Transrodnost je termin koji se odnosi na osobe čiji rod i spol ne odgovaraju tradicionalnim rodnim normama. To može uključivati one koji se osjećaju ili izražavaju kako muški, ženski ili neodređeno. Transrodne osobe mogu imati različite identitete, uključujući transrodne, izvanrođene i genderfluidne.
Transrodnost je stanje koje se odnosi na osobe koje ne identificiraju svoju rodnu ulogu u skladu s onim što je utvrđeno za njihovu pravnu spol. To se odnosi i na osobe koje imaju identitet ili prelaze iz jedne rodne uloge u drugu, ili same sebe doživljavaju kao nešto drugo od spola koji im je pridružen.
Sadržaj
Definicija transrodnosti
Transrodnost je termin koji se odnosi na ljude koji se ne identificiraju s rodnom identitetom kojeg im je priroda dala. Drugim riječima, to označava ljude koji se ne osjećaju udobno unutar usko definiranog pola ili određene spolne identifikacije. To uključuje osobe koje se identificiraju s oba spola, tako da mogu biti muškarci i žene, ili osobe s promjenjivim identitetom. Transrodni ljudi također mogu imati i spolni identitet koji nije vezan za rodnu pripadnost. Osim toga, postoje i osobe koje se ne identificiraju s niti jednim polom ili spolom, a zovu se agenerski ili genderqueer.
Uglavnom, transrodnost je pojam koji opisuje stanje mentalne i fizičke nespoznatljivosti s tradicionalno određenim spolnim i rodnim ulogama te predstavlja jedinstveno razumijevanje društva u smislu da svatko ima pravo da vodi svoj život bez predrasuda na temelju njihove rodne pripadnosti.
Razlike između transrodnosti i transeksualnog identiteta
Transrodnost i transeksualnost često se međusobno povezuju, ali postoje bitne razlike između ove dvije kategorije. To je zato što je transrodnost širi pojam od transeksualnosti. Transrodni ljudi mogu se identificirati kao nešto drugo od svojeg roda, dok se transeksualci identificiraju s rodom koji se ne podudara s njihovim fizičkim izgledom. Također, transrodni ljudi mogu ili ne moraju imati promjenu pola uključenu u njihov identitet, dok je za transeksualce promjena spola obvezna. Iako postoje razlike između ova dva pojma, oboje predstavlja istu stvar: ljudsku potrebu da se identificiraju na način koji je najbolje za njih.
Transrodni ljudi mogu biti bilo muškarci bilo žene koji se osjećaju ili se identificiraju na način koji se ne podudara s njihovim fizičkim rodom. To može biti jedan pojam ili višestruki pojam, a može uključivati i promjenu spola ako to odgovara osobi. U slučajevima u kojima osoba odluči napraviti fizičku promjenu spola, ona će postati transeksualna. Transeksualne osobe su one koje su preselile svoju fiziku od jednog roda do drugog i često traže društveno priznanje takvog roda.
Kao što je već rečeno, razlika između transrodne i transeksualne osobe leži u tome da transrodni ljudi mogu biti bilo muškarci bilo žene bez potrebe da naprave fizičku promjenu spola, ali još uvijek mogu osjećati da su ono drugo od onoga što im je pridruženo fizikom. S druge strane, transeksualne osobe trebaju provesti fiziku promjenom spola da bi se u potpunosti osjećali prihvaćeno i prihvaćeno društvom.
Transrodna povijest
Transrodna povijest je izuzetno bogata i kompleksna, jer se proteže kroz različite društvene kontekste, od antike do danas. Uobičajeno je da transrodni ljudi postoje u svim kulturama i socijalnim okruženjima, a njihova prisutnost i značaj počinju se pojavljivati u dokumentima još u antičkim vremenima. U nekim društvima postoji duga tradicija prihvaćanja i podrške transrodnih osoba, dok se u drugim društvima transrodne osobe često osjećaju diskriminirane ili marginalizirane.
U Europi je osobito važno istražiti povijest transrodne zajednice tijekom srednjeg vijeka i renesanse. U tom razdoblju postojale su brojne zabrane protiv transrodnih ljudi koja su uključivala zabrane vezane uz odjeću, poslove ili brak. Postojale su također vrlo jasne razlike između toga kako su se muškarci i žene smatrali odgovarajućim na temelju spolne identifikacije. Međutim, unatoč tim silama represije, mnogi transrodni ljudi nastavili su živeti svoje živote bez straha od posljedica.
U modernom svijetu nastavlja se bitka protiv diskriminacije transrodnih osoba, posebno putem političke akcije i pravnih mjera. U posljednje vrijeme postalo je sve više mogućnosti da se promovišu prava transgender ljudi širom svijeta na temelju većih društvenih sloboda. Iako još uvijek postoje brojni problemi sa kojima se susreću transgender ljudi diljem svijeta, nadamo se da ćemo uspjeti osigurati da budu poštovani i cijenjeni u svim društvima.
Transrodna povijest predstavlja poseban dio nasljeđa humanitarnog rada koji treba biti poznat javnosti. Također je važno razumjeti dosadašnji napredak koji smo ostvarili na putu prema stvaranju tolerantnog društva bez diskriminacije bilo kojeg oblika prema bilo kojoj skupini ljudi.
Stavovi države prema transrodnim osobama
U posljednjih nekoliko godina, stavovi države prema transrodnim osobama postali su bitno drugačiji. Naime, od 2003. godine, većina zemalja u svijetu usvojilo je zakone i politike koji štite prava transrodnih ljudi. Međutim, unatoč tom napretku, mnoge zemlje još uvijek imaju negativan stav prema transrodnim ljudima. Često se koriste diskriminirajući i dehumanizirajući termini bez obzira na napore da se promijene stavovi prema transrodnim osobama.
U mnogim zemljama sigurnost i prava transrodnih ljudi su još uvijek ugroženi. Nekima je onemogućeno da se obrazuju, dobiju posao ili pristup zdravstvenoj zaštiti. Također im je često onemogućeno da se identificiraju s svojom spolnom orijentacijom od strane vlasti i društva. Transrodne osobe često su izložene nasilju i diskriminaciji koja je potaknuta predrasudama i netolerancijom prema njihovoj spolnoj orijentaciji.
Međutim, postoji napredak u pokretanju inicijativa kako bi se unaprijedila položaja transrodnih osoba. Primjerice, U Europskoj uniji postoje mnoge inicijative kako bi se unaprijedio nivo sigurnosti transrodnih ljudi te osigurao pristup javnih usluga i zdravstvenoj skrbi na ravnopravnoj razini sa svima drugima. Glavni cilj tih inicijativa je stvaranje okruženja koje podržava poštovanje različitosti te osiguranje prava svih građana bez obzira na nacionalnu pripadnost ili spolna orijentacija.
Još jedan primjer je Uredba Vijeća (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca o obradi osobnih podataka te o slobodnom protoku takvih podataka (Generalna uredba o zaštiti podataka). Uredba štiti prava pojedinaca na privatnost te jamči da će biti pošteđeni od diskriminacije temeljenoj na spolno identitetu ili orijetaciji. Ova Uredba postala je primjenjliva 25. travnja 2018., a cilja joj je jamčenje sigurnosti i prava svih građana EU-a bez obzira na nacionalnu pripadnost ili spolnu orijetaciju.
Svi ti napori vidlji su kao poticaj promjenama stava javnosti prema transodrnim osobama te osiguravanju ravnomjerne integracija u društvu bez obzira na spolni identitet ili orijetacija.. Kako bi se dalje unaprijeio položaj transodrnih ljudia potrebna su još veća ulaganja u edukacija javne politike , trganizirane akcije te redovito praćenje situcije kako bi se omogucilo dalji napredak ka jačanju sigurnostii pravaa tu populaciuu
Prava transrodnih osoba
Transrodnost je današnji pravni i društveni izazov, koji se pojavio nakon dolaska do spoznaje da su seksualna orijentacija i identitet nekoga ne moraju podudarati. S obzirom na to, trebalo bi razmotriti koje pravne mjere postoje za zaštitu prava transrodnih osoba.
Prvo, potrebno je spomenuti Zakon o ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj iz 2008. godine, koji je uspostavio temelje za jednakost svih ljudi u Hrvatskoj. Ovim zakonom se osigurava da svi građani imaju jednaku priliku za ostvarivanje svojih prava, bez obzira na njihovu spolnu identifikaciju. Međutim, nedostatak ovog zakona je da ne uključuje specifična prava transrodnih osoba.
Drugo, postoji Nacionalni program za ravnopravnost spolova (NARASP) koji se sastoji od više podprograma i projekata koji jamče provedbu mjerama usmjerenih na jačanje položaja žena i muškaraca u Hrvatskoj. U sklopu NARASPA postoje mnoge inicijative i programe kojima se promovira jednakost transrodnih osoba, što će im omogućiti da ostvare svoja prava na jedinstven način. Međutim, trenutno postoje problemi vezani uz implementaciju ovog programa jer nema dovoljno financijskih sredstava koja su potrebna za provedbu određenih mjera.
Treće, postoje pozitivne promjene u hrvatskom pravnom okruženju vezane uz ljudska prava transrodnih osoba. Na primjer, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru predviđa promjenu identifikacijskog broja svake fizičke osobe prema njenoj izabranoj spolnosti. Osim toga, donesena su i odgovarajuća pravilanja koja omogućavaju promjenu ime prema novoizabranom identitetu.
Sve u svemu, Hrvatska napora da osigura ravnopravne mogućnosti transrodnih ljudima tek trebaju dovesti do cilja – potpune podrške ljudskim pravima svih građana Hrvatske bez obzira na njihov seksualni identitet ili orijetaciju.
0 Comments