Kanada je federalna zemlja koja se sastoji od deset provincija i tri teritorija. Glavni grad Kanade je Ottawa, koji se nalazi u provinciji Ontario u istočnoj Kanadi. Ottawa je glavni politički i administrativni centar zemlje, i ima više od milijun stanovnika.
Kanadski glavni grad je Ottawa.
Sadržaj
History of Toronto
Toronto je glavni grad Kanade i najveći grad u provinciji Ontario. Prvi europski naseljenici došli su u Toronto 1615., kada je Fort Rouille osnovan na obali rijeke Humber. U 19. stoljeću, Toronto je postao važno trgovačko središte i razvio se kao jedan od najvažnijih gradova u Kanadi. U 20. stoljeću, Toronto je postigao brzi industrijski rast te postao magnet za imigrante i izbjeglice iz cijelog svijeta. Danas, Toronto je jedan od najvećih metropolitanskih centara na svijetu, dom za više od 2,7 milijuna ljudi.
Demographics
Toronto ima mešovitu demografsku sliku koja se sastoji od ljudi iz više od 200 zemalja širom svijeta. Prema istraživanju iz 2017., 51,5 posto stanovnika Toronta pripada prvobitnom narodu ili grupama starosjedilaca Kanade, a više od 49 posto stanovnika su imigranti ili djeca imigranata rođena u Torontu. Nacionalni jezici Toronta su engleski (49,8 posto) i francuski (1,4 posto). Glavna religija Toronta je kršćanstvo (48,5%), slijedi islam (10%), judaizam (6%) te hinduizam (4%).
Economy
Toronto domaćin je nekoliko industrijskih sektora koji čine njegove temelje ekonomije. To uključuje financijske usluge; informacione i medijske tehnologije; znanost i medicina; poljoprivredna proizvodnja; automobilska industrija; turizam; proizvodnja prehrane i pića; proizvodnja robe itd. U 2019., bruto domaći proizvod Toronta bio je procjenjen na 415 milijardi američkih dolara.
Provincialni glavni gradovi
Kako Hrvatska ima 20 županija, svaka od njih ima svoj glavni grad. Zemlja se prostire od Jadranskog mora do unutrašnjosti i svi njezini gradovi su važni za razvoj zemlje.
Glavni gradovi su: Zagreb (Grad Zagreb), Osijek (Osječko-baranjska županija), Varaždin (Varaždinska županija), Karlovac (Karlovačka županija), Koprivnica (Koprivničko-križevačka županija), Bjelovar (Bjelovarsko-bilogorska županija), Sisak (Sisačko-moslavačka županija), Požega (Požeško-slavonska županija), Gospić (Lika-senjska županija), Zadar (Zadarska županija), Sibenik (Šibensko-kninska Županija), Primošten i Split(Splitsko-dalmatinska Županija) , Metković i Dubrovnik(Dubrovačko-neretvanska zupanije ), Vukovar(Vukovarsko srijemska zupanije) , Virovitica(Virovitičko podravske zupe) , Pazin(Istarske zupe) , Slavonski Brod(Brodsko posavske zupe) , Kaštela i Sinj(Splitsko dalmatinske zupe).
Ovi gradovi pružaju potporu lokalnoj ekonomiji, promicanju kulture, služe kao centri obrazovanja te omogućuju ljudima da u njima pronađu stambeno mjesto. Svaki od tih gradova ima svoje razlike, ali svi se međusobno dopunjuju te tvore jedinstveni identitet Hrvatske. Provincijski glavni gradovi igraju ključnu ulogu u razvoju ove države.
Povijest
Hrvatska se po prvi put spomenula u 11. stoljeću, a zaštitničko božanstvo hrvatskog naroda bio je Sveti Križ. U 13. stoljeću Hrvatska je postala samostalna država, stvarajući tako identitet koji i danas živi. U 19. stoljeću hrvatski narod se suočio s mnogim izazovima preseljenja, no unatoč tome, njihova tradicija i kultura bili su neupitni.
Kultura
Hrvatska kultura se temelji na dubokoj povijesti i tradiciji koja je usvojila elemente mnogih drugih kultura. Kulinarske vještine su jedan od najvažnijih aspekata hrvatske kulture i obuhvaćaju bogatstvo jela koja variraju od ribljih jela do začina i sireva. Hrvati vole uživati u glazbi, plesu i umjetnosti te posjećivati festivalove u cijeloj zemlji tijekom ljeta.
Jezik
Hrvatski je slavenski jezik koji se govori u Hrvatskoj i dijelovima susjednih država. Jezik ima dva sustava pisma: latinično pismo s širokim rasponom dijakritičkih znakova te ćirilično pismo sa samo jednim dijakritičkim znakom, akcentom (izgovorenim naglaskom). Hrvati govoriti hrvatski dijalekti ovisno o regiji u kojoj žive: čakavski dijalekt na istočnom Jadranu, kajkavski dijalekt u središnjoj Hrvatskoj i štokavski dijalekt na zapadnom Jadranu.
Klima u Ontariju – Torontu
Ontario i Toronto imaju različitu klimu. U Ontariju se nalazi kontinentalna klima, koja je obilježena vrućim ljetima i hladnim zimama. Toronto također ima kontinentalnu klimu, ali s toplinom koja dolazi od Atlantika, čineći da je uglavnom umjerena. Ljeti su obično topli sa svježim vjetrovima i malo kiše, dok su zime blage. Snijeg se obično pojavi od studenog do ožujka. Prosječna godišnja temperatura u Ontariju je 10°C, dok je u Torontu 11°C.
U Ontariju se mogu očekivati velike temperature tijekom ljeta. Tipične temperature ljetnih mjeseci mogu varirati od 20°C do 30°C unutar iste godine, ali se najviše temperature obično događaju tijekom srpnja i kolovoza. Zimski mjeseci pak prosječno rade od 0°C do -10°C unutar iste godine. U Torontu su ljetne temperature blage s prosječno 25°C ili manje, a zimske temperature padaju na prosječnih -2°C ili ispod.
U Ontariju se mogu očekivati visoke vlažnosti tijekom ljeta i jeseni te visoke vrijednosti padalina tijekom cijele godine. U Torontu je vlaga prilično niska u usporedbi s ostatkom provincije Ontario, a padaline su obilnije zbog njenog mirnog oceanskog utjecaja na klimatske promjene.
U cijeloj provinciji Ontario postoje četiri sezone: proljeće, ljeto, jesen i zima. Svaka od njih ima svoju posebnost i pruža turistima priliku da vide različite prirodne pozadine provincije Ontario te savladaju nove avanture.
Motivacija
Motivacija je ključni faktor uspjeha u bilo kojoj sferi života. Učenje stranih jezika nije iznimka. Ako želite uspjeti u učenju hrvatskog jezika, morate biti motivirani i znati zašto to radite. Da biste postigli uspjeh, morate biti odlučni u namjeri da naučite i provesti puno vremena i truda na tome. Također, možda ćete se susresti sa neuspjehom tijekom procesa učenja, no važno je da ne odustanete.
Planiranje
Ključ uspjeha je planiranje. U početku ćete se morati upoznati s hrvatskim jezikom: razumjeti temeljne gramatičke strukture, vokabular te razgovarati s drugim ljudima koji govore hrvatski. Kako biste postigli cilj, potrebno je postaviti realne rokove za sebe – to će vam pomoći da se fokusirate na svaki dio procesa učenja. Također, postavite si ciljeve koje ćete pokušati ostvariti – to će vam pomoći da se motivirate i pratite napredak.
Izvor materijala
Možete pronaći puno materijala za učenje hrvatskog jezika online – od knjiga do online tečajeva. Pronalaženje odgovarajućeg izvora ovisit će o vašim potrebama i interesima. Ako tražite opću gramatiku, knjige mogu biti dobra opcija; ako želite naučiti praktično govoriti hrvatski, možda biste trebali tražiti online tečajeve koji nude interaktivne lekcije i mogućnost razmijene s drugim polaznicima te slušanja audiozapisa.
0 Comments