Što je starosna mirovina za žene? Starosna mirovina za žene je pravo na redovno mjesečno primanje naknade što ga je Republika Hrvatska propisala za one koji su stekli pravo na starosnu mirovinu. Pravo na starosnu mirovinu stječe se nakon određenog vremenskog razdoblja aktivnog rada te ispunjavanjem drugih uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Starosna mirovina je vrsta mirovine koju je moguće ostvariti nakon određenog broja godina provedenih u radnom stažu. Osnovni uvjet za ostvarivanje starosne mirovine je da ste navršili određenu starosnu granicu, koja se kreće između 60 i 65 godina u Hrvatskoj.
Sadržaj
Starosna mirovina
Starosna mirovina je zakonski pravo koje se odobrava građanima Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o mirovinama i drugim pravima iz obveznog osiguranja. Starosna mirovina se dodjeljuje putem Zavoda za mirovinsko osiguranje, a uz nju građani mogu ostvariti i druge oblike mirovine. Starosna mirovina se odobrava onima koji imaju navršenih 65 godina života, koji su uključeni u sustav obveznog osiguranja te ispunjavaju druge propisane uvjete.
Za ostvarivanje starosne mirovine potrebno je prikupiti dokumentaciju koja će potvrditi da su ispunjeni svi propisani uvjeti za njenu odobrenost. U dokumentaciju spada radna knjižica ili drugi dokaz o radnom stažu, popis plaćenih doprinosa te neke druge dokumente koje Zavod zahtijeva. Nakon podnošenja svih potrebnih dokumenata i ispunjenja svih propisanih uvjeta, Zavod donosi rješenje o odobrenju starosne mirovine.
Osim starosne mirovine, postoji još nekoliko vrsta dopunskih oblika mirovinama kao što su invalidska, porodična i drugi oblici pomoći. Ukoliko se radi o invaliditetu ili invaliditetom uzrokovanoj bolesti, moguće je ostvariti i socijalnu pomoć koja će biti dodatak starosnoj ili invalidskoj mirovini.
Koliko dugo se moraju uplaćivati doprinosi za starosnu mirovinu?
Svaki radnik u Republici Hrvatskoj dužan je uplaćivati doprinose za starosnu mirovinu. Doprinosi se uplaćuju neprekidno od početka radnog odnosa sve do navršene 65. godine života. U slučaju prijevremene penzije, doprinosi se moraju uplaćivati najmanje 10 godina, a u slučaju mirovine ostvarene nakon navršene 65. godine životnog vijeka izabrani iznos mirovine ovisit će o tome koliko je godina doprinosa uplaćeno tijekom cijelog radnog staža.
Uplata doprinosa za starosnu mirovinu obavlja se preko sustava obveznih mirovinskih osiguranja koji su u potpunosti pokriveni od strane poslodavca i Poreza na dohodak od radnika. Doprinosi se mogu plaćati direktno na račun pružatelja usluga ili preko banke koja je ovlaštena plasirati naplatu doprinosa za starosnu mirovinu.
U Republici Hrvatskoj postoje tri razine starosne mirovine: minimalna, solidarna i puna starosna mirovina. Odabir razine ovisit će o tome koliko je godina doprinosa uplaćeno tijekom cijelog radnog staža te će utjecati na visinu budućeg iznosa isplate mirovine. Ukupni broj potrebnih godina zavisit će i od statusa osobe (ako je osoba nezaposlena, umirovljenik itd.). Također, postoji mogućnost da se ispunjenje minimalnih uvjeta može produžiti ako je podignuta tražbina prije navršenih 65 godina života ili ako su isplatili odgođeni dio penzijskog osiguranja iz bilo kojeg predhodno stečenog statusa penzionera.
U svakom slučaju, preporuka je da svi građani Republike Hrvatske počnu uplatiti doprinose što ranije te da redovito prate svoje stanje u sustavima obveznih mirovinskih osiguranja kako bi bili sigurni da su stekli potrebne uvjete za ostvarivanje punog iznosa starosne mirovine nakon navršenih 65 godina života.
Utvrđivanje iznosa starosne mirovine za žene
Starosna mirovina za žene u Hrvatskoj utvrđuje se prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Žena može dobiti starosnu mirovinu ako ispunjava određene uvjete vezane uz starost, radno vrijeme i plaćeni doprinos. Žena mora biti najmanje 62 godine starosti da bi mogla dobiti punu starosnu mirovinu. Ako je starija od 62 godina ali ima manje od 15 godina radnog staža, može dobiti nižu starosnu mirovinu. Za one koji imaju više od 15 godina radnog staža, postoji mogućnost da se dobije puna starosna mirovina bez obzira na dob. Radni staž se računa po principu jedne godine plaćenog doprinosa za svaku razdoblje starenja u trajanju od 5 godina. Međutim, ovisno o tome koliko je osoba uplatila doprinose i koliko dugo je bila članica mirovinskog sustava, možda će morati čekati duže da bi dobila punu starosnu mirovinu. Radni staž može biti skraćen ako su se uplatili dodatni doprinosi ili ako ste bili član društvenog osiguranja u nekom drugom državnom sustavu. Da biste saznali više o tome kako utvrđivati iznos vaše starosne mirovine, trebali biste kontaktirati Poreznu upravu ili MIRO-ov Ured za informacije i savjetovanje.
Prosječna Visina Starosne Mirovine za Žene u Hrvatskoj
Prosječna visina starosne mirovine za žene u Republici Hrvatskoj je između 1.100 i 1.400 kuna. U 2017. godini prosječna visina starosne mirovine je bila oko 1.200 kuna, što je čini razlikom od oko 10 posto u odnosu na prosječnu starosnu mirovinu za muškarce. Starosna mirovina se temelji na broju godina provedenih na radnom mjestu i stupnju osiguranja. Mnoge žene imaju nižu starosnu mirovinu od muškaraca jer su manje vremena proveli na radnom mjestu zbog obiteljskih obveza ili nedostatka posla, pa stoga nisu postigle potrebne godine osiguranja za pravo na puni iznos starosne mirovine. U 2018., udio žena u Hrvatskoj koje primaju puni iznos starosne mirovine bio je 58%, dok je 42% primalo niži iznos, a prosječna visina starosne mirovine za one koje su primali puni iznos bila je 1.370 kuna po mjesecu.
U 2020., Vlada Republike Hrvatske usvojila je novu strategiju koja bi trebala povećati jednakost spolova u svim područjima društva, a posebno vezano uz starosnu skrb i beneficije. Strategija predviđa povećanje prosječnih primanja žena sa starosnim naknadama do 2021., putem provođenja sustavnih reformi tržišta rada, obrazovanja i drugih programa socijalnih potpora kako bi se osiguralo da sve skupine građana imaju pristup adekvatnom materijalnom statusu tijekom starenja. Također, strategija predviđa poboljšanje pristupa svim oblicima socijalne skrbi i poticaja razvoju novih modela socijalne skrbi i usluga za starije osobe.
Kako bi se postigla veća jednakost spolova, potrebno je unaprijediti politike vezane uz rad i stariji životni dob te provoditi sustav reformi tržišta rada i obrazovanja kako bi se osiguralo da svi građani imaju pristup adekvatnom materijalnom statusu tijekom starenja te da Sve skupine građana ne samo da mogu ostvariti pristojan materijalni status tijekom svog starenja, već da mogu biti aktivni članovi društva bez straha od siromaštva i neovisno o spolu.
Postoji li povećanje starosne mirovine za žene koje su proveli dulje vrijeme u radnom stažu?
Da, postoji mogućnost povećanja starosne mirovine za žene koje su proveli dulje vrijeme u radnom stažu. U skladu s Zakonom o mirovinskom osiguranju i Zakonom o obveznim mirovinskim osiguranjima, postoji mogućnost da se povećanje starosne mirovine odobri za žene koje su proveli veći broj godina na radnom mjestu. U tom slučaju, zahtjev za povećanje starosne mirovine treba podnijeti nadležnoj Upravi za mirovinsko osiguranje. Zahtjev treba sadržavati sve potrebne dokumente i dokaze o godinama provedenih u radnom stažu, poput potvrde poslodavca ili potvrde državnog Zavoda za zapošljavanje. Poštuju li se sve navedene uvjete, Uprava će odobriti povećanje starosne mirovine, a obračunat će se prema propisima koja se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.
Uz ovaj oblik povećanja starosne mirovine mogu se ostvariti i dodaci prema Zakonu o dopunskom osiguranju iz radnog odnosa (DOPOR). Prema određenim Zakonskim propisima, DOPOR je dopunsko osiguranje koje omogućava ženama da im se nadoknadi gubitak dohotka nastao uslijed produljenja trajanja njihova radnog staža. Dodatak DOPOR-a također može biti dodijeljen ženama koje su proveli više godina na radnom mjestu pri čemu je naglašena važnost tog dodatka u smislu pomoći što većem broju žena da ostvare svoju penzijsku sigurnost.
0 Comments