Socijalna anksioznost je poremećaj koji se odnosi na strah i zabrinutost za društvene situacije ili događaje. To je stanje nelagode ili straha u društvenim situacijama, u kojem jedinica oseća da se ne može uspešno suočiti sa okruženjem. Osoba može biti anksiozna ako misli da će biti napadnuta ili ismevana, ili ako misli da će napraviti neku grešku ili da će biti prezrena u javnosti.
Socijalna anksioznost je poremećaj koji se manifestira kroz prekomjernu bojazan od društvenih situacija u kojima postoji izravna interakcija ili vrednovanje od strane drugih ljudi. Ona može biti toliko ozbiljna da osoba bude u stanju da se izolira i ne prisustvuje društvenim aktivnostima. Simptomi socijalne anksioznosti mogu uključivati uzbuđenje, strah, tremu, nesigurnost, fizičke tegobe i razmišljanja koja su negativna.
Sadržaj [hide]
Uzroci socijalne anksioznosti
Socijalna anksioznost je oblik straha i nelagode koju ljudi mogu doživjeti u određenim društvenim situacijama. To se obično javlja u situacijama kao što su predstavljanje, sudjelovanje u grupnim aktivnostima ili razgovori s nepoznatim ljudima. Postoji više razloga zašto netko može osjećati socijalnu anksioznost. To može biti povezano s ranom iskustvom, tjeskobnim poremećajem ili genetskom predispozicijom.
Rane iskustva poput zlostavljanja ili zanemarivanja mogu ostaviti trajne posljedice na način na koji se ljudi ponašaju u društvenim situacijama. Osobe koje su pretrpjele traume mogu biti sklonije osjećanju socijalne anksioznosti, čak i ako danas nisu izložene istim okolnostima.
Također, osobe s tjeskobnim poremećajima skloniji su socijalnoj anksioznosti. To može biti rezultat iskustva straha i nelagode s prethodnih socijalnih interakcija. Tjeskobni poremećaji također mogu uticati na to kako ljudi doživljavaju druge ljude i okolni svijet, što može dovesti do teškoća u obavljanju bilo kakvih društvenih aktivnosti.
Genetski faktor također igra važnu ulogu u razvoju socijalne anksioznosti. Ljudska biologija ima značajan uticaj na način na koji se osoba odnosi prema stresnim situacijama. Prema jednoj studiji, postoji veza između socijalne anksioznosti i genetske predispozicije koja je nasljeđena od roditelja. Iako ne postoji neposredna veza između specifičnih gena i socijalne anksioznosti, postoji općeniti uticaj biologije na to kako se ljudska psihologija odvija tokom vremena.
Ukratko, postoje različiti uzroci socijalne anksioznosti, poput ranog iskustva, tjeskobnih poremećaja i genetske predispozicije koja je nasljeđena od roditelja. Svi ovi faktori mogu doprinjeti razvoju ovog stanja straha i nelagode prilikom društvenih interakcija i treba pažljivo obratiti pozornost na simptome da bi se počelo liječenje što je prije moguće.
Simptomi socijalne anksioznosti
Socijalna anksioznost je vrlo česta mentalna zdravstvena stanja koja se odnosi na osjećaje straha i nelagode povezane s interakcijama s drugim ljudima. Osobe koje pate od simptoma socijalne anksioznosti mogu imati osjećaje napetosti, straha, nesigurnosti, stida i usamljenosti u društvenim situacijama. Simptomi socijalne anksioznosti obično su prisutni tijekom razgovora sa drugima, druženja s grupom i javnih govora.
Kako bi se identificirali simptomi socijalne anksioznosti, potrebno je razmotriti neke od najčešćih znakova i simptoma. Ti uključuju: nizak samopouzdanje; osoba često misli da će biti odbaceni ili neprihvaćeni; strah od prekomjerne kritike; prekomjerno sumnjanje da će drugi ljudi biti nepovoljni prema vama; osjetljiv na mišljenja drugih; težnja da se izbjegne društvene situacije, pa čak i one koje se inače smatraju ugodnima; težnja da se izbjegnu razgovori s nepoznatim ljudima; prekomjerno traženje potvrde od drugih osoba zbog straha od pogreške; isprekidani govor tijekom razgovora s drugima.
Ako prepoznate simptome socijalne anksioznosti u sebi ili nekome bliskome, važno je da potražite profesionalnu pomoć. Stručna intervencija može vam pomoći da se suočite sa stresom i olakšate situaciju. Također je važno poznavati strategije za upravljanje anksioznim mislima i osjećajima kako biste olakšali teške situacije.
Dijagnosticiranje socijalne anksioznosti
Socijalna anksioznost je stanje u kojem se osoba osjeća nervozno i neugodno u različitim socijalnim situacijama. To može uključivati strah od govora pred publikom, strah od nepoznatih ljudi ili neugodnost tijekom razgovora s drugima. Dijagnoza socijalne anksioznosti bazira se na simptomima i ponašanju koje osoba iskazuje. Procijeniti je li to stanje ili ne, može biti zahtjevan zadatak jer postoje mnogi slični simptomi drugih mentalnih poremećaja.
Doktor se obično fokusira na simptome poput prekomjerne anksioznosti, napetosti, problema s koncentracijom i iskustva straha i panike u socijalnim situacijama. Da bi dijagnosticirala socijalnu anksioznost, liječnik će vršiti intervju s pacijentom da bi dobio detaljan opis njegovih simptoma. Doktor će također pitati pacijenta o njegovoj obiteljskoj povijesti, kako bi mogao identificirati moguća genetska nasljeđa koja možda igraju ulogu u stvaranju te bolesti.
Klinička dijagnoza počinje procjenom psihologa ili psihoterapeuta, obavljanjem testova psihometrijske inteligencije i testiranja zdravstvenog stanja. Psiholog će provesti strukturirane intervjue kako bi identificirao specifične simptome socijalne anksioznosti koji su prisutni kod pacijenta. Testovi psihometrijske inteligencije pomoću se procjeniti sposobnost pacijenta da se prilagodi različitim situacijama i okruženju te da reagira na njega na adekvatan način. Također je važno provjeriti fiziološko stanje pacijenta radi isključivanja mogućnosti da se simptomi mogu pripisati drugim fiziološkim poremećajima poput srčanih bolesti ili štitnjačke disfunkcije.
Nakon dijagnoze liječnik će propisati odgovarajuću terapija koja će pomoći pacijentu da prevlada svoju anksioznost i druge psihološke probleme vezane uz to stanje. Terapija možda uključuje rad sa terapeutom, grupnu terapija ili medicinsku terapija ljudskim genskim modulatorima (SSRIs) koji imaju antianksiozna svojstva koja mogu pomoći paciji
Liječenje socijalne anksioznosti
Socijalna anksioznost je stanje koje se manifestira u obliku straha i nelagode, a koje izaziva društvena interakcija. Ljudi s ovim stanjem mogu biti previše zabrinuti za to da li će biti prihvaćeni ili će se sramiti u društvenim situacijama. To može biti veoma iscrpljujuće i otežavati im da uspiju u školi, poslu ili održavanju odnosa. Srećom, postoji nekoliko različitih načina liječenja socijalne anksioznosti.
Psihoterapija je jedna od najpopularnijih metoda za liječenje socijalne anksioznosti. Ova vrsta terapije pomaže pacijentima da razumiju i prevladaju svoje strahove. Možda ćete se morati suočiti s tim strahovima kako biste ih prevladali – to možda uključuje razgovore sa drugim ljudima ili obavljanje poziva telefonom. Psihoterapeut će vas voditi kroz ovaj proces, pružiti vam podršku i savjete te vam pomoći da napravite promjene u svom načinu razmišljanja i ponašanja. Također postoji i posebna vrsta psihoterapije zvana terapija govornom pozadinom koja se bavi pitanjima povezanima sa govorom na javnim mjestima poput predavanja ili prezentacija.
Lekovi također mogu biti korisni za liječenje socijalne anksioznosti. Lekovi ne liječe samu bolest, ali mogu olakšati simptome poput napada panike, stresa i nesanicama. Vaš ljekar će odabrati odgovarajući lek na temelju vaših potreba i simptoma te ćete dobiti upute o dozi i dužini trajanja lijeka koji trebate uzeti. Međutim, trebalo bi se pridržavati uputa jer prevelike doze mogu imati nepredviđene posljedice po vaš organizam.
Dodatno, postoje brojni oblici samopomoći kojima se možete boriti protiv socijalne anksioznosti bez potrebe za stručnom intervencijom. To uključuje dijetalnu promjenu koja bi trebala smanjiti unos alkohola, jestivo hrane bogate omega-3 masnim kiselinama (riba) te izbjegavanje energiziranih napitaka poput gaziranih pića. Također možete prakticirati disanje dubokim dihanjem te provoditi vrijeme u meditaciji radi smirivanja živaca te poboljšanja mentalnih funkcija.
Prevencija socijalne anksioznosti
Socijalna anksioznost je zdravstveni problem koji može uzrokovati simptome poput nesanice, napada panike, depresije ili straha. Kako bi se spriječila i ublažila socijalna anksioznost, važno je da se pravovremeno prepoznaju i liječe simptomi. Vrlo je važno pratiti svoje mentalno zdravlje i slijediti neke preporuke koje će vam pomoći da se nose sa situacijama u kojima se možete osjećati anksioznim ili neugodno.
Komunikacija je jedan od načina na koji možete prepoznati i razumjeti svoje emocije. Razgovarajte sa svojim bliskim prijateljima ili obitelji o tome što osjećate i što vas opterećuje. Također, potražite savjet od stručnjaka ako imate problema sa socijalnom anksioznošću ili depresijom. Stručnjaci mogu ponuditi savjet o tome što trebate raditi kako biste se nosili sa situacijama u kojima se osjećate neugodno ili anksiozno.
Također, vrlo je važno da obratite pažnju na svoju prehranu i fizičku aktivnost. Zdrava prehrana pomoći će vam da održite dobro mentalno zdravlje, a fizička aktivnost će vam olakšati da budete u dobrom stanju duha. Redovito fizičko vježbanje također može doprinijeti boljoj mentalnoj energiji, olakšavajući tako prevladavanje stresa ili druge negativne emocije.
Konačno, potrebna nam je opuštanja tehnika koja će nam pomoći da prevladamo socijalnu anksioznost. Možete isprobati tehnike disanja, meditacija ili joge kako biste smiriti um i poboljšali svoju emocionalnu stabilnost. Uvodite ove tehnike u svakodnevni rutinu što će vam dati spokoj i mir srca za suočavanje sa socijalnom anksioznošću.
0 Comments