Što je pokret nesvrstanih? Pokret nesvrstanih je međunarodna politička inicijativa koja okuplja oko 120 zemalja i predstavlja jednu od najvažnijih međunarodnih organizacija. Bila je uspostavljena 1955. godine u Bandungu u Indoneziji, a cilj joj je bio promicati neovisnost, suverenitet, mir i razvoj u zemljama članicama. Pokret nesvrstanih nastoji neprekidno promicati i unaprijediti suradnju između zemalja članica kako bi se postigao dugoročan napredak.
Pokret Nesvrstanih je međunarodni pokret koji je bio usmjeren na promicanje neovisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta država, otpornosti na imperialism, snažne ekonomske veze između država i suradnje između njih. Pokret je osnovan 1961. godine na Konferenciji nesvrstanih država u Kairu, Egipat.
Sadržaj
Povijest Pokreta Nesvrstanih
Pokret Nesvrstanih bio je globalna politička inicijativa koja se sastojala od niza država koje su se zalagale za neovisnost i suverenost. Pokrenut je 1961. godine sa ciljem izgradnje povezanog međunarodnog sustava koji će promicati ekonomski, socijalni i politički razvoj u svijetu. Ideja je bila da se stvori platforma za suradnju između država koje su bile suvereni i nezavisni od velikih sila, što bi omogućilo da te države uspostave ravnotežu u međunarodnoj politici.
Pokret Nesvrstanih nastao je iz Trgovinske i finansijske konferencije u Belgradskom savezu, osnovanog 1955. godine, a čiji je cilj bio poboljšanje trgovinskih odnosa među srednjoistočnim zemljama. U početku su uključene 25 država, a broj ih se do 1962. godine popeo na 29. Zemlje članice osnovale su Ured za ekonomsku saradnju (ECO), koji je radio na unapređenju trgovine, poljoprivrede, energetike, prerade hrane i drugih oblasti u regiji.
Nakon toga Pokret Nesvrstanih proširio se na druge dijelove svijeta, a 1975. godine održana je prva Konferencija pokreta Nesvrstanih u Algirskom gradu Non Aligned Movement (NAM). Na toj konferenciji zemlje članice potpisale su Deklaraciju Alžirske Non Aligned Movement-e (NAM) koja je postavila temelje djelovanja pokreta. Glavni cilj Deklaracije bio je promicanje mira i sigurnosti te postizanje napretka unutar međunarodne zajednice.
Do danas Pokret Nesvrstanih okupio je više od 120 država iz svih dijelova svijeta i postao jedna od glavnih globalnih platformi koja promovira multilateralne odnose između naroda bez obzira na razlike u političkim ideologijama. Kako bi osigurao da se ovaj cilj ostvari, pokret također provodi mnoge aktivnosti usmjerene na podršku ekonomskom razvoju, društvenom napretku, ljudskim pravima te međunarodnom trgovinom.
Sada se Pokret Nesvrstanih fokusira na razvoj novih tehnologija kako bi olakšao pristup informacijama za članice; suradnju na području nuklearne energije; unapređenje položaja žena; jačanje mirnih dijaloga; i pružanje potpore malim državama u uspostavi mira i stabilnosti.
Glavni Ciljevi Pokreta Nesvrstanih
Pokret nesvrstanih je zajednica zemalja koje se udružuju da bi pružili otpor ideologijama i hegemoniji drugih zemalja, kao što su kapitalizam, socijalizam i kolonijalizam. Glavni ciljevi ovog pokreta su osiguravanje mira u svijetu; promicanje suradnje između zemalja; poticanje ekonomskog razvoja; te promicanje nezavisnosti i suvereniteta.
Pokret nesvrstanih je usmjeren na stvaranje ekonomske, političke i kulturne suradnje među članicama. Također se trudi postići mirna rješenja međunarodnih problema, te promicati slobodu, demokraciju i ljudska prava. Pokret se također bavi pitanjima od interesa za članice, a to uključuje promicanje regionalne stabilnosti i sigurnosti, održavanje mirnih odnosa među susjedima te sprečavanje terorizma.
Pokret nesvrstanih također podupire ulogu Ujedinjenih naroda u svjetskoj politici. Članice Pokreta podupiru neovisno odlučivanje Ujedinjenih naroda oko pitanja međunarodne sigurnosti i razvoja te poštivanje temeljnih principa Ustava Ujedinjenih naroda.
U skladu s ciljevima Pokreta nesvrstanih, mnoge članice sudjelovale su u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda diljem svijeta. Također postoji uska suradnja među članicama pokreta oko procesa globalizacije i razvoja globalnih problema poput borbe protiv siromaštva i ljudskih prava.
Politički Utjecaj Pokreta Nesvrstanih
Pokret nesvrstanih se odnosi na skupinu država koje su bile izolirane van svjetske politike tijekom Hladnog rata. Ova skupina država je sastavljena od država koje nisu članice Ujedinjenih naroda, niti imaju diplomatske veze s većinom svijeta. Unatoč tome, pokret nesvrstanih je utjecao na globalnu politiku i promijenio način na koji se pojedine države odnose prema međunarodnom pravu.
Pokret nesvrstanih je uspio postići neke značajne političke rezultate u oblastima ljudskih prava, trgovine i razvoja. Države članice pokreta nesvrstanih su uspješno provodile ljudska prava koja su bila usmjerena ka zaštiti manjinskih skupina te su napravile značajan napredak u reguliranju trgovine između članica. Također, ovaj pokret je doprinio razvoju ekonomski oslabljenih zemalja i omogućio im pristup financiranju od strane međunarodnih organizacija.
Pokret nesvrstanih je također imao pozitivan utjecaj na globalnu diplomaciju, što se vidi u međunarodno priznatoj konvenciji o ljudskim pravima i drugim sporazumima o slobodi trgovine i slobodi ljudskog putovanja. Ove dvije stvari su postale dio svakodnevne diplomatske retorike mnogih pozicija unutar međunarodnih organizacija. Također, pokret nesvrstanih je doveo do toga da se mnoge države istaknu kao regionalni lideri u području ljudskih prava, gdje su prisilile druge da prate iste standarde u tom području. Pokret nesvrstanih također je doveo do toga da se mnoge države istaknu kao regionalni lideri u području trgovine te da promoviraju liberalne trade prakse među svojim susjedima.
Iako je ovo samo nekoliko primjera političkog utjecaja Pokreta Nesvrstanih, jasno je da ovaj pokret ima važnu ulogu u globalnoj politici i diplomaciji te da može doprinijeti jačanju međunarodnog okvira za promicanje demokratskih vrijednosti i provedbu međunarodnih obveza.
Članice Pokreta Nesvrstanih
Pokret nesvrstanih, često nazivan NAM (od Non-Aligned Movement), je organizacija koja obuhvata šezdeset država iz cijelog svijeta. Ustanovljen je 1961. godine da bi se osigurala nezavisnost i suverenost tih država od strane velikih sila u to vrijeme, Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Cilj Pokreta je promoviranje suradnje među zemljama članicama u oblastima ekonomije, obrazovanja, zdravstva i drugim područjima. Glavni događaji Pokreta su Godišnji sastanak ministara vanjskih poslova te Forumi poslovnih ljudi i slobodnih trgovaca.
Trenutno postoji pedeset devet država članica pokreta nesvrstanih. Među njima se ističu Azerbejdžan, Bahrein, Bangladeš, Filipini, Indonezija, Iran, Irak, Libija, Malezija, Maroko i Pakistan. Ostale članice Pokreta su Afganistan, Alžir, Angola, Armenija, Belize itd.
Pokret Nesvrstanih djeluje kao platforma za razmjenu informacija među državama članicama o pitanjima međunarodne sigurnosti i regionalne stabilnosti te promicanje dijaloga između zemalja tako da se riješe međusobni sporovi bez upotrebe sile. Osim toga pružaju podršku u razvoju procvata ekonomske suradnje unutar regije te donose odluke o univerzalnom pristupu globalnim pitanjima poput pitanja ljudskih prava i slobode medija.
Pokret nesvrstanih također promiče poštivanje Ugovora o nuklearnom neširenju kao glavna mjerila za međunarodnu sigurnost te uključivanje svih zainteresiranih strana u dijalog o sprečavanju novog naoružanja. Također se bavi problemom klimatskih promjena s ciljem stvaranja svijeta bez energije na bazi fosilnih goriva te poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije.
Pokret Nesvrstanih imao je višestruke uspjehe u poboljšanju odnosa između država članica i poticanju mirne suradnje među nacionalnim vladama unutar regije na makroekonomskoj razini. Ova organizacija predstavlja jedinstveno okruženje za dijablog između zemalja koje imaju različite interese kako bi se postigla trajan mir i stabilnost svuda diljitom svijeta.
Međunarodna Konferencija Pokreta Nesvrstanih
Međunarodna Konferencija Pokreta Nesvrstanih (MCN) je međunarodni događaj održan u Beogradu od 16. do 22. decembra 1961. godine. Ova konferencija je okupila predstavnike država koje pripadaju Pokretu Nesvrstanih, skupini država koje nisu priznale Sjedinjene Američke Države ili SSSR, odnosno niti jednu stranu u Hladnom ratu. Cilj ovog događaja bio je uspostavljanje saradnje i zajedničkog djelovanja u područjima poput ekonomske i tehnološke razmjene, razvoja međunarodnih odnosa i jačanja pravnog okvira za međunarodnu saradnju.
Konferenciju su otvorili Josip Broz Tito, Predsjednik Jugoslavije, i Gamal Abdel Nasser, Predsjednik Egipta. U dva tjedna trajanja događaja prisustvovalo je više od 30 delegacija iz cijelog svijeta uključujući Indiju, Indoneziju, Egipat, Alžir, Irak i Afganistan. Na konferenciji su se usvojile Rezolucije Međunarodne Konferencije Pokreta Nesvrstanih (MCNR), koje su postale temelji za djelovanje Pokreta Nesvrstanih u budućnosti.
Rezolucije su se fokusirale na mnoge teme važne za članice Pokreta Nesvrstanih poput ekonomske saradnje i razmene tehnologije između nacija članica MCNR- a; potrebu za zajedničkom akcijom protiv imperializma; jačanje trgovinskih odnosa između naroda; jačanje mehanizama međunarodne saradnje; i potrebu da se obezbijede mir i stabilnost u regiji.
Kao rezultat toga dogovora usvojenog na MCNR-u 1963., članice Pokreta Nesvrstanih osnovale su Komisiju za ekonomsku saradnju (ECC), koja se fokusirala na stvaranje regionalnih trgovinskih saveza između naroda članica MCNR- a. Rezultat tog napora bio je osnivanje Komiteta ministara Ekonomske Komisije za Saradnju Ujedinjenih Naroda (ECOSOC).
MCN je tako postao važan milenijum u povijesti Pokreta Nesvrstanih – donio je novu nadu da će te nacije oblikovati bolji svjet budućnosti putem suradnje i dijaloga umjesto borbe i sukoba. Danas se ta filozofija širi daleko izvan granica prvobitne grupe naroda s ciljem stvaranja mirnih odnosa između naroda širom svijeta
0 Comments