Što je prosječna mirovina u hrvatskoj

Što je prosječna mirovina u Hrvatskoj? Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iz 2019. godine, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 3.904,00 kuna. To je rast od 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.938 kuna po mjesecu, prema podacima o zajedničkom položaju Europske unije za 2019. godinu.

Izračun prosječne mirovine u Hrvatskoj

Prosječna mirovina u Hrvatskoj je iznos koji građani mogu primati kao naknadu za radni staž. Prosječna mirovina ovisi o više čimbenika, poput starosti, vrste radnog staža i primljenih naknada. Također je važno napomenuti da se prosječna mirovina u Hrvatskoj razlikuje od države do države, pa je potrebno pratiti trendove i trenutačne stope.

Hrvatska ima jedan od najstarijih sustava zajamčene mirovine na svijetu. Sustav se temelji na sustavu koji je izgrađen prije Drugog svjetskog rata. Od tada, Zakon o radu obvezno osigurava svim hrvatskim građanima da ostvaruju pravo na starosnu mirovinu. Međutim, prihodi od mirovine još uvijek su niži od prosjeka Europske unije.

Iako postoje razlike između država članica EU-a po pitanju mirovine, postoje dostupni podaci o prosječnoj mirovini u Hrvatskoj za 2018. godinu, koja iznosi oko 1050 kn (oko 140 eura) po mjesecu za samce i 1400 kn (oko 185 eura) za one koji žive s partnerom. Ovi se iznosi mogu malo promijeniti godišnje, ali su generalno stabilni unutar granica minimalnih plaća koja se primjenjuju u Hrvatskoj.

Također postoje dodatni programi koji pomažu onima s nižim prihodima od mirovine da bi dobili veći prihod od 850 kn (oko 113 eura) do 1250 kn (oko 166 eura) po mjesecu. Ovi dodatni programi obuhvaćaju posebne bonove i mogu biti dostupni onima koji ispunjavaju određene uvjete i obrasce zahtjeva.

Konačno, važno je napomenuti da postoje dodaci zdravstvenom osiguranju koji su također dostupni onima koji ostvaruju pravo na starosnu penzijsku naknadu prema Zakon o radu Republike Hrvatske iz 1996. godine. Ovi dodatci mogli bi pružiti veće beneficije onima s nižim prihodima te olakšati pristup uslugama zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj.

Faktori koji utječu na prosječnu mirovinu u Hrvatskoj

Prosječna mirovina u Hrvatskoj ovisi o nekoliko čimbenika. Prvi je stupanj obrazovanja. Osobe s višim stupnjem obrazovanja postižu veće mirovine. Drugi čimbenik je dužina radnog staža. Što je duža radna biografija, to su veće mirovine. Treći čimbenik je ekonomska situacija u zemlji; ako se ekonomska situacija poboljšava, to se odražava i na prosječnu mirovinu.

Kao još jedan važan faktor utječe i porezna politika vlade. Ako vlada provede nove porezne reforme, koji omogućuju veća primanja zaposlenih, to također može pozitivno utjecati na prosječne mirovine u zemlji. Također, promjenom porezne politike vlade mogu se postići različite ciljeve: smanjenje javnog duga ili povećanje razine potrošnje i BDP-a.

Još jedan važan faktor koji utječe na prosječnu mirovinu je inflacija; ako je inflacija visoka, to znači da će plaće biti niže i time će biti manji iznos osiguranja za starost te će biti manja prosječna mirovina. Također, niska inflacija može dovesti do smanjenja stopa nezaposlenosti što također doprinosi višoj stopi plaća i većoj prosječnoj mirovini.

Naravno, postoje i druge okolnosti koje utječu na prosječnu mirovinu kao što su gospodarska stabilnost zemlje, stopa nataliteta te visina primarne plaće određenih industrijskih grana. Svi ovi faktori međusobno djeluju te mogu pozitivno ili negativno utjecati na visinu prosječne mirovine u Hrvatskoj.

Visina prosječne mirovine u Hrvatskoj

Prosječna mirovina u Hrvatskoj je zakonom regulirana i ovisi o razini dugoročnih primanja tijekom radnog vijeka. Što više profesionalne vještine i iskustva ste stekli, to će vam biti veća prosječna mirovina. U skladu s Zakonom o mirovinskom osiguranju, prosječna mirovina se određuje temeljem određene stope koja se obračunava na temelju prihoda tokom radnog vijeka. Prosječna mirovina ne može biti niža od 70% minimalne plaće, a visina prosječne mirovine može biti veća od 70%.

Iznos prosječne mirovine također se obračunava u skladu s prihodima koji su ostvarivani nakon 1.1.2015., što znači da se za obračun prosječnih primanja tokom radnog vijeka ne uzimaju u obzir sva plaćena doprinosa osiguranja uplaćena prije 1.1.2015. Također, zbog oporezivanja, iznos prosječne mirovine može varirati prema starosti umirovljenika te prema trajanju osiguranja i druge faktore koji utječu na obračun iznosa umirovljenika.

Usporedbe radi, visina minimalne plaće u Hrvatskoj je 2019. godine bila 2180 kn neto (2775 kn bruto) po punom radnom vremenu na tjedan ili 11400 kn neto (14390 kn bruto) po mjesecu. U usporedbi s tim iznosom, prosječna hrvatska mirovina je ipak manja i iznosi oko 4000 – 6000 kuna po mjesecu.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj

Mirovine se u Hrvatskoj plaćaju putem Mirovinskog fonda. Mirovinski fond je zadužen za izdavanje i naplatu mirovine obveznim mirovinama. Svaki pojedinac koji ispunjava uvjete za primanje mirovine dužan je podnijeti zahtjev za mirovinu. U Hrvatskoj je prosječna mirovina oko 3.200 kuna, a iznos se određuje na temelju vremena provedenog na radnom mjestu i ukupnih primljenih plaća. Osim toga, postoje dodatni naknade koje se mogu dobiti, uključujući naknade za dugogodišnji rad, naknade za ratne veterane i slično.

Mirovine se obično isplaćuju preko standardnih banaka u Hrvatskoj i to jednom mjesečno ili četiri puta godišnje – to ovisi o poslovnoj banci, bankovnom računu i vrsti mirovine koju pojedinac prima. Mirovinari također imaju pravo na porezne olakšice, poput smanjenja poreza na imovinu ili smanjenja poreza na dohodke od nesamostalnih djelatnosti.

Mogućnosti za povećanje prosječne mirovine u Hrvatskoj

Prosječna mirovina u Hrvatskoj je relativno niska, no postoje načini kako bi se mogla povećati. Prvi korak prema većim mirovinama uključuje povećanje plaća radnika. Radnici bi trebali biti bolje plaćeni jer je to jedini način da se povećaju njihove mirovine. Osim toga, država bi trebala provesti reformu mirovinskog sustava koja će osigurati da se veće troškove podmiruju iz budžeta, a ne samo od radnika i njihovih obitelji. Također bi trebalo poduzeti druge korake poput reformiranja tržišta rada i zapošljavanja više starijih osoba. To će omogućiti više prilika za one s manje iskustva i iskustva iz drugih područja. Štoviše, potrebno je osigurati da ljudima ne bude teško pronaći posao nakon što napune određenu dob te da im budu dostupni programi obuke i edukacije koji će im omogućiti da rade duže vrijeme i stečeno znanje primijene u novim poslovima.

Također bi trebalo osigurati da se unaprijede usluge zdravstvenog osiguranja za starije osobe tako da oni ne moraju biti opterećeni financijskim teretom zdravstvenih troškova te tako preuzeti odgovornost za svoju budućnost. Državne vlasti bi također trebale omogućiti ljudima da provedu više vremena u obrazovanju i razvoju vlastitih vještina kako bi mogli raditi produktivnije i produktivnije. Također, potrebno je jamčiti sigurnost radnih mjesta koja su danas postala nestabilna zbog gospodarskih promjena u svijetu, a posebice u Hrvatskoj gdje su se pozitivne promjene dogodile nedavno. Svi ti koraci doprinjet će većoj stabilnosti na tržištu rada i time donijeti veće mirovine stanovništvu.

Konačno, države bi trebale provesti reformiranja fiskalnih politika kojima će se smanjit potrošnja po jednom domaćinstvu bez utjerivanja dodatnih optereti na stanovništvo. To ćemo postici osiguravajuci sredstva iz državnih fondova koja ćemo upotrijetiti za poboljsanjen program socijalnih potpora starijim osobama te stvaranjen novaca koji ćemo upotrijetiti za investicijske projetke unutar države. Takve politike bitne su jer one olakavajue opterecenje ljudskim resursima unutar države, poboljsavajue infrastrukturu radi lakseg pristupa trzistinm uslugama te stimulirajue ekonomskou rast tog podrucja.

Usporedba prosječne mirovine s drugim europskim državama pokazala je da je Hrvatska još uvijek daleko iza ostalih po pitanju prosječne visine mirovine. Stoga je važno poduzetii gore navedene korake kako bi se prosječna visina mirovine mogla povecati te tako olaksati situacija umirovljenikima što pripada dio nacionalne socijalne politike ciji cilji su briga o starosnom dobu populacije, ali i jačanjen ekonomskou snage same drzave.<