Kako se radi izračun od bruto plaće do neto plaće u Republici Hrvatskoj? U ovom članku ćemo pogledati korake koje je potrebno poduzeti kako bi se izračunala neto plaća iz bruto plaće. Također ćemo razmotriti moguće poreze i doprinose koji se moraju platiti u Hrvatskoj.
Bruto plaća je iznos zarađen od strane zaposlenika, uključujući sve doprinose i poreze koji se obračunavaju prema zakonu. To je ukupni iznos zarađen bez odbijanja ostalih troškova.
Sadržaj
Što je neto plaća?
Neto plaća je iznos koji zaposlenik stvarno prima nakon što se svi porezi i doprinosi odbiju od bruto plaće. Neto plaća je također poznata kao neto dohodak ili postotak zarade. To je uglavnom manji iznos od bruto plaće i isplaćuje se zaposleniku kada je njegova mjesečna obveza prema porezu i doprinosima utvrđena. Neto plaću obično isplati bankovni račun zaposlenika, a obračunava se koristeći različite formule.
Neto plaću utvrđuje se temeljem zaposlenikovih bruto podataka, poput bruto dohotka, satnice, ili stope satnice, te uključuje trenutne porezne stope i ostale dodatke poput neoporezivih stavki. U nekim slučajevima može biti potrebno prilagoditi neto platu u skladu s novim poreznim postupcima. Osim toga, promjena u načinu naplate doprinosa može utjecati na neto dohodak zaposlenika.
Neto plata također može biti različita od osobe do osobe, ovisno o tome imaju li druge prihode poput investicija ili dividendi te koliko su opterećeni porezom na druge vrste prihoda. U svakom slučaju važno je da se neto plata obračuna pravilno i da se redovito provjeravaju dostupne informacije o poreznom opterećenju zaposlenika u razdoblju od jednog mjeseca do drugog.
Porezne stope
Porezne stope su određena postotna razina poreza koja se naplaćuje na određene vrste prihoda. U Hrvatskoj postoji niz poreznih stopa koje se primjenjuju na različite vrste prihoda. Postoje posebne poreske stope za nekretnine, dobitke od investicija, dobit od trgovine i obrtničke djelatnosti te zarade po osnovi radnog odnosa. Porezi se plaćaju u obliku poreza na dohodak, koji obuhvaća davanja, doprinose zdravstvenom osiguranju i druge vrste poreza.
Općenito, poreska stopa individualcima iznosi 24% za sve dohotke do 50.000 kn. Poreska stopa za više od 50.000 kn utvrđuje se prema posebnoj skali prema visini prihoda: 36% za dohotke između 50.001 i 110.000 kn; 38% za dohotke između 110.000 i 220.000 kn; te 40% za one koji prelaze 220.000 kn godišnje.
Porezi se također mogu naplatiti na drugim vidovima prihoda, uključujući dividende, nagrade i naknade te posebne oblike poreza poput poreza na dodanu vrijednost (PDV). U Hrvatskoj je PDV 25%. Postoje i druge vrste poreza kao što su carina, tarifa i trošarine te lokalni porezi poput poreza na nepokretnosti.
U Hrvatskoj se također mogu primijeniti posebne poreske olakšice za neke skupine građana ili gospodarskih subjekata, uključujući mala poduzeća, umirovljenike, studente i one koji žive u ruralnim područjima. U nekim slučajevima moguće je ostvariti potpuno oslobođenje od plaćanja nekih vrsta poreza ili smanjenje općih poreznih stopa ili uplata minimalnih doprinosa.
U cilju poštivanja međunarodnih pravilnik o ograničavanju pristupanja informacijama o tvrtkama u Hrvatskoj važno je da poslovni subjekti pridržavaju propisa vezanih uz plaćanje poreza i drugih nameta te da ispravno iskazivanje svojih financijskih podataka državnim organima radi pravilne obračunske poreskih obveza prema propisima Republike Hrvatske.
Obveze na plaću
Obveze na plaću uključuju sve financijske obveze koje zaposlenik ima prema svojoj tvrtki. U Hrvatskoj postoji čitav niz obveza koje se odnose na plaću, uključujući doprinose za mirovinsko osiguranje, doprinose za zdravstveno osiguranje i doprinose za nezaposlene. Osim toga, neki radnici imaju pravo na dodatne povlastice, poput dodataka za djecu ili poreza. Svi ovi troškovi se obračunavaju od neto plaće radnika i moraju biti isplaćeni od strane tvrtke. Osim toga, tvrtka je dužna isplatiti i porez na plaću kao i druge obveze poput oporezivanja dobiti ili poreza na dodanu vrijednost.
U Hrvatskoj postoji nekoliko drugih obaveza koje se ne moraju nužno odnositi na plaću, ali se ipak smatraju dio obaveza prema tvrtki. Na primjer, ako je tvrtka dužna platiti bilo kakvu naknadu ili naknadu zbog bolesti ili ozljeda tijekom radnog vremena, tada će ta naknada biti isplaćena izvan bruto plaće radnikove. Također postoji mogućnost da tvrtka ima druge financijske obaveze prema svojim radnicima poput nagrada ili bonusa. Ove vrste financijskih obaveza se razlikuju od slučaja do slučaja i trebale bi biti utvrđene ugovorom o radnom odnosu.
Svi ti troškovi moraju biti isplaćeni u skladu sa Zakonom o plaćama i drugim propisima te regulativama koje važe u Hrvatskoj. Tvrtka koja ne poštuje ove propise može biti kažnjena novčanim globama ili čak suspendiranjem licencije dok ne ispune svoje financijske obaveze prema svojim radnicima. Stoga je važno da svaka tvrtka poštuje sva pravila vezana uz platu te redovito provjerava da li su sve financijske obaveze poštovane.
Kako se računa neto plaća od bruto plaće?
Neto plaća je zaračunata nakon što se oduzmu svi relevantni troškovi od bruto plaće. Troškovi koji se oduzimaju uključuju poreze na dohodak, doprinose zdravstvenom osiguranju i mirovinsko osiguranje. U nekim slučajevima mogu se oduzeti i dodatni izdatci, poput nekih naknada za putovanja ili troškova koje je premašio zaposlenik. Neto plaća predstavlja ukupan iznos koji zaposlenik stvarno dobiva na svoj bankovni račun.
Kako bi se pronašla neto plaća, potrebno je prvo pronaći ukupan bruto iznos. Bruto plaće su uvek veće od neto plaće jer uključuju svu potraživanja i dodatke koje je zaposlenik dobio od poslodavca, uključujući bonus isplate, prekovremene naknade i druge naknade. Nakon što se pronađe bruto iznos, treba ga usporediti sa službenom tablicom poreza na dohodak zemlje koja primjenjuje taj porez da bi se vidjela stopa koja će biti primjenjena na bruto plate te da bi se utvrdilo koliko novca će biti potrebno dati državi kao poreza na dohodak.
U sljedećem koraku treba utvrditi doprinose osiguranika. Ovi doprinosi obuhvaćaju doprinos državi na mirovinsko osiguranje i doprinos državi na zdravstvenom osiguranje. Brojke ovih doprinosa mogu varirati od države do države, pa bi bilo poželjno provjeriti s lokalnom upravom da biste bili sigurni da su ispravne informacije podložene ispravnom postupku. Nakon što se pronađu ove brojke, moraju se oduzeti od bruto plate i napraviti novi skup podataka koji ćete moći usporediti sa tablicom poreza na dohodak te time pronaći neto platu.
Troškovi obračuna bruto i neto plaće
Kompanije su dužne platiti svojim zaposlenicima najmanje prosječnu plaću u skladu s zakonom. Ako se odluče za povećanje plaće, troškovi obračuna igraju važnu ulogu. Troškovi obračuna bruto i neto plaće uključuju administrativne troškove, troškove nadoknada radnika, doprinose i poreze, otkazne naknade i moguće novčane kazne. Svi ti troškovi trebaju se uzeti u obzir pri obračunavanju bruto i neto plaće.
Administrativni troškovi obuhvaćaju sve izdatke vezane uz sklapanje ugovora o radu, praćenje preostalih sati i druge administrativne procedure potrebne za ispunjenje zakonskih zahtjeva. U nekim slučajevima možda će biti potrebno provesti testiranja radnika na droge ili drugim opasnostima kako bi se osigurali sigurnost na radnom mjestu. Sve to nosi dodatne troškove koje tvrtka treba uzeti u obzir prilikom izračunavanja bruto i neto plaće.
Troškovi nadoknade radnika se odnose na sva dodatna prava koja imaju radnici prema zakonima o ljudskim pravima ili prema internim pravilima tvrtke. Ovo može uključivati prava na godišnji odmor, bolovanje, dopust, tekuću stimulacijsko otpremninu itd. Te bi olakotne mjere morale biti isplaćene prilikom otpuštanja ili preseljenja radnika, a kompanija bi trebala računati na one troškove pri planiranju budžeta za plaće.
Doprinosi i porezi također su važni dio troškova obračuna bruto i neto plaće jer ti troškovi mogu varirati od države do države ili od područja do područja unutar jedne države. Kompanijama je potrebno pridržavati se svih propisa koji se odnose na ove postavke da bi bile legalno registrirane te je važno da ta sredstva budu ispoštovana prilikom izračunavanja bruto i neto plaće.
Otkazna naknada predstavlja dodatni rashod tvrtke ako odluka o otpuštanju donesena po slobodnom nahođenju poslodavca bude štetna po radnikovo poslovno okruženje. To također utječe na prosjeke rashode tvrtke na mjesečnoj razini jer moraju biti isplaceni posebni novci natrag zaposleniku umjesto da on primila redovitu mrežnu platu svojoj porodicii. Ova se suma morala također uracunati pri planiranju financijskih resursâ tvrtke prilikom obracuna brutoa i netoa plate.
0 Comments