Što je kiša

Što je kiša? Kiša je oblak vodene pare koji se spušta na zemlju u obliku kapi. Oblaci se formiraju kada vrući zrak iznad Zemlje podiže hladnije i vlažnije zračne mase i omogućava da se vodena para kondenzira u oblak. Kada se oblikovanje oblaka dogodi, počinju da padaju sitne kapi kiše.

Kiša je oborina koja padne s neba u obliku kapi.

Vrste kiše

Kiša je oblika padavina koja se sastoji od sitnih kapi vode koja se pada s neba. Postoje različite vrste kiše, ovisno o okolnostima u kojima se formira. U Hrvatskoj najčešća vrsta je obična kiša, koja se obično javlja u toplijim mjesecima. Obična kiša nastaje zbog isparavanja toplog zraka i hlađenja atmosfere tijekom prelaska preko većeg dijela tla. Također postoji potresna kiša, koja se javlja nakon potresa i može biti prilično intenzivna. Proljetne pljuskove često prate grmljavine i munje te se javljaju u proljeće ili rano ljeto. Sve su to prirodne oblike padavina, ali postoje i umjetno stvorene padavine poput aerosolske kiše ili kemijske oborine. Ova vrsta padavina stvara se kada industrijski otpad ili hemikalije ulaze u atmosferu, što može stvoriti opasne situacije za lokalnu ekologiju i zdravlje stanovništva.

Uz navedene vrste kiša još uvijek postoje druge oblike padavina, a to su tučnjava, grmljavinska kiša, maglovita kiša i slamnatost. Tučnjava je intenzivna padavina koja dolazi s grmljavinom i često prati grmljavinu. Grmljavinska kiša dolazi nakon jake grmljavine s velikim gromovima te često donosi veliku količinu padavina u relativno kratkom vremenskom periodu. Maglovita kiša je lagana padavina povezana s maglom ili magle te donosi malo ili bez oborine. Slamnatost je tanka rosa koja se pojavi u ranim jutarnjim satima na travi ili drugim površinama.

Kao što smo vidjeli, različite su vrste kiša ovisno o okolnostima u kojima nastaju. U svakom slučaju važno je da ljudi shvate da su poznavanje različitih tipova padalina bitan dio prepoznavanja prirode i promjenama u okolišu.

Značajke kiše

Kiša je vrsta atmosferskih padavina koja se sastoji od malih kapi vode. Kiša nastaje kada vodene pare u obliku oblačnih čestica kondenzuju i padaju prema tlu. Kiša postoje u svim klimatskim zonama, ali se uglavnom pojavljuje tokom hladnijih meseci. Ovisno o vrsti oblaka od kojeg dolazi, veličina kapljica, brzini i intenzitetu padanja, postoje različite značajke kiše.

Veličina kapljica varira od male do veoma velike. Veće kapljice mogu biti do 5 milimetara široke, dok male kapljice mogu biti manje od 0,5 milimetra. Velike kapljice obično dolaze u mračnim i gustim oblacima, a male kapljice su tipične za svjetle i labave oblake. Intenzitet kiše je mjerilo jačine s kojom pada kiša – to može biti slab ili jak. Slabija kiša nastaje usled laganog procesa kondenzacije u oblacima, a jača kiša se bazira na jakom procesu condenzacije čestica u oblaku.

Brzina padanja je još jedna značajka koja opisuje kišu. Obično se mjeri prema kilometrima na sat – brzina slabijih padavina je između 5-10 km/h, dok je brzina jačih padavina između 20-30 km/h. To može biti veća ili manja ovisno o jačini vjetra i intenzitetu padanja.

Konačno, neke vrste kišnih padavina imaju posebne znaćajke poput grmljavine ili munje koja prati neke intenzivne oluje i tućaninu. Ovi efekti stvaraju svoju posebnost sa dodatnim elementima poput hladnog vazduha i groma koji prate munje što donosi nevjerovatan osjećaj straha među ljudima međutim ono što je još važnije da su ove pojave potpuno prirodne pojave u atmosferi Zemlje te da nudni uticaji na prirodu čovekovog života.

Učinci kiše na okoliš

Kiša ima značajan utjecaj na okoliš. Osim što je potrebna za rast biljaka i životinja, kiša također mijenja ekosustav i fizičke osobine tla. Regulacija temperature, održavanje vodenih tokova i snabdijevanje pitke vode su samo neki od učinaka kiše na okoliš.

Kiša pomaže u stabilizaciji temperature okoliša. Kako se magla sastoji od male kapi vode, nakon što padne na tlo, to će uzrokovati da se zrak ohladi. To se naziva albedo efektom – odraz sunčeve svjetlosti s površine tla. Zbog toga, temperatura pada nakon jakih oborina i fizička okolica postaje hladnija nego što bi bila bez kiše.

Kiša je također važna za održavanje vodenih tokova u okolišu. Vodene staze pružaju prirodni smještaj mnogim biljkama i životinjama te su vitalne za opstanak brojnih vrsta. Bez redovitih oborina, rijeka bi se sušila i mogle bi nestati većine organizama koji ovise o tim vodenim stazama za prehranu i sklonište.

Pored toga, kiša nudi pitku vodu koja je nužna za opstanak biljaka i životinja u okruženju. To je posebno važno u područjima s malo oborina gdje je potrebno koristiti umjetnu navodnjavanje da bi se osiguralo dovoljno pitke vode biljkama da prežive dugoročno. Također, kvaliteta oborina imat će veliki utjecaj na opstanak organizama jer materijali poput pesticida ili otpada mogu biti prisutni u oborinama te utječu na organske sustave biljaka ili životinja koje piju tu vodu.

U konačnici, kiša ima veliki utjecaj na okoliš jer regulira temperaturu, održava vodene tokove te osigurava pitku vodu potrebnu za opstanak organizama unutar ekosustava.

Oborine u Hrvatskoj

Hrvatska ima raznoliku klimu, od mediteranske do kontinentalne, s različitim temperaturnim i oborinskim uvjetima. Uglavnom, vrijeme je toplije na jugu zemlje nego na sjeveru. Oborine su glavni oblik prirodnog ciklusa vode u Hrvatskoj. U industrijski razvijenim regijama postoje mnoge aktivnosti čovjeka koje mogu utjecati na oborine. To uključuje izgradnju cesta, kanala i drugih objekata, što može dovesti do povećanja ili smanjenja oborina u određenom području. Unatoč tomu, oborine su još uvijek glavni činitelj za određivanje klime i vremenskih prilika u Hrvatskoj.

Najčešće vidljive oborine su padaline, koje se mogu sastojati od kiše, snijega i leda (grmlja). Padaline se može pohraniti u tlu ili se ispušta u mora i oceane. Padaline nastaju iz magle koja nastaje kada para vode isparava iz zemlje i okoline i stapa se sa hladnijim zrakom tamo gdje se temperatura opada ispod točke rosišta pa stvaraju kapljice koje padaju na tlo. Ovisno o temperaturi zraka i tla te o okolnim geografskim činiteljima, padaline mogu biti kiša, snijeg ili ledeni pahuljice.

S druge strane postoji oborina koja ne dolazi sa neba – to je atmosferska vodena para koja nastaje iz same atmosfere bez da se mora formirati magla da bi nastala para vode. To je poznato pod imenom evapotranspiracija (ET), a posljedica je procesa transpiracije gdje biljke proizvode paru vode putem svoje fotosintetske aktivnosti te ju ispuštaju u atmosferu. ET je važan dio prirodnog ciklusa vode jer doprinosi održavanju ravnoteže vode unutar ekosustava.

Hrvatska ima značajnu regionalnu raznolikost kad su u pitanju oborine; velike regionalne varijacije postoje među regijama unutar same države. Na primjer, padaline su malo veći na jugu nego na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske te malo manji na planinama nego na nižim područima poput brda i dolina. Zasigurno ćete primjetiti da je zima hladnija na sjevernom dijelu Hrvatske nego što je to slućaj sa juga te da ljetni monsuni donose višak padalina tamo gdje se susrećemo sa visokom temperaturom pa čak do prekoračenja granica normalnih padalina maksimalnih po danu širom Hrvatske.

Uzevši sve to u obzir, možemo reći da oborine igraju važnu ulogu u prirodnom ciklusima vode unutar Hrvatske te da one mogu biti regulirane od strane čovječanstva putem djelovanja poput urbanizacijskih procesa ili agrotehnologija vezanih za poljsko gospodarenje te stoga utiskivati tragove na atmosfersku temperaturusmjeravanju globalnih trendova promjenama temperature.<

Kako se možemo zaštititi od kiše?

Kiša može biti iznenađenje, pogotovo ako ste van kuće. Srećom, postoje načini da se zaštitite od kiše i zadržite se suhom. Prva stvar koju trebate učiniti je obući odgovarajuću odjeću. Na primjer, trebate nositi vodootporne jakne i cipele. Također biste trebali nositi neku vrstu šešira ili šalova za zaštitu glave i lica. Osim toga, uvijek biste trebali ponijeti kišobran ako ste van kuće. Kišobran će vam pružiti dodatnu zaštitu od kiše te ćete imati višestruke koristi – praktičnost, stil i ljepotu. Kada ste van kuće, uvijek biste trebali imati rezervne dijelove poput čarapa ili rukavica ako se dogodi da ih morate promijeniti. Također bi bilo dobro imati rezervni par cipela ako su one kojima ste isprva obukli mokre. Ako nemate rezervne dijelove, uvijek možete pronaći neke u trgovinama poput prodavaonica ili trgovina s robom.

Kad god se spremate izaći van, provjerite vremensku prognozu da biste mogli biti spremni na kišu. Možete također pretraživati online prognozu vremena jer to može biti bolji način da saznate točnu prognozu nego televizija ili radio.

U svakom slučaju, važno je biti spreman na kišu jer nikad ne znate kada će početi padati. Kada ste van kuće, držite se podalje od parkiranih automobila tako da budete sigurniji i bolje se zaštitite od kišnih kapljica.

Uz malo pripreme i pripaznost, lako je ostati suhim tijekom kišnih dana!