Što su planete

Planete su astronomski objekti koji se kreću oko Sunca i čine veći dio Sunčevog sistema. Postoje ukupno osam planeta, od Sunca na dalje: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Svaka planeta ima svoje jedinstvene svojstva koja su uzrokovana njihovom orbitalnom položaju, masom i kemijskim sastavom.

Planeti su nebeska tijela koja se okreću oko Sunca. To uključuje osam planeta: Merkur, Venera, Zemlju, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Sunčev sustav i njegove planete

Sunčev sustav sastoji se od Sunca i njegovih osam planeta. Ove planete su Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Osim planeta, postoje i mnoge druge čestice u Sunčevom sustavu poput asteroida, kometa i prašine. Sunce je glavna zvijezda našeg Sunčevog sustava. To je zapravo masivna plama visoke temperature koja emitira toplinu i svjetlost. To je također izvor gravitacije koja drži sve elemente u našem Sunčevom sustavu na mjestu. Planeti se nalaze u orbitalnim stazama oko Sunca te se okreću oko njega. Ta orbita može biti ravna ili eliptična u obliku. Udaljenost između planeta razlikuje se jer su neke bliže od drugih do Sunca. Svi ti elementi okruženi su vakuumom koji se zove svemir.

Merkur je prva od osam planeta u Sunčevom sustavu i najbliža zvijezdi. On ima metalastu površinu punu uspona i pada te brda i dolina. Venera je druga po veličini planeta u našem sustavu te ima gusto atmosfersko plinovito ozračje puno dušikovih spojeva kao što su amonijak i metan. Zemlja je treća po redu planeta blizu Sunca te predstavlja jedini dom ljudske vrste na svemirskim putovanjima koja smo do sada izveli.

Mars je četvrta po redu planeta blizu Sunca te ima crvenkasto-smeđu boju površine od baruta što ga čini vidljivim iz Zemljinog orbitala. Jupiter je petica po redu velika plava gasna gigantska planet koja će preuzeti oblik diska ako se promatra izdaleka pomoću teleskopa. Saturn je šesta po redu gasna gigantska planet sa prstenovima koji su ispunjeni malim ledenim česticama.

Uran je sedma po redu gasna gigantska planet sa svijetlim plavim obojenim atmosferom punom metana a Neptun je posljednji po redu gasni gigant sa laganim modrim toniranim atmosferom poput Urana ali punom amonijaka umjesto metana. Tako smo obuhvatili raspravu o našem Sunčevom sustavu i njegovim planetama kako bismo bolje shvatili strukturu prostora oko nas!

Merkur – prva planeta Sunčevog sustava

Merkur je najbliža planeta Suncu i prva po redu unutar Sunčevog sustava. Nalazi se oko 57 milijuna kilometara od Sunca, što je manje od jedne trećine udaljenosti Zemlje od Sunca. Merkur obilazi oko Sunca za 87,97 dana. Merkur je malena planeta, s prosječnim promjerom od 4879 km. To je pet puta manji od Zemlje i čini joj se najmanjom planetom u Sunčevom sustavu. Ova planeta ima vrlo gustu atmosferu, ali zbog slabog gravitacijskog polja većina plinova brzo isparava iz atmosfere Merkura. Ova planeta također ima vrlo malo vodenih resursa na svom površinama, jer su većina njenih površina prekriveni razgranatim vulkanima i kraterima. Temperatura na površini Merkura se kreće između -173 ° C i 427 ° C, što je jedan od najekstremnijih raspona temperature među svim planetama Sunčevog sustava.

Merkaurski polovi su posebno interesantni zbog preokretanja rotacije okolnih planeta u usporedbi s obrtom oko vlastite osi. U velikoj mjeri je to zbog blizine Suncu; gravitacija sunca stalno se mijenja pa Merkur može obrtati svoju os okolišu puno brže nego što bi inače mogao obaviti rotaciju oko same sebe. Ovo čini da to traje samo 58 dana da bi se cijelo lice Merkura vidjelo iz Zemlje, a to ne bi bilo moguće da se rotira konstantno oko same sebe.

Merkur ima neke od najzanimljivijih geoloških struktura među svim planetama u našem sunčevom sustavu, uključujući razne velike kratere i nepregledne planine visoke više kilometara. Iako postoje brojna istraživanja koja su provedena na Merkuru, još uvijek postoji mnogo toga što treba saznati o tome kako se formirala ta planeta te kakvi su bili glavni procesi koji su doveli do trenutne fizičke strukture ove male ali fascinantne planete u Sunčevom sustavu..

Venera

Venera je druga planeta Sunčevog sustava, nalazi se od Zemlje i udaljena je 40 milijuna kilometara. Ona je nastala iz preostalih materijala nakon formiranja Sunčevog sustava, a zatim se oblikovala i postala jedinstveno mjesto u našem sustavu. Venera ima promjer od 12.104 kilometara, što ju čini nešto većom od Zemlje, ali manjom od Merkura.

Sastav Venerinog atmosfere

Atmosfera Venerina sastoji se od karbondioksida u kombinaciji s malim količinama dušikovih spojeva i vodene pare. To čini da je Venerina atmosfera prilično gusta te toplija nego na Zemlji. Gustota atmosfere na površini Venerine je 90 puta veća od gustoće zraka na površini Zemlje. Ova gustota čini planetu nepredvidivom i nepouzdanom za istraživanje.

Klimatske zone

Klimatske zone na Veneri su prilično različite, ovisno o visini nadmorske visine. Na primjer, donji slojovi atmosfere imaju temperaturu između 450 do 700 stupnjeva Celzijusa – temperature su tolike da bi uništile bilo koji život koji bi mogao biti prisutan na planeti. Međutim, više slojeve atmosfere možete pronaći s temperaturama između 0 do 100 stupnjeva Celzijusa – temperaturama podnošljivima za život.

Mogućnost traženja života

Iako postoje teorije da bi neki oblici života mogli biti prisutni u donjoj atmosferi Venere, dosad još uvijek nisu potvrđeni takvi podaci. Istraživanja koja se provode svakodnevno daju nam više informacija o tome hoće li biti moguće tražiti život ili ne na ovoj drugoj planeti Sunčevog sustava.

Zemlja – treća planeta Sunčevog sustava

Zemlja je treća planeta u Sunčevom sustavu prema udaljenosti od Sunca. Zemlja je jedina poznata planeta u našem Sunčevom sustavu kojom dominiraju životni procesi. Zbog svoje udaljenosti od Sunca, Zemlja dobiva dovoljno topline i svjetla da bi poduprla raznovrsno bilje i životinje. Zemlja je okružena atmosferom koja omogućava stabilnost temperature i čuva je od ekstremnih temperatura i ultraljubičastog zračenja iz svemira. Također, gravitacijska sila Zemlje pridonosi njenoj stabilnosti. Zemlja obiluje vodom, što joj daje plavi izgled kad se gleda sa strane.

Zemlja se također dijeli u pet glavnih dijelova: kopno, oceani, ledene površine, atmosferu i magnetnu polusferu. Kopno se sastoji od kontinenata i otočnih zemalja te obuhvaća oko 29% površine naše planete. Oceani zauzimaju preko 70% površine Zemlje te nastanjuju više vrsta morskih stanovnika. Ledene površine obuhvaćaju polarni led te su na svojoj površini skriveni brojni društveni procesi unutar ekosustava tih područja. Atmosfera koja okružuje Zemlju sadrži 78% dušika, 21% kisika i 1% ugljičnog dioksida te služi kao zaštita planetarnog ekosustava od negativnih utjecaja vanjskih čimbenika poput meteora ili sunčeve aktivnosti.

Magnetna polusfera sadržana je unutar atmosfere te služi kao zaštita od solarne radijacije koja dolazi iz svemira. Magnetna polusfera također omogućava da se električne struje lakše razvijaju po cijeloj planeti pri čem se stvaraju magnetskim linijama snage (magnetosfere). Svi ti elementi čine da je Zemlja stabilna planetarna struktura kojoj pridonosi njen dinamični ekosustav bogat različitim organizmima – biljkama, životinjama i mikroorganizmima – te čini ovaj univerzalni dar jedinstvenim među ostalim planetama našeg Sunčevog sustava.

Mars – četvrta planeta Sunčevog sustava

Mars se nalazi između Zemlje i Jupitera, a poznat je kao četvrta planeta Sunčevog sustava. Udaljen je od Sunca oko 228 milijuna kilometara i obično se vidi kao crvenkasti objekt u noćnom nebu. Na Marsu postoje dva vrlo različita tipa terena: planinska regija koja se proteže od sjeverozapadne do jugoistočne strane, te široka ravnica koja okružuje tu regiju. Planeta ima dvije vrlo male satelite: Phobos i Deimos, koji su vjerojatno asteroidi koji su bili privučeni gravitacijom Marsa.

Atmosfera Marsa je izrazito tanka i slabo prianja zemaljskoj atmosferi, ali je još uvijek prisutna. Ona sadrži ugljični dioksid, metan, argon i druge plinove. Iako je atmosfera postala slaba uslijed isparavanja viška vode, još uvijek postoje znakovi života na njegovom površinom. Znanstvenici su otkrili fosilizirane tragove mikroorganizama u sedimentima podzemnog jezera na površini Marsa.

Klimatski uvjeti na Marsu variraju od jako hladnih temperatura do izuzetno visokih temperatura. Razlike u temperaturama mogu biti dramatične unutar istog dana jer se temperature mogu spustiti do -125 stupnjeva Celzija tijekom noći. Iako na Marsu nema struje, on imamo magnetno polje koje ga štiti od Sunčeve radiacije i solarnih plimova.