Što su radni sati

Radni sati su vrijeme koje se odnosi na radno vrijeme u kojem radnici i poslodavci moraju obavljati svoje poslove. Radni sati se mogu odnositi na period punog rada ili skraćenog radnog vremena, što varira u različitim zemljama i industrijama. Ovisno o zakonima države, poslodavci mogu imati dodatne zahtjeve za nadzor nad ili ograničenja kada je u pitanju broj sati koji je dopušteno da se radi tijekom tjedna.

Radni sati su periodi vremena koji se odnose na radno vrijeme ili vrijeme dostupnosti u određenom poslu ili usluzi. To može biti određeno vremenskim rasporedom ili biti fleksibilno. Radni sati obuhvaćaju i sate kada se osoba obvezuje raditi, a i one za koje je dužna platiti.

Računanje radnih sati

Radni sati se računaju na različite načine ovisno o zemlji ili regiji u kojoj se nalazi posao. U nekim zemljama, radni sata se računa temeljem kalendarskih dana, a u drugima se računa temeljem poslovnih dana. U nekim regijama postoje specifična pravila i standardi koja treba poštivati prilikom podizanja plaće.

U većini zemalja, radni sata se obično računa kao jedan dan od 8 sati. Međutim, postoji i nekoliko iznimki. Na primjer, u SAD-u, California ima specifična pravila po pitanju računanja radnih sati. Prema Pravilniku o plaći i nagradama iz 2016., radnicima se može nadoknaditi naknada za prekovremeni rad ako premaše osam sati dnevno ili 40 sati tjedno.

U drugim zemljama postoje i druge metode računanja radnih sati, uključujući metode koje su usmjerene na pravo na odmor zaposlenika. Na primjer, u Španjolskoj postoji pravilo da svi zaposlenici imaju pravo na minimalno 28 dana godišnje odmora. Kako bi to omogućili, onima koji rade više od 40 sati tjedno dodaje se dodatnih 8 dana godišnje odmora. Također postoje druge metode računanja kojima se utvrđuju dodatne naknade zaposlenicima tijekom blagdana ili posebnih događaja.

U svakom slučaju, bitno je da poslodavac poštuje lokalna propisa o radnom vremenu i plaćama te da ispravno obračuna sate kako bi isplatio pravilnu naknadu svome osoblju.

Kako su zakonski regulirani radni sati?

Radni sati u Hrvatskoj su zakonski regulirani Zakonom o radu. To regulira najmanje i najviše trajanje radnog vremena, odmora i prekovremenog rada. U pravilu, radna tjedna u Hrvatskoj iznosi 40 sati, što je osam sati dnevno. Radnicima se mogu dodijeliti prekovremeni sati kako bi se obavile posebne aktivnosti ili u slučaju potrebe produženja radnog vremena. Međutim, nadležni organ može odrediti dulje trajanje rada ili veće brojke prekovremenih sati uz odobrenje državnih tijela i međunarodnih sporazuma. Radnik je dužan obavljati svoju dužnost za vrijeme navedenog radnog vremena i ne smije se oduprijeti obavljanju poslova prekovremenog rada. Radnik ima pravo na punu plaću za svoj prekovremeni rad.

Radnicima je također dopušteno koristiti posebne odmore, ako to odobri nadležni organ. Osim toga, svaki zaposlenik ima pravo na godišnji odmor koji može biti obračunat u trajanju do 28 dana godišnje. U skladu sa Zakonom o sindikalnom djelovanju, sindikati također mogu utvrditi posebne dane godišnjeg odmora za članove svoje skupine.

U skladu sa Zakonom o radnom vremenu, svaki zaposlenik ima pravo na plaćeni ili neplaćeni odmor kojem se može pristupiti bez da se utroše godišnji dani godišnjeg odmora. Ovi dani mogu biti iskorišteni u slučajevima bolesti ili ozljede te druge situacije koje su predmetom prihvatljive rasprave između poslodavca i samih zaposlenika.

Što je prekovremeni rad?

Prekovremeni rad je oblik rada koji se obavlja izvan propisanog radnog vremena. Prekovremeni rad se može dogoditi u svim industrijama, ali se često događa u uslužnim djelatnostima i trgovini. Prekovremeni rad može biti uobičajen za pojedine zaposlenike ili se može dogoditi samo povremeno, ovisno o potrebama tvrtke. Prekovremeni rad može biti potreban zbog posebnih projekata ili povećanja prometa.

Zaposlenici mogu dobiti dodatnu naknadu za prekovremene sate koje obavljaju, ovisno o odredbama ugovora o radu. U nekim slučajevima, prekovremenom se isplati satnica koja je veća od redovne satnice. Međutim, neke tvrtke mogu odlučiti da ne plaćaju dodatnu naknadu za prekovremene sate iako ih dopuste. U takvim slučajevima, prekovremeni rad obično nije obavezan.

Kako bi se spriječilo zlostavljanje prekovremenog rada, države su usvojile propise koji reguliraju uvjete prekovremenog rada i na koji način se moraju isplatiti dodatne naknade. Propisi mogu također ograničiti broj sati koje možete obaviti tijekom razdoblja određene dužine vremena ili tijekom godine. Ovi propisi osiguravaju da zaposlenici imaju dovoljno vremena za oporavak i da su dovoljno odmorni da bi mogli sigurno i efikasno obavljati svoje dužnosti na poslu.

Koliko je dozvoljeno prekovremenog rada?

Prekovremeni rad je iznimka, a ne pravilo. Prema Zakonu o radu, prekovremeni rad je maksimalno dozvoljen s 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Ako se odlučite za prekovremeni rad, morate biti svjesni da ćete se suočiti s dodatnim rizicima i odgovornošću. Prema zakonu, prekovremeni se ne smije tražiti od trudnice ili roditelja djeteta mlađeg od osam godina. Osim toga, trebali biste znati da će vam biti isplaćena naknada za prekovremeni rad u skladu s vašim ugovorom o radu.

Također treba napomenuti da se prekomjerni satnici ne smiju primjenjivati bez obzira na to koliko su visoki iznosi plaće koje ste dogovorili s poslodavcem. Prekovremeni rad mora biti u skladu s vašim ugovorom o radu i propisima Republike Hrvatske.

Posljedice prekomjernog rada

Prekomjerni rad je stanje u kojem osoba radi previše, često iznad svoje sposobnosti i fizičke spremnosti. Prekomjerne radne navike mogu dovesti do brojnih negativnih posljedica za zdravlje i to na više razina. Osobe koje rade prekovremeno često se suočavaju s problemima poput psihičke iscrpljenosti, poremećaja spavanja, povišenog krvnog tlaka, depresije i stresa.

Također, općenito govoreći, prekomjerno radno opterećenje može smanjiti produktivnost i uzrokovati nesposobnost da se adekvatno prilagode izazovima na poslu. Dugotrajan stres i iscrpljenost mogu imati veliki utjecaj na odlučivanje i prisiliti osobu da donosi loše odluke ili da nema dovoljno energije da obavlja zadatke.

U međuvremenu, fizička iscrpljenost koja može biti posljedica prekomjerne radne navike može uključivati bolove u mišićima i zglobovima, glavobolju, gastrointestinalnu disfunkciju ili disfunkciju srca. U nekim slučajevima može dovesti do problema sa imunološkim sustavom ili poremećaja metabolizma.