Parodontoza je bolest koja utječe na parodontalno tkivo, poput desni, kosti i vezivnog tkiva. Uglavnom je uzrokovana bakterijskom infekcijom i može dovesti do gubitka zuba. Kako se bolest razvija, može oštetiti zdravlje zuba, desni i kosti u vašem stomatološkom sustavu.

Parodontoza je bolest usne šupljine koja utječe na desni, kosti i vezivno tkivo oko zuba. U početku se parodontoza manifestira kao gingivitis, ali ukoliko se ne liječi, bolest može dovesti do stvaranja praznina između gornjih i donjih zuba i vrlo ozbiljnih oštećenja kosti. Parodontna bolest može dovesti do gubitka zuba.

Kako se prepoznaje parodontoza?

Parodontoza je zubna bolest koja uzrokuje gubitak zuba. To je stanje koje može dovesti do gubitka zuba, pa čak i do uništavanja koštanog tkiva oko zuba. Liječenje parodontoze izuzetno je važno kako bi se spriječio daljnji gubitak zuba. Parodontoza se može prepoznati po nekoliko simptoma, uključujući: crvenilo, oticanje i bol u džepovima desni; povećanje rupa između zuba; osjetljivost na toplinu, hladnoću i sladoled; ispadanje zubi; krvarenje desni; loš dah; i bol prilikom žvakanja. Ako se primijete bilo koji od ovih simptoma, potrebno je posjetiti stomatologa da bi se utvrdili uzroci. Stomatolog će pregledati usne šupljine i napraviti snimke radi dijagnoze parodontne bolesti. Ako je utvrđena parodontoza, stomatolog će preporučiti odgovarajući tretman da bi se spriječila daljnja šteta na zubima i koštanom tkivu.

Uzroci parodontoze

Parodontoza je stanje koje utječe na zdravlje desni i ostalih dijelova usne šupljine, uključujući kosti i ligamente koji drže zube u ustima. Postoje neki čimbenici koji mogu izazvati razvoj parodontoze, uključujući nedostatak oralne higijene i loša prehrana. Također postoje određene bolesti i stanja, kao što su dijabetes i zatajenje bubrega, koji mogu pogoršati simptome i dovesti do bržeg razvoja parodontoze. Drugi čimbenici uključuju stres, pušenje i neke lijekove.

See also  Što su poze

Nedostatak oralne higijene je glavni čimbenik rizika za razvoj parodontoze. Redovito četkanje zuba i upotreba usne vode brzo će olakšati rast bakterija u usnoj šupljini. Loša prehrana također može pridonijeti riziku od parodontoze jer se nedovoljan unos vitamina i minerala može odraziti na zdravlje desni. Nedostatak hranljivih tvari može oslabiti imunološki sustav pa se desni više osjetljive na infekcije.

Neke bolesti također mogu pridonijeti povećanom riziku od parodontoze. Dijabetes tipa 2 je jedna od bolesti koja povećava vjerojatnost da ćete dobiti parodontitis jer dijabetičari imaju veću sklonost infekciji desni. Također, bubrežno zatajenje povezano je s lošim zdravljem desni zbog niske funkcije imuniteta u bolesnika s ovom bolešću.

Stres također može biti jedan od glavnih čimbenika pozivanja na parodontitis jer stres otežava upalne procese koji izazivaju bolest desni i ostalih dijelova usne šupljine. Pušenje je još jedan faktor rizika jer pušenje slabi imunološki sustav te se time povećava vrijerojatnost infekcija desni. Na kraju, neki lijekovi poput antikonvulziva, antidepresiva te lijekova protiv visokog tlaka mogu također uticati na zdravlje desni te mogu dovesti do pojave parodontitisa.

Simptomi parodontoze

Parodontna bolest je teška i dugotrajna, a često i nevidljiva bolest koja se javlja u obliku upalnog procesa u parodontnim tkivima. U početku se simptomi parodontoze mogu činiti bezazlenima, ali to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Najčešći simptom parodontoze je krvarenje desni. To se događa tijekom pranja zuba ili snažnog žvakanja. Desni mogu biti crvene, natečene i osjetljive na dodir. Ovi simptomi su često popraćeni gnojenjem i nastankom bijelih mrlja na desni.

Drugi simptom je povećanje pukotina između zuba, što može dovesti do stvaranja rupa u zubima. Postoji i povećana osjetljivost zuba na hladnoću, toplinu ili slatkoću, što je posljedica istrošenosti zubne cakline. Također postoje problemi s disanjem uslijed oticanja mekog neba usne šupljine.

See also  Što su virusi

Kronični bolovi u mišićima lica i glavobolje također mogu biti povezani sa simptomima parodontoze jer se javlja kronično oslabljenje veza među desnama i kostima oko lica. To može rezultirati nepravilnim stiskanjem mišića lica koji se mogu osjetiti kao bolovi u vratu i glavi.

Liječenje parodontoze

Parodontoza je stanje zuba i obloge koja uzrokuje gubitak tkiva zuba i kosti, što može dovesti do bolesti i neugodnih simptoma. Liječenje parodontoze može uključivati ​​način prehrane, lijekove protiv bolova i higijenske procedure. Liječenje će ovisiti o stupnju oštećenja i uključivati ​​preventivne mjere s ciljem sprečavanja napredovanja bolesti.

Stomatolozi mogu provesti procedure poput čišćenja ili skraćivanja korijena, izglađivanja zuba i usklađivanja međusobnih kontakata, da se stanje poboljša. U nekim slučajevima mogu biti potrebne cirkonijske fasete za vraćanje funkcije ili estetike. Također se mogu koristiti posebni lijekovi za lokalnu primjenu, poput gela s antibiotikima ili hormonskih preparata. Ako je tretman još potreban, dentalni implantanti mogu se ubaciti u oboljele dijelove vratne kosti da bi se vratila anatomička struktura desni.

Kako bi se spriječilo daljnje napredovanje parodontoze, potrebno je redovito pratiti stomatologa. Redovite posjete omogućit će prilagođavanje terapija na temelju napredovanja bolesti, te postavljanje ciljeva za prevenciju budućih problema. Osim toga, potrebno je redovito obavljanje higijenskih mjera kao što su ispiranje usta antiseptikom ili četkanje zubi nakon svake hrane.

Prevencija parodontoze

Parodontna bolest je upala koja se javlja oko zuba i njegovih potpora. Kako bi se spriječila, potrebna je redovita prevencija. Prva i najvažnija stvar je redoviti odlazak kod stomatologa. U ovisnosti o vrsti bolesti, stomatolog će propisati tretman koji će biti učinkovit u sprječavanju daljnjeg razvoja bolesti. Također je važno da se pridržavate pravila higijene usne šupljine. Redovita pravilna četkanje zubi i ispiranje usne šupljine s usnom vodom su neophodni za postizanje optimalnog zdravlja usne šupljine. Osim toga, potrebno je izbjegavati prekomjerno konzumiranje slatkiša i druge hrane koja može uzrokovati taloženje plaka na zubima. Pokušajte ograničiti unos gaziranih pića jer sadrže veliku količinu šećera te ga trebate izbjegavati ako imate parodontnu bolest.

See also  Što je sumamed

Ako ste već zarazili parodontnu bolest, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere da biste spriječili dalji razvoj bolesti. Stomatolog će vam moći savjetovati kako liječiti parodontnu bolest pomoću raznih tretmana poput terapije lijekovima i laserske terapije. Također možete pročitati više o tome kako spriječiti parodontnu bolest kako biste se informirali o prevenciji ove bolesti.

Konačno, redovito posjećivanje stomatologa svakih šest mjeseci bit će od velike pomoći u sprječavanju parodontoze jer stomatolog može identificirati problem ranije te primjeniti učinkovite metode liječenja. Redovita prevencija je jedini način da se spriječi razvoj ove opasne bolesti te osigura dugotrajan osmijeh bez problema s usnom šupljinom.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je rabdomioliza

Rabdomioliza je akutni medicinski poremećaj u kojem se uništavaju mišićne stanice, što rezultira oslobađanjem mišićnih enzima i elektrolita u krvotok. Može se pojaviti nakon traume, intenzivnog fizičkog napora ili otrovnosti lijekovima.Rabdomioliza je proces...

read more

Što je quo vadis

Što je quo vadis je latinski izraz koji se može prevesti kao "Kamo ideš?" To je pitanje koje se pripisuje rimski caru Neronu, koji je izgovorio to pitanje prilikom bijega sa Rimom u zadnjim danima njegove vladavine. Od tada se često koristi za razmišljanje o smislu...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This