Što su subotari je pojam koji se odnosi na tradicionalnu vrstu običaja u selima Hrvatske. Subotari su žene koje su u srednjem vijeku organizirale i održavale obrede i praznike, a obično su ih vodili svećenici. Obično su se okupljali u crkvama ili u posebnim kolibama ili ćelijama za obavljanje rituala, gdje bi plesali, pjevali i razgovarali. U današnje vrijeme, subotari se često okupljaju na tržnicama ili tradicionalnim praznicima da bi nastavili svoje obećanja i običaje.
Subotari su običaj koji se održava u nekim dijelovima Hrvatske. Obično se odvija u subotu, a ljudi se okupljaju da bi podijelili vijesti iz njihove zajednice i proslave posebne prilike.
Povijest Subotara
Subotar je grad smješten u središnjoj Hrvatskoj. Grad je osnovan prije više stoljeća, vjerojatno u 11. stoljeću. Prvi zapisi o njemu nalaze se u pisanom obliku u povelji koju je 1245. godine izdala kraljica Elizabeta Arpadovićka, a potvrđena je 1260. godine od strane kralja Bela IV. Obilježena je i početkom 13. stoljeća, kad je Papinski sud zaustavio nastojanja biskupa Zagrebačke biskupije da preuzme vlast nad gradom i okolicom. Subotar se tijekom povijesti promijenio mnogo puta. U 16. stoljeću, grad je postao dio Otomanske carevine, a tijekom 17. i 18. stoljeća bio je pod Austrijskom upravom.
Tijekom 19. stoljeća, Subotar se brzo razvio i postao glavni grad okruga Karlovačka županija, koja se sastojala od trinaest općina: Lukačevac, Brestovac, Gornji Hreljin, Donji Hreljin, Ogulin-Plaški, Dabar-Kuterevo, Glina-Glogovac i druge općine u okrugu Karlovačke županije. Subotar se također proširio na područja smještena unutar Karlovačke županije poput Novske i Okučana te dijelove Korduna dok su dvije općine (Kuterevo i Glogovac) bile pripojene drugim županijama pri formiranju nove države u 19. stoljeću – Kraljevini SHS (Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca).
U Drugome svjetskome ratu Subotar je pretrpio ozbiljan gubitak ljudskog života od strane nacističkih snaga i partizana te gotovo potpuno uništen od strane savezničkih bombi tokom 1945.-1946.. Nakon rata grad se brzo obnovio te postao glavni grad Karlovačke županije 1947., pri čemu su mu vraćene sve općine koje su mu ranije bile dodane tokom 19 veka: Novska , Okucani , Kučerovo , Glogovac . Nakon toga , Subotar se još više proširio na okolnim područjima , a sada obuhvaća nekoliko manjih naselja poput : Kamanica , Dabarski Most , Travnik itd .
Subotara imaju bogatu kulturno-povijesnu baštinu koja još traje danas . Grad ima više od 200 znamenitosti među kojima su crkve Sv . Antuna Padovanskog ( 1607 .) , Sv . Ivana Krstitelja ( 1733.) I Sv . Martina ( 1839 .) te brojne druge građevine među kojima su stare tvrđave iz 15.-16 veka . Također postoji veliki broj muzeja oslikanih slikama starim 500 godina u čast lokalnih umjetnika , a tu su i broji festivali – Folklorne igre „Subotiari ” koja svake godine privlači gledatelje iz cijele regije .
Običaji Subotara
Subotari su skupina ljudi iz srednje i južne Europe koja živi prema svojim vlastitim običajima. Običaji Subotara se još uvijek žive u određenim dijelovima regije, a obuhvaća različite oblike tradicionalnog društvenog ponašanja. Običaji se najčešće vežu uz vjerske obrede, kao i običaje vezane uz državu, domaćinstvo i poslovne prilike.
Neki od najstarijih običaja Subotara su slavljenje Božića, Uskrsa i drugih svetkovina. Također, postoje brojni drugi praznici koji se proslavljaju tijekom godine. Na primjer, poznata subotička tradicija je slavlje dana Svetog Jurja (svibanj) koji simbolizira iscjeljenje bolesnih ljudi od bolesti i privlačenje sreće u domove ljudi. Dan Svetog Jurja također simbolizira zahvalnost za dobrobit što je prihvaćeno kao jedan od glavnih principa Subotičke vjere.
Još jedan važan običaj na području Suboti su vjenčanja. Obično traju tijekom cijele noći i uključuju posebnu ceremoniju koja se provodi pred subotiškim duhovnikom ili starcem. U procesiji nakon ceremonije članovi porodice mladih nose zastave, plesnu muziku i piće da bi pozdravili novopečene mladenke na putu prema njihovom domu.
Još jedna važna suboti tradicija je pokapanje umrlih članova porodice u skladu sa starim religioznim pravilima. Zbog toga je održavanje dana spomena nekadašnjih članova porodice također važno za stanovnike ovog područja. Obično se održava posebna ceremonija gdje se ono što je ostalo od umrlog člana porodice postavi na oltar da bi se pohodilo njegovo sjećanje i prisutni bi proucili molitve zahvalnosti za njegov život.
U svakom slučaju, suboti običaji još uvijek imaju veliko značenje za lokalnu populaciju te su svojski sačuvani unatóc promjenama kojima je cijelo podrućje bilo izlozeno tokom godina.
Subotarska umjetnost
Subotarska umjetnost je starinska vrsta umjetničke izrade i obrade kamena u Subotici, gradu u južnoj Hrvatskoj. To je jedinstvena vrsta arhitekture koja se razvila u 19. stoljeću, a sastoji se od velikih zidnih ploča i detalja na vratima i prozorima. Subotarska umjetnost je poznata po svojoj kombinaciji gotičkih i baroknih stilova, a najbolje se održava u mnogim starim građevinama tog područja.
Kao što se može vidjeti iz naziva, subotarska umjetnost je specifična za regiju Subotice. Došlo je do razvoja te umjetničke forme na području Subotice tijekom 19. stoljeća, ali nisu poznati točni detalji vezani za njenu povijest. Na kraju 19. stoljeća sugrađani su radili na obnovi mnoštva crkvi i crkvenih objekata na području grada kako bi obnovili obale gradskih zidina. To je dovelo do usvajanja subotarske umjetnosti kao glavne arhitektonske tehnike za obnovljene građevine.
Tokom 20. stoljeća subotarska umjetnost postala je još više popularna jer su mnoge stare građevine bile renovirane ili rekonstruirane u skladu s tim dizajnom. U modernim vremenima, mnoge nove građevine također koriste ovaj dizajn kako bi odrazile tradicionalnu arhitekturu područja Subotine, što sugerira da će ta specifična forma tradicionalne arhitekture biti prisutna dugoročno u regiji Subotine.
0 Comments