Što je stagflacija

Što je stagflacija je ekonomski fenomen koji se odnosi na stagniranje gospodarskog rasta uz istovremeno povećanje cijena. To znači da se uzima u obzir opća inflacija, a istovremeno se usporava stopa rasta gospodarstva. Stagflacija može biti rezultat neuspješnih mjera politike koja mogu uključivati ​​povećanje poreza, smanjenje potrošnje javnih troškova ili nedostatak poticaja za investiranje.

Stagflacija je ekonomsko stanje u kojem su inflacija i zaposlenost visoke, dok je rast BDP-a niski.

Stagflacija

Stagflacija je ekonomski termin koji se odnosi na stanje u ekonomiji kad su inflacija i stopa nezaposlenosti visoke. To se obično događa kada država poduzima mjere za smanjenje nezaposlenosti, poput povećanja poticaja za zapošljavanje ili smanjenja poreza, dok se istovremeno pokušavaju spriječiti inflacijske tendencije. Stagflacija može ometati ekonomski rast i utjecati na životne standarde.

Kako se stagflacija obično manifestira? Stagflacija se manifestira u visokom rastu cijena usluga i proizvoda, a istovremeno u niskoj stopi rasta plaća. To može dovesti do povećanja nezaposlenosti, smanjenih investicijskih troškova te smanjenja proizvodnje i prodaje. Također može stvoriti neravnotežu između domaćih i stranih tržišta, što dovodi do stagniranog gospodarstva. Često se može vidjeti da su države prinuđene da provedu monetarne politike kako bi se borile protiv stagflacije.

Stagflacija

Stagflacija je ekonomsko stanje u kojem su inflacija i stopa nezaposlenosti visoke istovremeno. U ovom stanju, kupovna snaga ljudi je ograničena, što rezultira smanjenjem potrošnje i produktivnosti. Inflacija se obično povećava zbog porasta cijena dobara i usluga koje su uključene u indeks potrošačkih cijena. Stopa nezaposlenosti se povećava zbog smanjenja poslovnih radnih mjesta uslijed smanjenja potražnje za robom ili uslugama. Kao rezultat toga, vlade moraju poduzeti mjere da bi se sprječilo da se ta situacija dalje pogoršava. To može uključivati stimuliranje gospodarstva kroz smanjenje poreza ili povećanje javnih ulaganja u infrastrukturu. Također, vlada može smanjiti stopu inflacije putem monetarne politike, poput ograničavanja količine novca u optjecaju ili smanjenja kamata na štedne račune.

Posljedice stagflacije

Stagflacija je stanje u ekonomiji kada rast cijena prelazi rast proizvodnje. To dovodi do smanjenja potrošnje i investicija, što u konačnici vodi do smanjenja bruto društvenog proizvoda. Posljedice stagflacije uključuju:

• Smanjenje stope zaposlenosti: Stopa nezaposlenosti može se povećati zbog stagnirajućeg tržišta rada i niske potrošnje. To može biti još gore ako vlade poduzmu neke mjere poput otpuštanja radnika i smanjenja plaća.

• Smanjenje potrošnje: Stagflacija utiče na nivo potrošnje, jer ljudi počinju da drže novac za budućnost. Ovo često vodi ka sniženju cijena robe i usluga.

• Povećana inflacija: Povećanje cijena je još jedna posljedica stagflacije, jer se tržište ekonomski suočava sa nepredvidivim troškovima i troškovima proizvodnje.

• Poremećaji finansiranja: Kada se stopa zaposlenosti smanji, to često utiče na poreske prihode vlasti, što onda dovodi do problema sa finansiranjem javnih projekata.

Stagflacija često doprinosi dugoročnom padu ekonomske aktivnosti, što može imati negativan uticaj na druge oblike privredne aktivnosti kao što su ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu. Stoga je važno da se blisko prate trendovi u ekonomiji kako bi se spriječio razvoj stagflacije.

Uloga centralne banke u prevenciji stagflacije

Centralna banka je jednostavno odgovorna za održavanje optimalne ravnoteže između zadovoljavanja potreba za rastom i potreba za stabilnom cijenom. Centralna banka štiti ekonomiju od stagflacije kroz strategiju kontrole inflacije. Inflacija je povećanje cijena proizvoda i usluga u određenoj ekonomiji, dok je stagflacija kombinacija visoke inflacije i niske stope rasta. Stoga, centralna banka mora da sprovodi mjere kako bi smanjila inflaciju (kao što su podizanje stopa kamata, smanjenje mogućnosti obavljanja transakcija itd.). Također, centralna banka može ponuditi stimulativne mjere da bi se podigla stopa rasta (kao što su smanjenje stope kamata i dopuštanje većeg pristupa novcu).

Centralna banka također može pomoći u prevenciji stagflacije tako što će osigurati da su monetarne politike usmjerene prema postizanju optimalne ravnoteže između rasta i inflacije. Centralna banka mora voditi računa o tome da ne smatra samo jednu dimenziju ekonomskih pokazatelja, već da se fokusira na ciljeve dvostruke ravnoteže koja uključuju istovremeno postizanje visoke stope rasta i niske inflacijske stope. U tu svrhu će centralna banka sprovoditi mjere čiji je cilj postići optimalnu ravnotežu između rasta i inflacijskog pritiska.

Konačno, centralna banka može doprinjeti prevenciji stagflacija obezbjeđivanjem stabilnosti financijskih tržišta. U tom smislu, centralna banka treba osigurati da tržišta ne budu preplavljena nereguliranim novcem ili neprimjenom monetarne politike. Također treba voditi računa o tome da se trgovinska politika usmjerava ka jačanju domicilnih trgovinskih partnerstava te tako smanji vanjski uticaj na domicilnu ekonomiju.

Kako se mogu smanjiti negativni uticaji stagflacije?

Stagflacija je fenomen u ekonomiji koji se odnosi na period dugotrajne i usporene ekonomske aktivnosti uz istovremeno visoke stope inflacije. Ova pojava može imati vrlo negativan uticaj na nacionalnu ekonomiju, ali postoje načini da se smanje njeni negativni uticaji.

Jedan od načina za smanjenje negativnih posledica stagflacije jeste povećanje budžetskih rashoda za obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i druge oblasti potrebne za razvoj nacionalne ekonomije. To će pomoći da se održi privredna aktivnost u periodima stagnacije i poboljša kvalitet života ljudima.

Drugi način je da vlade sprovedu mere fiskalnih politika kojima se smanjuju poreske stope i povećavaju subvencije poslodavcima da bi podstakli privrednu aktivnost. Ove mere mogu biti od velike koristi za preduzetnike i firme kojima treba finansijska podrška da bi investirali u nove proizvode i tehnologije. Također, ove mere će pomoći da se smanji nezaposlenost što će dovesti do većeg generisanja prihoda za državu.

Treći način je da vlade unapredde monetarnu politiku tako što će povećati likvidnost tržišta novca, što će olakšati bankama da pozajmljuju novac po nižim stopama, što će olakšati ljudima pristup kreditima i omogućiti im lakšu investiciju u privredne aktivnosti. Također, ovim merama će biti omogućeno preduzetnicima da plasiraju nove proizvode na tržište bržim tempom pa time i jačanje nacionalne ekonomije.

Svi gore navedeni načini mogu doprineti smanjenju negativnih posledica stagflacijee ali treba napomenuti da su one samo privremene rešenja jer dugoročno rešenje leži u boljoj regulatornoj okruženju u kome preduzetnicima omogućava brz pristup finansiranja i olakšava im poslovanje unutar granica države.