Što je kisik? Kisik je kemijski element s kemijskim simbolom O. To je bezbojni, bez mirisa i bez okusa plin koji čini oko 21% zračnog zračenja u atmosferi Zemlje. To je jedan od najvažnijih elemenata u životu; bez njega, nitko ne bi mogao preživjeti.

Kisik je kemijski element s simbolom O i atomskim brojem 8. On je najvažniji životinjski hranjivi sastojak, sastavni dio ugljikovodika i drugih organskih spojeva. U zraku, kisik čini oko 20,95% volumena.

Gdje se nalazi kisik?

Kisik je jedan od glavnih sastojaka atmosfere. To je bezbojan, nevidljiv plin koji čini oko 20% ukupne zračne mase. On je iznimno važan za sve žive stvari, jer bez njega nema disanja, što znači da nema života. Kisik postoji u Zemljinoj atmosferi i ondje ga možete pronaći.

Kisik putuje od Zemlje do atmosfere pomoću biljaka i algi. Biljke i alge izvode fotosintezu kako bi proizvele hranu potrebnu za rast i razvoj. U procesu fotosinteze biljke ispuštaju kisik u okolinu, a istovremeno apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere. Tako se kisik stvara u atmosferi i čini ga dostupnim za disanje živih stvari.

Kisik također može biti pronađen u vodi, obalnom tlu, podzemnim vodama i ispod površine Zemlje. Kisik se također može dobiti u obliku tekućine ili plina iz industrijskih postrojenja koja proizvode dušikove okside, a ti dušikovi oksidi mogu biti pretvoreni u kisik pomoću posebnih filtara i tehnike prečišćavanja zraka.

Kemijski sastav kisika

Kisik je bezbojni, ne mirišljavi plin koji se nalazi u atmosferi Zemlje. Kemijski je sastav molekula O2, što znači da se sastoji od dva atoma kisika. Atomi kisika se povezuju u molekule vezom koja održava dva atoma u blizini jedan drugog. Ova veza naziva se dihalna veza i omogućuje molekuli kisika da zadrži svoj oblik i stabilnost. Kisik je vitalan element za život jer su mnogi živi organizmi ovisni o njemu za razmjenu plinova.

See also  Što je likoricija

Kemijska formula O2 označava da molekula kisika sadrži dva atoma kisika (O). Oba atoma imaju jednak broj elektrona, a dihalna veza između njih dvaju čvrsta je i stabilna. Molekul O2 obilježena je simbolom O2 jer oba atoma imaju po 8 valencijskih elektrona; to je broj elektrona potreban za postizanje dihalne veze između njih. Poznata je i oktetska teorija koja tvrdi da atomima treba 8 valencijskih elektrona da bi stvorili stabilnu molekulu.

Kada su u pitanju fizikalne osobine, molekula O2 ima pravo tankog linearnog oblika i relativno malenu gustoću od 0,00143 g / l na 25° C. Niski prag topljenja (–219,66°C) i vrelište (–182,95°C) čine ga lako isparivim u normalnoj temperaturi i tlaku okoline. Kisik također dobro rastvara drugim kemijskim tvarima poput vode, alkohola i organskih kemikalija. Molekula O2 čini oko 20-21% volumena zraka na Zemlji te predstavlja glavni plinnutrijske razmjene u ekosustavima diljem planete.

U skladu sa Zakonom Arheniusovih aktivnih reagensa, molekul O2 ne može reagirati sam po sebi jer ima 8 valencijskih elektrona; međutim, može reagirati s drugim atomskim agensima poput ugljičnog dioksida (CO2), dušika (N2) ili vodene pare (H2O). Također može biti prisutan u različitim organskim kemijskim spojevima poput alkohola ili ketona te sudjelovati u različitim kemijskim reakcijama unutar staničnih sustava organizama.

Uglavnom nitratne spojeve pronaći ćete na temelju sadržaja dušikova atoma ili dušikovih jedinica N . Nitratni spojevi mogu sadržavati elemente poput dušika , kao što su amonijak , nitrit , nitrat , fosfornitrit itd . U ovom slučaju , nitratni spojevi potpune svoju oktetsku strukturu pomoću elektron-pairova parova . Ono što definira nitratnu grupaciju je N-O-N veza koja uspostavlja međusobnu interakciju među atomima .

Kako tijelo upotrebljava kisik?

Kisik je jedan od najvažnijih sastojaka za život. Uspješno funkcioniranje našeg tijela ovisi o tome kako dobro tijelo upotrebljava kisik. Kisik se uzima u plućima i cirkulira kroz krvotok, gdje on daje energiju stanicama za održavanje života. Kisik se prenosi iz pluća u krvne stanice putem hemoglobina, posebne vrste proteina pronađene u crvenim krvnim stanicama. Hemoglobin veže molekule kisika i prenosi ih do svih dijelova tijela. Kada se molekule kisika počnu razgraditi, stanice pretvaraju energiju iz njih u obliku glukoze koja se isporučuje prema potrebama organa, mišića i živčanih ćelija, pružajući im energiju za svoj rad. Tijelo se također oslanja na one molekule kisika koje su preostale da bi proizvelo amonijak za uklanjanje otpadnih produkata metabolizma. Ukratko, bez dovoljno molekula kisika, naši organi ne bi mogli pravilno funkcionirati ni proizvesti energiju potrebnu za njihovo djelovanje.

See also  Što je flert

Kao rezultat toga, važno je da svatko ima adekvatan unos hranjivih tvari poput proteina i drugih hranjivih sastojaka da bi mogao apsorbirati optimalnu razinu kisika iz okoliša. Također je važno zadržati zdravlje pluća da bi se osiguralo da se dio svakog dišnog ciklusa ispravno ispušta iz tijela i osiguralo da cirkulacija bude protokom čistog zraka bogata molekulama kisika.

Kisik u okolišu

Kisik je najvažniji element u okolišu. On je sastavni dio atmosfere te je potreban za normalno funkcioniranje staničnih metaboličkih procesa u svim živim organizmima. Kisik se oslobađa kao rezultat fotosinteze i respiracije živih organizama, a njegov sadržaj u okolišu određuje vitalnost i zdravlje ekosustava. Osim toga, kisik je važan za opstanak ljudskih bića jer je potreban za disanje i stvaranje energije. U ovom članku ćemo razmotriti važnost kisika u okolišu.

Kisik je neophodan za razvoj biljaka jer se one oslanjaju na njega za fotosintezu. Fotosinteza omogućava biljkama da pretvaraju svjetlosnu energiju u organsku materiju pomoću kojih se biljke hrane, rastu i reproduciraju. Stoga, povećana razina kisika osigurava veći uspjeh fotosinteze, što dovodi do većeg rasta i reprodukcije biljaka i cvjetova te poboljšava izgled šumskih ekosustava.

Kisik također igra važnu ulogu u metabolizmu mnogih živih organizama. Točnija koncentracija kisika određena je po specifičnom ekosustavu te utječe na brzinu metaboličkih procesa unutar staničnih struktura. Stoga visoke razine kisika mogu biti od velike važnosti za intenzitet metabolizma unutar organizama, pa čak i povećati produktivnost ekosustava po cijelom svijetu. Osim toga, visoke razine kisika mogu poboljšati opstanak insekata jer im omogućavaj

Štetni učinci nedovoljne razine kisika

Kisik je esencijalna tvar za život, bez koje ljudi ne bi mogli preživjeti. Međutim, nedovoljna razina kisika može imati štetne posljedice po ljudsko zdravlje. To je posebno često među osobama s oslabljenim imunološkim sustavom ili bubrežnim i srčanim bolestima. Ovo stanje se naziva hipoksemija i može ugroziti život ljudi.

See also  Što je vjera

Hipoksemija se obično javlja u slučajevima poremećaja disanja ili akutnog respiratornog zatajenja, gdje se respiratorna brzina smanjuje i ne mogu se opskrbiti dovoljnom količinom kisika u pluća. To može dovesti do smanjenja razine tkiva koja su bogata kisikom, što može proizvesti teške posljedice na zdravlje. Slijede neke od najčešćih štetnih učinaka nedovoljne razine kisika:

• Smanjenje mentalnih sposobnosti: Hipoksemija može utjecati na kognitivne funkcije poput pamćenja i motriciteta.

• Neurološki poremećaji: Poremećaji disanja i hipoksemija mogu oštetiti neurone i izazvati teške neurološke simptome poput vrtoglavice, vidnih smetnji, osjetljivosti na svjetlost, problema sa govorom itd.

• Pospanost: Nedostatak dovoljne razine kisika u tijelu može uzrokovati da se osjećate pospano i letargično cijeli dan.

• Oslabljen imunološki sustav: Nedovoljan unos kisika utječe na imunološki sustav čineći ga manje otpornim na infekcije i bolesti.

• Depresivno stanje: Smanjen unos kisika povezan je s depresivnim simptomima poput anksioznosti, depresije i stresa.

Kako bi se spriječile ove opasne posljedice, bitno je da se redovito provjerava razina kisika u tijelu. Ako postoji sumnja da je hipoksemija prisutna, potrebno je hitno tražiti medicinsku pomoć da bi se izbjegla dugoročna oštećenja zdravlja.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je prezbiopija

Što je prezbiopija? Prezbiopija je period u evoluciji čovječanstva koji se odnosi na vrijeme prije nego što su ljudi počeli koristiti oruđe i alate. To je razdoblje evolucije ljudskog roda koje se proteže od početka hominina, prije 2 milijuna godina, do današnjeg...

read more

Što su prevarantice

Što su prevarantice? Prevarantice su osobe koje žele iskoristiti druge da bi stekle ličnu korist. Obično to čine prevarom, lažnim obećanjima, obmanom ili ucjenom. Međutim, njihovi metodi mogu biti mnogo složeniji i sofisticiraniji. Oni ponekad koriste tehnologiju da...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This