanje ljudskih prava, pristupačnosti inovacija i podrška međunarodnoj suradnji.
Sredinom 1950-ih vlade Francuske, Nizozemske, Velike Britanije, Švicarske i SAD-a spojile su se da stvore Međunarodni organ za ekonomsku suradnju (MEC). Glavni cilj MEC-a bili su intenziviranje ekonomske suradnje između zemalja članica u svrhu poboljšanja svih aspekata gospodarskog života. U lipnju 1960., 23 države potpisale su Ugovor o OECD-u kako bi nastavile raditi na ostvarivanju ciljeva MEC-a. Kada je Ugovor stupio na snagu 1961., OECD je oficijelno postao organizacija sa svojim sjedištem u Parizu.
U trenutku osnutka OECD imao je 20 članica; broj se postepeno povećavao tijekom desetljeća. Do 1977., 28 država bilo je punopravnih članica OECD-a. 2000.-ih godina donijele su još tri nove članice: Slovenija (2010.), Meksiko (1994.) I Turska (1961.). U 2020., 38 država bilo je punopravnih članica OECD-a.
Kroz više od pola stoljeća postojanja, OECD nastavio je raditi na proaktivnom pristupu prema globalnom gospodarskom razvoju i jačanju međunarodne trgovine usmjeravanjem politika prema univerzalno prihvaćenim standardima visoke kvalitete koji doprinose gospodarskoj stabilnosti i blagostanju naroda diljem svijeta.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) osnovana je 1961. godine od strane 30 zemalja s ciljem da bi se poboljšala svjetska ekonomska suradnja. Od tada se broj članica OECD-a povećao na 37, uključujući SAD, Japan, Australiju, Kanadu i mnoge europske zemlje.
OECD-ov glavni cilj je poticanje razmjene podataka i informacija među članicama te unaprijeđenje međunarodne ekonomske suradnje. OECD također radi na razvoju politika koje će omogućiti članicama da iskoriste svoje potencijale za napredak gospodarstva. U tu svrhu OECD provodi istraživanja na području tržišne konkurencije, obrazovanja, okoliša i ljudskih resursa.
U svrhu unapređenja ekonomske suradnje OECD je stvorio mrežu grupa stručnjaka koja se bave pitanjima vezanim uz različite aspekte gospodarstva. Grupe stručnjaka izvještavaju vlade članica o važnim pitanjima koja utječu na nacionalnu ekonomiju i međunarodnu trgovinu. Također su predložene i usvojene politike koje olakšavaju trgovinu između država članica.
Osim toga, OECD također provodi istraživanja koja pomažu vladama da donose informirane odluke o pitanjima poput fiskalne politike, javnih financija i obrazovanja te da na taj način unaprijeđe ekonomski rast u državi članici. Također su predloženi standardi djelovanja koji se odnose na ljudska prava, finansijsko upravljanje i korporativno upravljanje.
Trenutne članice OECD-a uključuju Austriju, Belgiju, Kanadu, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku , Irsku , Italiju , Luksemburg , Meksiko , Nizozemsko , Novi Zeland , Norvešku , Portugal , Španijskou , Švedskou , SAD I Ujedinjenio Kraljevstvo .
Glavne funkcije i ciljevi OECD-a
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sastoji se od 36 članica, uključujući Hrvatsku, a osnovana je 1960. godine radi poticanja ekonomskog razvoja i međunarodne trgovine. U tom smislu, OECD ima nekoliko glavnih funkcija i ciljeva. Prvi cilj je promicati suradnju među članicama kako bi se pomoglo u provedbi politika koje doprinose općem dobru. To obuhvaća razmjenu informacija, razvoj zajedničkih standarda te pružanje stručnih savjeta članicama u području ekonomije, obrazovanja i društvenih politika.
Drugi glavni cilj je poticanje gospodarske suradnje među članicama, a to se postiže na nekoliko načina. Prvi je tako što OECD promiče liberalizaciju trgovine i investicija među svim članicama. Drugim putem je proučavanje različitih načina na koje se mogu unaprijediti gospodarske politike članica; to uključuje proučavanje konkurentnosti gospodarstava te utvrđivanje najboljih praksi za jačanje gospodarske suradnje među članicama. Također, OECD sudjeluje u globalnoj gospodarstvu kroz jačanje institucijskih okvira na nacionalnoj i međunarodnoj razini te izdavanje preporuka za jačanje transparentnosti financijskih tržišta.
Treći glavni cilj OECD-a jest održivost okoliša koja podrazumijeva da poduzete mjere smanjenja emisije stakleničkih plinova unutar granica Europske unije te da oblikuju strategije za upravljanje otpadom, vodom i energijom. Na taj način promovira se održiva upotreba resursa maksimiziranjem energetske učinkovitosti procesa proizvodnje te smanjenom potrošnjom energije i vode unutar granica Europske unije.
Na kraju treba spomenuti da je jedan od glavnih ciljeva OECD-a osigurati socijalnu sigurnost građana Europske unije uspostavljanjem moderne sustave socijalne skrbi te osiguranja da građani imaju pristup visokokvalitetno obrazovanju što bi bilo doprinositelji ostvarivanju dugoročne društvene ravnoteže u Europi.
Prednosti članstva u OECD-u
Članstvo Hrvatske u OECD-u donijelo je brojne prednosti našoj zemlji, od međunarodne podrške i povezivanja s drugim zemljama do pristupa obrazovnim i istraživačkim resursima. Članstvo u OECD-u također je omogućilo Hrvatskoj da se suoči s razvojnim izazovima kroz multilateralni pristup. Time je stvorena platforma za međusobnu suradnju, razmjenu iskustava, tehnološki transfer i podršku u oblikovanju nacionalne politike. Pridruživanje OECD-u također omogućava da se osnaže mnoge oblasti hrvatske ekonomije, kao što su investicije, trgovina, međunarodno poslovanje i standardizacija.
Povećanje međunarodne suradnje
Hrvatska je postala članica OECD-a 2012. godine, što joj je omogućilo da se pridruži inicijativama koje se tiču suradnje između država članica. To je također pomoglo Hrvatskoj da postane dijelom globalnih procesa i da unaprijedi međunarodnu suradnju. Pridruživanje OECD-u omogućilo je Hrvatskoj da primjenjuje standardizirane protokole o ekonomskoj politici usmjerene na unapređenje ekonomskog rasta i poslovnih mogućnosti. Također je omogućilo da se osnaže trgovinske veze sa zemljama unutar OECD-a putem sklapanja bilateralnih sporazuma.
Povećanje standarda
Hrvatska ima koristi od svojeg članstva u OECD-u jer joj omogućava da unaprijedi svoju ekonomiju prema standardima provedenim od strane organizacije. Ciljevi organizacije su poboljšati ekonomsku stabilnost, jačanje gospodarskih veza između država članica te podupiranje globalne trgovine. Osim toga, pridruživanje OECD-u doprinijelo je poboljšanju standarda radnih mesta u Hrvatsko
Kako Hrvatska profitira od članstva u OECD-u?
Hrvatska je postala dio Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u lipnju 2020. godine i postala je članica 29-ice država OECD-a. Članstvo u OECD-u omogućilo je Hrvatskoj pristup mnogim prednostima koje ta organizacija ima za ponuditi. Hrvatska može iskoristiti višestruke koristi od svojega članstva u OECD-u, ne samo na polju ekonomskih već i društvenih, političkih i gospodarskih pitanja.
Jedna od najvećih prednosti članstva u OECD-u je pristup globalnoj razmjeni podataka između članica, što olakšava međunarodnu suradnju na području istraživanja, razvoja i inovacija. Također, OECD pruža mogućnost da se kroz regionalne programe razmijene međusobno povezuju hrvatske institucije s drugim državama članicama te da se između njih uspostavi dugoročna suradnja koja može rezultirati novim radnim mjestima, aktivacijom lokalnih gospodarstava te promicanjem potpuno novih prilika za mlade ljude.
Kao članica, Hrvatska ima pristup stručnom znanju i iskustvu tih država te koristi od svake informacije koja se dijeli među državama članicama. To joj omogućava da brzo i efikasno reagira na promijene na tržištu te da preuzme prednost nad drugim državama koje nisu dio OECD-a. Također, to joj omogućava da se informira o globalnom trendovima u oblastima poput investicija i poslovanja te da donese pametne odluke o ulaganju svoje valute.
Uz to, članstvo u OECD-u omogućilo je Hrvatskoj stvaranje bolje infrastrukture te jačanje svoga gospodarstva putem reformi potrebne za pridruživanje tom tijelu. Pridruživanje nudi političke benefite putem procesa demokratizacije te poboljšava transparentnost javnih financija zbog većeg otvaranja prema vanjskoj javnosti. Također, Hrvatska se nada da će njen ulazak u OECD biti pozitivan faktor za privlačenje stranih ulaganja jer ova organizacija stvara pozitivnu sliku o hrvatskom gospodarstvu te doprinosi jačanju vjerodostojnosti hrvatske valute.
0 Comments