Što je ndh je skraćenica za Narodno-društveni pokret, politički pokret koji se pojavio u Hrvatskoj u 19. stoljeću i progonio autonomiju Hrvata unutar Austro-Ugarske. Pokret je usmjeren na osiguranje slobode i jednakosti naroda, a također je želio unaprijediti materijalnu situaciju Hrvata.
Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je bila neovisna država koju su 1941. godine uspostavile nacionalističke snage u Jugoslaviji pod vodstvom Uskršnjeg ustanka. NDH je obuhvaćala većinu današnje Hrvatske i dijelove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Slovenije.
Sadržaj
Povijest NDH
Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bila je država koja je postojala od 1941. do 1945. godine na području današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijelova Srbije i Slovačke. Dokument koji je donio njenu nezavisnost bio je Poglavnikovo Deklarativno Proglasivanje Nezavisnosti od NDH 10. travnja 1941., a proglašenje NDH bilo je u sklopu nacizma u Europi, nacionalističke politike Ustaškog pokreta prema Velikoj Njemačkoj, koji su također formirali svoju vlastitu neovisnu državu u jugoistočnoj Europi. Nezavisna Država Hrvatska bila je pod vlašću Ustaškog pokreta, koji je bio izrazito nacionalistički i autoritarni režim, a značajan dio njenog stanovništva bio je praćen, deportiran ili ubijen tijekom Drugog svjetskog rata. Ustaški režim uspostavio je jasnu podvojenost po vjersko-etničkim linijama, što se posebno osjetilo u odnosu na Jevreje, Srbe i Rome.
U prvim mjesecima postojanja Nezavisne Države Hrvatske uspostavljen je teritorijalni okvir te države prema široko definiranoj granici sa susjednim zemljama poput Italije, Mađarske i Bugarske. U to vrijeme bila su osnovana različita ministarstva za upravljanje unutarnjim poslovima NDH-a te se provodile reforme na polju obrazovanja, zdravstva i društvenih službi. U lipnju 1941., po prvi puta u povijesti Hrvata usvojen je hrvatski novi latinični pravopis umjesto dotadašnje cirilice kao službenog pisma NDH-a. Osnovana su brojna ministarstva (pravosuđe, financije itd.), te su uspostavleni novi organi vlasti poput Predsjedništva NDH-a i Vrhovne banovine Hrvatske, a time i niz politika koje intenziviraju proces etničkoga čišćenja velikih dijelova hrvatskoga stanovništva na cijelom teritoriju NDH-a.
U prosincu 1941., po prvi put u 21 stoljeću osnovan je hrvatski vojska te su uspostavljen timovi specijalnih postrojenja za provođenje ratnih djela protiv partizanskoga pokreta slobodarskih armija Jugoslavije. Međunarodno priznavanje Nezavisne Države Hrvatske bilo je potvrđeno 1943.-1944., kada su još 15 država priznale NDH kao međunarodno subjekt. Nakon poraza Nacističke Njemačke 1945., Nezavisna Država Hrvatska nestala sa svjetlosne scene te se preoblikovala u Socijalističku Republiku Jugoslaviji koja će trajanati do 1991., godine nakon čega će se obnoviti Republika Hrvatska koja postoji do danas.
Politička situacija u NDH
UNDH (Nezavisna Država Hrvatska) je bila nezavisna država koja je postojala od 1941. do 1945. godine. Ona je bila pod vlašću Nacističke Njemačke i Italije, a imala je svoje vlastite vlade, vojsku i politički sustav. Politička situacija u NDH bila je komplicirana i obilježena sukobima između različitih stranaka. U početku, Ustaša, hrvatska nacionalistička organizacija koja se zalagala za nacionalno oslobođenje Hrvata, bila je jaka politička snaga. Međutim, Ustaše su se sukobljavale s drugim političkim snagama kao što su Hrvatski narodni preporod (HNP) i Hrvatska seljačka stranka (HSS). Ustaše su također imale mnogo protivnika među manjinama poput Srba i Jevreja u regiji. Kako je rat napredovao, utjecaj Ustaša se smanjio te su se pojavile nove političke stranke koje su promovirale federalističku ideju o nezavisnoj Hrvatskoj unutar Jugoslavije. Međutim, one nisu uspijele uspostaviti dugoročnu stabilnost u regionu jer bi svaki pokušaj reforme bio prekinut silom od strane okupatora ili unutarnji sukobi.
Konačno, 1945., Nezavisna Država Hrvatska je ukinuta te je slijedila reorganizacija Jugoslavije pod Titom. Iako se neki od političkih pokreta iz Nezavisne Države Hrvatske nastavili na novi naćin u novoformiranoj Jugoslaviji, NDH se smatra zatvoriti razdoblje hrvatske istorije te gotovo svi događaji iz tog perioda do danas smatraju kontroverznim i spornim temama za diskusiju.
Ustav i zakoni NDH
Undeground Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je imala svoj vlastiti ustav i odgovarajuće zakone. Ustav NDH je usvojen 21. svibnja 1941. godine, a potom je slijedio set zakona koji su regulirali razne aspekte društvenog života i administracije države. Ustav je bio temeljen na fašističkim principima, a bio je popraćen nizom vladinih mjera koje su trebale osigurati strogu kontrolu nad građanima. Glavni ciljevi ovih mjera bili su ograničavanje slobode govora, religijskih sloboda i drugih ljudskih prava, te jačanje kontrole države nad građanima u svrhu postizanja političkih ciljeva. Zakoni koji su uslijedili nakon ustava bili su podređeni tim ciljevima.
Najvažniji zakon NDH bio je Zakon o obvezama i pravima naroda iz 1943., koji je propisivao obveze građana prema državi i činio ih odgovornim za ispunjenje svojih obveza prema NDH-u. Na temelju tog zakona, izdani su niz drugih zakona koji su regulirali društveni život u državi. Tako se primjerice regulirala pitanja rada, školovanja, javnih financija, porodičnog života itd. Zakoni nisu izostali ni u političkom području te se tako formulirale obveze građana prema državi, poput dužnosti vojne službe ili postojanje određenih političkih partija.
U skladu sa ustavom NDH-a iz 1941., Vlada NDH imala je monopol na donošenje zakona te se stoga smatralo da ona ima punu moć donošenja bilo kojeg novog zakona unutar granica svoje jurisdikcije. Također se smatralo da vlada ima punu moć mijenjanja postojećeg pravnog okvira bez da bi se pritom morala pozvati na legitimitet Ustava ili na već postojeće zakone.
U skladu sa svim ovim pravilima, Vlada Nezavisne Države Hrvatske uspostavila je sustav pravosuđa temeljen na ideji da svaki građanin ima pravo na pravedno suditeljstvo te da će biti kažnjen samo onda ako se dokaže da je počinio neki prekršaj protiv propisa NDH-a. Sustav pravosudnih tijela bio je pod punom kontrolom vlade pa se stoga smatra da on predstavlja validno uporište za utvrđivanje ispravnosti bilo kojeg donesenog propisa unutar granica NDH-a.
Vojska i društvene službe u NDH
Vojska Nezavisne Države Hrvatske (NDH) bila je glavna sila koja je branila granice države, a također i organizirala društvene službe kako bi se osigurao red i mir. Vojska se sastojala od tri glavna dijela: Hrvatske vojske, Ustaša i domobranskog zbora. Vojska je imala zadatak da štiti granice države i održava red u zemlji. Također su provodili istrage protiv ilegalnih aktivnosti te sudjelovali u raznim društvenim inicijativama kao što je pomoć u obnovi nakon Drugog svjetskog rata.
Ustaše su bile hrvatsko-katolička politička skupina koja je stvorila NDH. Oni su bili odgovorni za provedbu vladinih politika te sudjelovanje u ratu protiv Jugoslavije i drugih saveznika. Također, osnovali su Ured za narodno sveučilište koji je obrazovao studente o vrijednostima NDH-a.
Domobranstvo je bio specijaliziran puk namijenjen obrani domovine od stranih sila. Domobranstvo je služilo kao policija koja je provodila istrage, suzbijala terorističke aktivnosti te spriječavanje nelegalnih migracija na teritorij NDH-a.
S druge strane, Društvene službe igrale su važnu ulogu u održavanju reda i mira u državi te se fokusirale na socijalne potrebe stanovništva. U tu svrhu Društvene službe pružale su usluge poput zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i obrazovanja stanovništvu. Također, izdavali su dozvole građevinskim tvrtkama koje bi gradile ceste, mostove itd., što bi olakšalo pristup lokacijama diljem NDH-a.
U konačnici, Vojska NDH igrala je važnu ulogu u obrani granica države te postizanju socijalnih ciljeva putem Društvenih službi. Osiguravali su sigurnost stanovništvu svojim djelovanjem te bili odgovorni za obnovu nakon Drugog svjetskog rata.
Promjene u društvu NDH
Tijekom Drugog svjetskog rata, Nezavisna Država Hrvatska (NDH) suočila se s mnogim promjenama u društvu. U početku su vladao nacionalizam, rasizam i fašizam. Ove ideologije bile su zasnovane na netoleranciji prema drugim narodima i vjerskim skupinama, kao što su Jevreji i Srbi. Također je postojala opća prisutnost antidemokratskih principa, poput militarizacije i ograničavanja sloboda tiska.
Međutim, tijekom vladavine NDH postupno se počelo uvođenje novih oblika društvene organizacije. Obrazovanje je postalo dostupno svim slojevima društva, što je pomoglo da se mreže solidarnosti stvore između ljudi različitih klasnih pripadnosti. Također je došlo do značajnih napretaka u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Među najvažnije reforme spadalo je uspostavljanje hrvatskoga jezika kao jezika države te podržavanje kulturnih događaja i umjetničkih projekata poput književnih natjecanja, izložbi slika i glazbenih festivala.
Iako NDH nikada nije postigla punu demokraciju, tijekom Drugog svjetskog rata doneseno je nekoliko važnih reformi koje su utjecale na društvo u Republici Hrvatskoj. To je doprinijelo stvaranju novoga oblika društvenoga poretka temeljenoga na principima međusobne solidarnosti i tolerancije prema drugim narodima i vjerama.
0 Comments