Što je kvisling je termin kojeg se koristi za opisivanje osoba ili skupina ljudi koji su podržavali nacizam u Drugom svjetskom ratu. Termin je izveden od prezimena norveškog političara Vidkuna Quislinga, koji je bio glavni čovjek nacionalnog pokreta u Norveškoj.
Kvisling je u politici pojam kojim se opisuje osoba koja je izdala svoju zemlju i surađivala s okupatorom. U Norveškoj je to naziv za one koji su surađivali s nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Sadržaj
Povijest Kvislinga
Kvislingi su bili norveški kolaboracionisti tijekom Drugog svjetskog rata. Ime dolazi od Viktor Quislinga, norveški političar koji je stvorio skupinu koja je surađivala s nacistima. Kvislingi su preuzeli vlast u Norveškoj nakon što su nacisti okupirali zemlju 1941. godine i počeli provoditi politiku potpore Hitleru i njegovoj Trećoj Šeri. Quisling je postavljen za predsjednika vlade, a kvislinzi su se brzo postavili kao narodni pokret potpore Hitleru i nacistima. U isto vrijeme, oni su provodili anti-britanske akcije i podržavali deportaciju Židova u logore smrti.
Kada su se saveznici približili Norveškoj 1945., kvislinzi su izgubili većinu svoje moći i većina članova je uhvaćena, optužena za izdaju i kažnjena na smrt ili dugogodišnju zatvorsku kaznu. Međutim, neki od članova je uspio pobjeći iz Norveške i otići u druge dijelove Europe gdje se skrivao do 1945., a neki od njih čak i dalje šire ideologiju Kvislinga u Europi do danas.
Uloge kvislinga u Drugom svjetskom ratu
Kvislingi su bili nacionalističke grupe u Norveškoj, Italiji, Austriji i Francuskoj koje su podržavale nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu. Kvislingi su izvršili brojne loše djela, uključujući saradnju s nacistima i podsticanje zločina protiv čovječnosti. U Norveškoj je glavna kvislinga grupa bila Nasjonalsosialistisk Folkepartiet (NSF), čiji je lider bio Vidkun Quisling. U Italiji se glavni kvisling pokret zvao Republikanska stranka Mussolinija, a vodio ga je Benito Mussolini. U Austriji su glavni kvisling pokreti bile Narodna sloga (NS) i Slobodan savez Austrije (FSA). U Francuskoj je glavni kvislingski pokret bio Vichy Francuska vlada pod vođstvom Mariota Pétaina. Svi ovi kvislingski pokreti su se trudili da potpuno svrgnu demokratske vlade i da postave režime koji bi podržali naciste.
Kvislingi su također igrali važnu ulogu u progonu Židova, Jevreja, Româ i drugih manjinaca. Oni su slali ljude na radne logore i prisilno mobilizirali druge za borbu u Nacističkim snagama. Također su prisilili Židove da nose oznake na odjeći da bi se prepoznali i time im olakšala deportacija. Kao rezultat toga, mnogi od ovih naroda su ubijeni ili deportovani iz svoje domovine radi istrebljenja.
Kako bi se spriječilo da se ovakve stvari ponovo dogode, mnoge zemlje su usvojile zakone protiv izdaje i suradnike sa Nacistima. Ovi zakoni također čine da se poštuju ljudska prava i obezbijede poštovanje demokratskih principa te da se omoguće ljudima da žive slobodno od straha od progona ili diskriminacije.
Nacionalizam
Nacionalizam je izražavanje nacionalne posebnosti i identiteta, koji je usko povezan s osjećanjem nacionalne povezanosti. To se obično postiže kroz kulturnu homogenost, odnosno izdvajanjem od drugih nacija. Nacionalizam može biti pozitivan ili negativan, ovisno o tome kako se manifestira. Pozitivan nacionalizam uključuje afirmativnu identifikaciju s vlastitom nacijom i stvaranje jedinstva među ljudima iste narodnosti. Negativni nacionalizam je onaj koji uključuje diskriminirajuće i ekskluzivne stavove prema drugim grupama.
Kvislingstvo
Kvislingstvo je vrsta izdaje koja se događa kada netko umanjuje svoju naciju ili ljude iste zemlje radi osobne koristi. Kvislingstvo je često povezano s političkim i vojnim okolnostima te predstavlja način na koji neki ljudi pristaju na pregovore s neprijateljsko-okupatorskom silom za cilj da bi zadržali neke privilegije i/ili status u zemlji. Zbog toga su mnogi ljudi smatrali da su oni ili druge osobe okrivljene za takvo djelovanje tražile snažnu osudu od strane društva.
Kritika kvislinštva
Kvislinštvo se smatra nedopuštenim ponašanjem u bilo kojoj zemlji, osobito u ratnim vremenima. U Hrvatskoj su u Drugom svjetskom ratu postojale postrojbe kvislinga, odnosno oni su bili vojnici koji su se pridružili okupatorskim snagama nakon što je Hrvatska bila okupirana 1941. godine. Ovi ljudi su stali na stranu okupatora i surađivali s njima protiv vlastite zemlje. U ratnim vremenima, kvislinštvo se smatra izdajom i često se kaže da je izdajničko ponašanje izravno vezano uz nepoštivanje zakona i moralnih standarda.
Mnoga djela kvislinga tijekom Drugog svjetskog rata bila su na štetu naroda Hrvatske, među kojima je spomenuti samoubojstva hrvatskih vojski, masovna deportacija stanovništva te pljačka imovine i ubijanje nevinih civila. Ovi činovi predstavljanja ozbiljan prekršaj ljudskih prava i oni ne mogu biti opravdani ni pod kojim okolnostima. Stoga je potrebno osuditi i javno osuditi bilo kakvo oblik kvislingstva.
Kritika je potrebna jer će ljudi biti upozoreni da se takvo ponašanje smatra nedopuštenim te će shvatiti da ako pokušavaju slijediti ovakve djelatnosti, mogu dobiti ozbiljan oblik kažnjenja. Također je potrebno poduzeti mjere za sprječavanje ovakvih pojava u budućnosti jer bi to olakšalo život hrvatskog naroda te bi omogućilo bolju budućnost za sve građane Hrvatske.
Što je kvisling?
Kvisling je osoba koja unatoč vlastitim uvjerenjima radi za tuđu stranu i surađuje s njom u protiv interesa vlastite države. Uglavnom se ta osoba koristi da bi se izvršio pritisak na neku državu ili da bi se pokušali postići određeni ciljevi. Kvisling je također i onaj koji trguje ljudskim životima, prihvaća oblakoderske usluge ili sudjeluje u ekonomskim aktivnostima koje su nezakonite u naciji u kojoj živi. Kvisling može biti i čovjek ili skupina ljudi, a oni se obično služe manipulacijama, prevarantstvom, nasiljem i drugim metodama da bi ostvarili svoje političke ciljeve.
Primjeri kvislinga
Jedan od najpoznatijih primjera kvislinga je norveški član parlamenta Vidkun Quisling. On je bio jedan od prvih suradnika Adolfa Hitlera u Norveškoj, a imenovan je za norveškog premijera 1940. godine. Drugo poznato ime je Draza Mihailović, bivši jugoslavenski oficir koji je početkom Drugog svjetskog rata napustio armiju Jugoslavije i povukao se na planine gdje je sa svojim pristašama formirao borbenu skupinu zvanu Četnički pokret, koja je surađivala sa okupatorima nacistima i Italijanima. U današnje vrijeme postoje brojni primjer kvislingstva diljem svijeta, posebno među manjinama ili pod okupacijom stranih sila. Primjer toga možemo vidjeti na Bliskom istoku gdje postoje brojne skupine poput Hezbollaha i Islamic State of Iraq and Syria (ISIS) koji provode terorističke akcije protiv međunarodnih snaga i suradnicima s ciljem stvaranja nove države po svojoj volji.
0 Comments