Oceani su najveća vodena tijela na Zemlji. Njihova obala pokriva oko dvije trećine površine planeta i čine oko 97% svih svjetskih voda. Oni sadrže najveći ekosustav na Zemlji, uključujući više od 230 000 poznatih vrsta životinja i biljaka. Oceani služe kao sredstvo transporta, opskrbu hranom te značajno utječu na globalno zagrijavanje i klime.
Oceani su velika morska voda koja okružuje Zemlju. Oni čine oko 71% površine Zemlje i sadrže oko 96,5% svih voda na Zemlji. Oceani su dijeljeni u pet glavnih dijelova: Atlantski, Tihi, Indijski, Sjevernočlanski i Južnočlanski oceani.
Sadržaj
Vrste oceana
Postoje osam glavnih oceana na Zemlji, a one su Atlantski ocean, Tihi ocean, Indijski ocean, Pacifik, Južni ocean, Karipsko more, Kaspijsko more i Sjeverno ledeno more. Atlantski ocean je najveći i najdublji od ovih oceana. Rasponuje se od zapada prema istoku i sastoji se od Sjeverne Atlantike u sjeverozapadnoj hemisferi i Jugozapadne Atlantike u jugoistočnoj hemisferi. Tihi ocean je drugi najveći ocean na svijetu. Proteže se od istoka prema zapadu te obuhvaća Indijski ocean i Pacifik. Indijski ocean je treći najveći među oceane na Zemlji, a proteže se od jugoistoka prema sjeverozapadu. Pacifik je četvrti po veličini i obuhvaća gotovo pola cjelokupnog površinskog dijela zemlje. Južni ocean proteže se oko južnog pola Zemlje te obuhvaća dijelove Afrike, Antarktike i Australazije. Karipsko more je manje more koje se proteže između Euroazijskog kontinenta i Srednjoameričkog kontinenta te obuhvaća nekoliko otoka između njih. Kaspijsko more je još jedno manje more smješteno između Europe i Azije te povezuje različite vode različitih mora. Sjeverno ledeno more su skupine morskih voda smještenih uz sjeverne dijelove Atlantika.
Svi ti oceani imaju različite značajke poput dubine, geološke strukture itd., koja čini svaki od njih posebnim u svojoj vrsti. U nekim morskim područjima postoje špiljske formacije koje stvaraju fenomenalne prirodne ljepote što dodatno poboljšava ljudsko iskustvo plovidbe tim područima. Ovi oceani također sadržavaju nevjerovatnu raznolikost što čini svaki od njih jedinstvenim u svom načinu postojanja.
Okeanografska struktura
Okeanografska struktura je skup značajki u okeanu koje su relevantne za proučavanje i opisivanje lokalnog okoliša. To uključuje razne fizičke, kemijske i biološke sastavnice oceana, uključujući slane vode, sedimente, plankton i druge mikroorganizme. Ovi elementi mogu utjecati na održivost ekosustava i promatrati se pod različitim uvjetima. Ovisno o lokaciji, oceanografija obuhvaća istraživanja morskih dna, plime i otpore, taloženja sedimenata, koraljnih grebena te temperaturu i salinitet vode. Također se istražuju i geološki procesi koji utječu na područja mora poput erozije obale ili formiranja novih otoka. Korištenjem morskih bušotina znanstvenici mogu proučavati starije sedimente kako bi se bolje razumjela geološka prošlost mora ili da bi se pratilo promjenljivo ponašanje vrijednosti soli u područjima koja se spajaju s morem.
Kemijski sastav slane vode može dati puno informacija o kemijskom sastavu okoliša tijekom određenog vremena. Ove analize mogu biti korisne za istraživanje promjena u nutrijentima unutar morskog okoliša te biologija mora može biti proučena putem anketiranja životinjskih staništa i pregledom populacijske dinamike poznate široko rasprostranjenih organizama poput riba ili morskih školjaka.
Na temelju podataka dobivenih o oceanskim strukturama, morsku topografiju možemo dobiti pomoću morske geodetske slike gdje su dubine crtežirane na profilima mora. To nam omogućava da vizualno gledamo oblike tla u oceanima te da pratimo njihov razvoj tijekom godina uslijed prirodnih procesa erozije ili taloženja materijala.
Osim toga, postoji veliki broj sustava značajaka koje predstavlja oceanografska struktura poput oceanografskih ciklusa (talasanja temperature), hidrodinamskih sila (vjetrovi), mineralnih čestica (sediment) i druge fizikalne varijable poput bojenja mora ili gustoće plime. Ovakvi faktori mogu utjecati na ekološku ravnotežu ciljanoga prostora te utvrditi nivo interakcije međunarodnih trgovinskih putova sa susjednim teritorijalnim vodama.
Život u oceanu
Ocean, nevjerojatno raznoliko i bogato mjesto, obitavaju razne vrste organizama. Uglavnom, životinje i biljke koje obitavaju u oceanu mogu biti podijeljeni na dvije skupine: oni koji žive na površini ili u blizini nje i oni koji su duboko ispod morske površine. Iako su ocean i morske vode bogati izvorima hrane, postoje i druge bitne stvari koje utječu na život oceana. Temperatura vode, prisutnost minerala, brodovi i ljudska aktivnost također igraju važnu ulogu u životu oceana.
Organizmi koji žive na površini mora ili blizu nje mogu biti od riba do morskih sisavaca. Ovi organizmi se mogu prilagoditi promjenama temperature vode i preživjeti u različitim ekosustavima. Ribe se mogu pronaći gotovo svugdje, ali morski sisavci obično traže specifične uvjete za preživljavanje. Također je potrebno da se prilagode povremenim promjenama temperature vode ili minerala, ovisno o tome gdje obitavaju.
Organizmi duboko ispod površine mora su značajan dio života u oceanu jer obuhvaćaju cijelu razinu trofosaustava, od sitnih algi do velikih riba poput kitova. U usporedbi sa organizmima koji obitavaju na površini mora ili blizu nje, oni koji žive duboko ispod mora zahtijevaju više određene okolnosti za preživljavanje jer su nedostupni sunčevom svjetlu. Također postoje manje mineralnih soli i drugih hranjivih tvari duboko ispod površine mora.
Temperatura vode je jedan od glavnih čimbenika utjecaja na život oceana jer utječe na toplinsku toleranciju organizama te omogućava da se one prilagode okolnim stresorima. Promjenom temperature utječe se ne samo na biljke već i na one invertare (primjerice meduzama) kojima je potrebna sigurnija temperatura da bi preživjeli. Brodovi također mogu imati utjecaja na temperaturu okruženja jer proizvode toplinske valove.
Ljudska aktivnost također može imati negativan utjecaj na ekosustave oceana zbog onesposobljenja obalnih staništa od strane ljudskih aktivnosti poput ribolova, gradnji plovila itd., A time će se smanjiti biodiverzitet oceana. Također postoje industrijski otpadni proizvodi poput pesticida i kemikalija koji se otpuštaju u more te imaju destruktivan utjecaj na ekosustave.
U cijelosti, ocean predstavlja dom brojnim organskim bićima koja traže sveobuhvatne okolnosti za opstanak; temperatura voda, solna ravnoteža te ljudska aktivnost su samo neki od čimbenika koji igraju važnu ulogu tijekom procesa preziviljanja organizma u oceanima diljem svijeta.
Ekološke karakteristike oceana
Oceani predstavljaju jedinstvene ekološke sustave s mnogostrukim zanimljivim karakteristikama. Očuvanje tih ekoloških stanja posebno je važno za izdrživost ljudskog društva. Oceani pružaju brojne funkcije, uključujući opskrbu hranom, regulaciju klime i prijenose energije i tvari. Ekološka vrijednost oceana je u tome što se biološki i kemijski procesi odvijaju u njima.
Također su važni za pokretanje biogeokemijskih ciklusa, transport mineralnih tvari i hranjenje biljnog i životinjskog života. Oceani također obuhvaćaju različite oblike divljači, uključujući ribe, morske ptice, kopnene sisavce, članonoge životinje, glavonoge i bezobrazne oblike života. Svi oni imaju značajnu ekološku ulogu u okolišu oceana.
Osim toga, oceani sadrže veliku raznolikost morskih stanovnika poput različitih vrsta algi i planktona te međusobno povezane mikroorganizme. Ti mikroorganizmi su bitni za prehranu većine riba koja se nalaze u morima i oceanima te igraju važnu ulogu u preradi organskih otpadnih tvari iz mora. Također sadrže veliki broj organskih mineralnih tvari poput fosfora, dušika i silicija potrebnih za rast biljaka i algi te opstanak drugih organizama poput riba.
Zbog svoje velike raznovrsnosti ekosustava oceana čine ga jedinstvenim unutar biosfere Zemlje te predstavlja područje istraživanja na kojem se još puno toga treba saznati. U tom smislu potrebno je da se duboka istraživanja provode na području ekologije oceana kako bi se bolje razumio utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš te osiguralo da se ekosustavi održavaju dovoljno dugo da bi mogli služiti budućim generacijama
Utjecaj ljudi na oceane
Ljudi su odlučujući faktor koji utječe na ekosustave u oceanima diljem svijeta. Njihove aktivnosti poput ribolova, pretjerane upotrebe kemikalija, zagađivanja i izgradnje koje spriječavaju prirodno cirkuliranje vode mogu imati opasne posljedice na ocean.
Ribolov je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na ekosustave u oceanima. Kada se ribari pridržavaju regulatornih mjera, to je dobro za ekosustav jer će se osigurati da se riba ne iscrpi. Međutim, pretjerano ribolov može biti destruktivno po staništa morskih životinja i vrlo je važno da se razina ribolova održava u granicama koja je sigurna za oceane.
Također postoji problem s kemikalijama koje se nalaze u oceanima. Ove tvari mogu biti prirodnog podrijetla ili proizvedene od strane ljudi, ali oboje mogu biti štetne za ocean i njegove stanovnike. Proizvodi kao što su pesticidi, herbicidi i deterdženti često se nalaze u otpadnoj vodi koja ulazi u more, što može dovesti do metamorfoze okoliša i negativnih posljedica za oceane.
Zagađenje otpadom također predstavlja veliki problem za more jer ga preplavljuju plastika i drugo smeće. Plastika djeluje destruktivno po staništa morskih organizama jer one ne mogu razgraditi plastiku koja traje dugo vremena i može zaraziti cijeli ekosustav u moru. Također je problem i uporaba toksinih materijala poput olova, arsena i pesticida u industrijskoj proizvodnji koja se također može trošiti u morima.
Na kraju, ljudske aktivnosti poput gradnje obale sugeriraju da bi ljudska interakcija s morima mogla imati negativan utjecaj na prirodni protok vode unutar mora te potencijalno dovesti do promjena na temperaturama i salinitetu vode koja bi mogle utjecati na stanovništvo morskih organizama.
Stoga je važna svijest o tome kako ljudske aktivnosti utječu na oceane te jasne regulative koje treba slijediti tako da se more može održati čistim te tako osigurati budućnost ovog dragocjenog resursa.
0 Comments