Što je poljoprivredno zemljište? Poljoprivredno zemljište je obično pokriveno travom, biljkama ili žitaricama i namijenjeno je za uzgoj i/ili skupljanje plodova, voća ili drugih proizvoda. To se može uključiti u polja, vinograde ili livade, pa čak i ribnjake. Poljoprivredni zemljišni fondovi mogu biti vlasništvo privatnih osoba, tvrtki ili javnih institucija.
Poljoprivredno zemljište je zemljište koje se koristi za uzgoj, obradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda.
Sadržaj
Definicija poljoprivrednog zemljišta
Poljoprivredno zemljište je oblik stvarnog prava koje se odnosi na nekretninu, a koje se koristi u svrhu uzgoja poljoprivrednih proizvoda. Uobičajeno se prihvaća da je poljoprivredno zemljište ono na kojemu se može ostvariti prinos ili proizvodnja. Poljoprivredno zemljište obuhvaća gnojivo i vodu, a također može obuhvaćati i druge potencijalne resurse poput određenih vrsta minerala ili metala. U nekim zemljama postoje zakoni koji reguliraju upotrebu poljoprivrednih resursa.
Poljoprivredno zemljište također se može definirati kao bilo koja parcela koja ima stanovitu funkciju u unutarnjoj ekonomiji. U tom smislu, bilo koja parcela koja nije u privatnom vlasništvu ili nije proizvodna (poput državnih parkova) ne bi se smatrala poljoprivrednim zemljištem. Neke od ostalih vrsta poljoprivrednog zemljišta su travnjaci, livade, pa i morsko dno.
Poljoprivredno zemljište često ima veze sa široko shvaćenom ruralnom ekonomijom, jer je šumarstvo i ribarstvo često povezano s istim. Osim toga, često postoji poseban tip poljoprivrednog zemljišta – odnosno one parcele na kojima se primjenjuju posebne tehnike uzgoja ili proizvodnje – naziva intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Ove tehnike mogu biti bazirane na kemijskim sastojcima, mehanicičko-biološkim metodama ili organskim metodama uzgoja bilja ili stočarstva.
Značaj poljoprivrednog zemljišta
Poljoprivredno zemljište je osnova za održavanje dugoročne i uspješne poljoprivrede. To je izvor hrane i energije te koristi cijelom svijetu. To također pruža financijske koristi poljoprivrednicima, a također pomaže u održavanju ekološke ravnoteže okoliša. Poljoprivredno zemljište također igra važnu ulogu u smanjenju siromaštva i podizanju standarda života.
Poljoprivredno zemljište može biti obrađeno ili neobrađeno, ali bilo kakvo poljoprivredno zemljište mora biti dobro upravljano kako bi ostvarilo svoje prednosti. U tom smislu, potrebno je osigurati da se obrađuje na odgovarajući način kako bi se postigao optimalan prinos i održala njegova nutritivna vrijednost. Također je potrebno osigurati da se poljoprivredni proizvodi proizvode bez upotrebe štetnih tvari, poput kemikalija, što može pomoći u smanjenju uticaja na okoliš.
Konačno, potrebno je osigurati da se poljoprivredno zemljište razvija u skladu sa okolišem i lokalnim ekonomskim potrebama. To implicira da se moraju provesti odgovarajuće studije o uticaju na okoliš i da se financijski potpore lokalnim poljoprivrednicima radi unapređenja njihove produktivnosti i uspjeha.
Prednosti poljoprivrednog zemljišta
Poljoprivredno zemljište je važan dio gospodarstva jer pruža hrpu koristi. To uključuje osiguravanje hrane, sirovina i usluga, koji su neophodni za opstanak ljudi i životinja. Osim toga, zemljište se također može iskoristiti za razvoj turizma, obrazovanja i obrta. Poljoprivredno zemljište je također vrlo bitno za održiv razvoj jer pomaže u smanjenju emisije stakleničkih plinova i smanjenju onečišćenja okoliša.
Poljoprivredno zemljište također pruža priliku da se ljudima omogući da žive blizu prirode. Također im omogućava da dobiju pristup usklađenoj hrani i drugim proizvodima od poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, poljoprivredni radnici mogu biti izvor društvenih veza i suradnje među mještanima ruralnih područja.
Zemljište također može biti od velike koristi u smislu privatne imovine. Poljoprivredna imovina može biti izvor novca ako je prodana ili iskorištena kao izvor poreznih olakšica. To također može biti izvor dugoročne sigurnosti jer će vrijednost zemljišta ostati relativno stabilna u dugom vremenskom razdoblju.
Potreba za obnovom poljoprivrednog zemljišta
Poljoprivredno zemljište predstavlja temeljnu sirovinu u svakoj poljoprivrednoj proizvodnji. U današnje vrijeme, potreba za obnovom poljoprivrednog zemljišta je izuzetno važna zbog konstantne potražnje za produženim periodom uzgoja i intenzivnom iskorištavanju. Obnova poljoprivrednog zemljišta uključuje okretanje i obogaćivanje tla te upotrebu suvremenih agrotehnologija kako bi se poboljšala produktivnost tla.
Razvojem novih tehnika i metoda obnove poljoprivrednih područja, postignut će se veći rezultati u iskorištavanju tla. Tehnike poput hidroponije i aeroponije omogućile su brži rast biljaka na manjoj površini, što je olakšalo uzgoj intenzivnih kultura. Također, nove metode međuproizvodnje omogućile su veću proizvodnju na manjoj površini bez uništavanja prirodne okoline. Primjerice, organsko gnojenje smanjuje potrebu za upotrebom kemikalija u poljoprivredi te time smanjuje štetne uticaje na okolinu.
U cilju održivosti poljoprivrednih aktivnosti, razvoj novih tehnika obnove poljskih područja postao je hitan problem. Ovi procesi mogu uključiti pažlijivo planiranje vrtova i navodnjava, pa čak i upotrebu mehanizacije radi unapređenja brzine obrade tla i pohranu vode na odgovarajućim mukama. Svi ti aspekti imaju važnu ulogu u definiranju visoke produktivnosti tla bez narušavanja prirodne ravnoteže okoline.
U skladu sa tim, potrebna je edukacija lokalnih stanovništva o važnom pitanju obnovljenih poljskih područja i njenoj važnosti za održivost proizvodnih aktivnosti općeg stanovništva. Obnova tla može biti uspješna samo ako se pridržavaju pravila i procedura odgovarajućim agencijam i stručnotima koji su odgovorni za pravilno planiranje, pravilno navodrenje i primjenjenim agrotehnologijama sa ciljem postizanja visoke produktiviteta tla bez štetnih poslijedica po okolinu.
1. Obnova tla presadnjem
Presadnjom tla se obnavlja narušeno tlo, što je idealno za izgradnju biološke raznolikosti. To se postiže presađivanjem biljaka u zemljište i lokalno povećanje sastava organskih materijala.
Presađivanje različitih biljaka pomaže u vraćanju zdravog stanja u zemljište, jer biljke potiču proizvodnju hranjivih tvari i minera u tlu. Također potiču rast mikroorganizama i gljivica koji su važni za normalno funkcioniranje tla. Ove biljke mogu biti sjetvene mješavine, četinari ili travnjaci koji imaju veliku sposobnost apsorbiranja vode i hranljivih tvari iz zemljišta.
2. Obnova tla kompostiranjem
Kompostiranje je jedna od najboljih metoda obnavljanja poljoprivrednih područja koja održava organsku materiju u tlu i poboljšava njenu strukturu, te omogućava bolji protok vode i hranljivih materijala u dubinama plodne zone. Kompost se može dobiti miješanjem organskih otpadaka s pijeskom, humusom ili drugim supstratima da bi se dobio dobar omjer kisika i vlage. Kompostiranje pomaže da se postigne ravnomjeran rast korova, bolji uspon korova i jača otpornost na bolesti. Također može povećati sadržaj humusa u zemljištu, što je važno za održavanje biološke raznolikosti.
3. Obnova tla gnojenjem
Gnojenje je još jedna metoda obnavljanja poljsoprivrednih područja koja omogućava da se stvore optimalni uslovi rasta biljaka bez potrebe da se unose dodatni mineralni elementi ili hraniva. Gnojitelji se mogu dodati direktno na tlo ili putem navodnavanja sa gnojiteljskih smesa koja sadrže elemente poput fosfora, azota, magnezija itd., što je neophodno za normalnu fotosintezu i proizvodnju plodova od strane biljaka.
4. Obnova poljsoprivrednih područja mehanizacijom
Mehanizacija je još jedna metoda obnavljanja poljsoprivrednih područija kojo oficira iskorištavanje modernih mehaničkih alata da bi se obnovilo narušeno poljsoprivredno zemljište.. Mehanizacija podrazumijeva upotrebu mehaničkih alata poput plugova, freza itd., čime se stvaraju duboke rupe na području gdje treba biti obnovljen plodni sloj tamne boje na dnu rupe gdje treba biti obnovlen plodni sloj tamne boje, a to će omogućiti brzo ispirivanje mineralnih materija i hraniva u duboke slojeve plodne zone.
0 Comments