Što je svemir

Što je svemir? Svemir je ogromna skupina galaksija, zvijezda, planeta, prašine i gasa. Svemir postoji već milijarde godina, a njegova veličina je neizmjerna. Čak i najnaprednije astronomske metode ne mogu mjeriti svemir u cijelosti. Svi objekti u svemiru su međusobno povezani gravitacijom i kreću se prema zakonima fizike.

Svemir je neograničena prostranstva koja sadrže sve zvijezde, planete, galaksije i međuzvjezdano materijal. To je dom mnogih poznatih astronomskih objekata, kao što su Sunce, Mjesec i naša planeta Zemlja.

Struktura univerzuma

Univerzum je velika, neizmjerna sredina u kojoj postoje sve zvjezdane sustave, galaksije, planeti, zvijezde, kometi i drugi astrofizički objekti. Sva tijela u univerzumu povezana su gravitacijskim silama i gibanje se događa prema Newtonovim zakonima mehanike. Međutim, također postoje različiti fizikalni procesi koji utječu na strukturu univerzuma. Teorijska fizika daje objašnjenje o tome kako je univerzum nastao i što se događa u njemu.

Univerzum se sastoji od milijardi galaksija koje se nalaze u različitim dijelovima prostora. Svaka galaksija sadrži milijarde zvijezda i drugih astronomskih objekata poput planeta, asteroida i kometa. Te objekte povezuju gravitacijske sile te se međusobno pomjeraju prema Newtonovim zakonima mehanike. Međutim, postoje i druge sile koje utječu na strukturu univerzuma poput magnetskog polja i elektromagnetskog zračenja.

Teorija relativnosti dala je novi model univerzuma koji je obuhvaćao gravitacijske sile i druge fizikalne procese. Prema tome modelu, prostor-vrijeme je jedinstveno polje u kojem postoje gravitacijske anomalije poput crnih rupa i tamnih materija. Taj model također objašnjava da univerzum ima ekspandirajuću prirodu gdje se sva tijela pomiču prema jedni drugima te se prostor-vrijeme širi sa svakom jedinicom vremena.

Univerzum je ogromna pojava koja još uvijek ostaje veliki misteriji čak i nakon stoljeća istraživanja. Premda su većinu strukturnih elemenata poznati astronomi još uvijek ne mogu dati potpuno razumljivo objašnjenje o tome kako Univerzum funkcionira ili što ga čini takvim prirodnim entitetom. No, istraživanje ove tematike nastavlja se diljem svijeta te ćemo možda uskoro saznati više o strukturi Univerzuma.

Galaksije i njihova klasifikacija

Galaksije su skupovi zvijezda, gasa, prašine i ostatka međuzvjezdane tvari u svemiru. Postoje različite vrste galaksija, a svi se dijele u četiri glavne kategorije: spiralne galaksije, eliptične galaksije, lentikularne galaksije i irregulare galaksije. Svaka vrsta ima svoje osobine koje je potrebno uzeti u obzir pri klasifikaciji.

Spiralne galaksije su jedna od najčešćih vrsta galaksija, a njihov oblik podsjeća na spirale ili prstenove. Ova je vrsta podijeljena na tri tipa: normalnu spirale, bar spiralu i pseudospiralu. Normalna spirala ima jasan rubni prsten sa spiralnim ramenima koja se odvajaju od centra. Bar spiralna galaksija ima prsten blizu centra bez ramena ili s minimalnom spiralnošću. Pseudo-spirala je slična normalnoj spirali, ali bez jasnih ramena koja se odvajaju od centra.

Eliptičke galaksije su druga najčešća vrsta galaksija i često su ovalnog oblika. Mogu biti smješteni samostalno ili u okviru skupina drugih eliptičkih galaksija ili spiralnih galaksija. Ova vrsta može biti podijeljena na tri tipa: standardne elipse, dvojke i trojke. Standardna elipsa je jedan okrugli objekt bez strukture unutar nje; Dvojke sadrže dva eliptična objekta povezana halo; Trojke su skupine triju eliptičnih objekata povezanih haloom.

Lentikularne (S0) galaksije su spojnice između eliptičkih i spiralnih oblika koji imaju nejasan rubni prsten blizu centra sa minimalnom spiralnošću, ali bez postojanog ramena koja se odvaja od centra poput normalne spirale. Iako su blizu po obliku prema spiralima, one nemaju istu razinu rotacione brzine što ovom tipu daje posebnost.

Irregularne (Irr) galaksije nemaju definirani oblik ili strukturu te se ne mogu lako podvrgnuti klasifikaciji poput drugih tipova galaktičkih oblika. Ova vrsta možda sadržava manji broj zvijezda nego druge vrste te mogla bi biti posljedica povremenog gravitacionog uticaja drugih objekata u svemirskom prostoru.

Zvijezde i njihove vrste

Zvijezde su nevjerojatne pojave koje mogu biti izvor inspiracije i magije. To su masivne objekte sastavljene od plazme koja se zbog nuklearne fuzije zagrijava do toliko visokih temperatura da se počinje svjetliti. Postoji bezbroj vrsta zvijezda koje pružaju nevjerovatni izgled u noćnom nebu. Primjerice, blistave zvijezde su obično vrlo jake i osvjetljavaju okolno područje, dok su tamičarke obično mnogo slabije i skoro da ne svjetle. Zatim imamo šarene zvijezde koje se brzo rotiraju i stvaraju mnogo boja, dok postoje i crne rupe koje privlače sve u svoju gravitacijsku silu.

Svemir je pun različitih tipova zvijezda čiji se izgled može posebno istražiti, a naučnici su uspješno identificirali više od 1 000 vrsta zvijezda. Međutim, naučnici smatraju da postoji višestruko više vrsta zvijezda kojima još uvijek nisu identificirani oblici. Glavna razlika između vrsta zvijezda je njihova veličina, jačina svjetlosti i temperatura. Također, postoje različite vrste plazme koju one proizvode te različite atmosfere u kojima one djeluju.

Svi ti različiti elementi utječu na to što nas gledanje u noćnom nebu može pomalo dići na noge. Možemo promatrati različite boje utkane u sliku mraka noćnog neba što predstavlja divan prizor. Također možemo promatrati tamne rupe unutar galaksija te čak detektirati elementarno stanje plazme koja je prisutna oko tih crnih rupa. Sve te događaje moguće je istražiti pomoću teleskopa i astronomskih instrumenata koji omogućavaju ljudima da upoznaju nebo puno bolje.

Planeti

Planeti su objekti u svemiru koji obično imaju svoju orbitu oko Sunca. Oni se sastoje od različitih materijala, uključujući metal i stijene. Planeti se također mogu dijeliti u skupine, poput zemaljskih planeta, gasnih giganta i plinovitih planeta. Zemaljske planete uključuju Zemlju, Merkur, Veneru i Mars, dok se gasni giganti sastoje od Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. Plinoviti planeti su također poznati kao ‘ledeni divovi’ i uključuju Pluton.

Mjesec

Mjesec je najveći prirodni satelita Zemlje i nalazi se u orbiti oko naše planete. Ima prekrasnu pozadinu od crne noćne nebo sa bijelim mjesečevim svjetlima koje se vidi iz Zemlje. Mjesec ima izražene površinske strukture poput kratera i planina koje su stvorene od asteroidnih utjecaja tijekom vremena. Mjesečeva površina je isprepletena sa mrežom rascijepljenih pukotina zvanim ‘mare’, što znači more na latinskom jeziku.

Asteroidi

Asteroidi su maleni objekti u svemiru koji obilaze Sunce po orbitama između Marsa i Jupitera. Obično su sastavljeni od stijena ili metalnih materijala te potječu iz vanjskih dijelova Sunčevog sustava. Mnogi asteroidi mogu biti veoma opasni jer mogu naići na Zemlju i uzrokovati veliku štetu ako ne budemo spremni za to.

Komete

Komete su objekti u Sunčevom sustavu obogaćeni ledenim česticama koji obilaze Sunce po dugim orbitalnim putanjama. Kada se približavaju Suncu, one otpuštaju gasove poput vodika i plinove poput helija u okoliš te proizvode potpuha repova koji daju spektakularne vizualne efekte noćnog neba. Komete nose informacije o starostima Sunčevog sustava i njegovoj prošlosti.

Uloga čovjeka u svemiru

Od pamtivijeka ljudi su postavljali pitanje o njihovoj ulozi u svemiru. U nekim slučajevima, čini se da su ljudi nevažni mikroskopski mali dio ovog golemog kosmosa, ali drugim razmišljanjem, ljudi imaju jedinstvenu sposobnost razmišljanja i sapiens pokazuju da su vrlo važni. Ljudi su posebno dizajnirani za istraživanje i shvatiti prirodu i istraživanje svemira je jedan od najboljih načina za shvaćanje svih stvari koje nas okružuju.

Kroz istoriju, ljudi su istraživali svemir, od otkrivanja planeta do potrage za životom izvan Zemlje. Ovi pohodi obilježili su povijest čovječanstva i otvorili nove načine za razumijevanje univerzuma. Astronomi i astrofizicari također šalju strojeve u Svemir kako bi dobili informacije o tome što se događa izvan Zemlje.

Kroz tehnologiju, ljudska vrsta je također mogla da napravi velike korake u razumijevanju svoje okoline i dostignutog stanja. Naprimjer, teleskopima smo mogli da vidimo daleko iza našeg Sunčevog sistema i saznati više o drugim sistemima planetarnih tela unutar Mlečnog puta. Čak smo uspjeli da otputujemo na Meseac i ostvarimo prvi let astronautima van Zemljinog orbitala.

Ako gledamo globalno, ljudska vrsta je imala veliku uticaja na budućnost Svemira. Na primjer, uspjeli smo da promenimo atmosferske uslove na neke planete preko industrijskih emisija; međutim treba biti oprezan jer može dovesti do opasnih posledica za planetarno okruženje. Također, čestice raketa mogu emitovati radio talase koji mogu uticati na ekosistem planeta; tako da moramo biti pažljiviji i bolji prema okolini jer onda možemo biti sigurniji da ćemo sačuvati budućnost planetarnog ekosistema.

U svakom slučaju, ljudska vrsta igra važnu ulogu u Svemiru – ona je primila tu priliku da istraživa prirodu univerzuma kroz tehnološki napredak; međutim ne bi trebalo zaboraviti odgovornost koja ide sa tim privilegijama – moramo biti pažljiviji prema okolini ako želimo sačuvati Svemir za dugoročnu budućnost našeg plemenitog društva.