Što su rezerve? To su financijske ili nefinancijske količine koje se čuvaju za buduću upotrebu ili za predviđene svrhe. Rezerve mogu biti fizička imovina, financijski instrumenti ili financijska sredstva koja se čuvaju na stranu od ostalih sredstava tvrtke. Sve ove vrste rezervi mogu se koristiti za pokrivanje troškova nastalih uslijed nepredviđenih događaja ili da bi se osigurala dugoročna stabilnost i sigurnost tvrtke.
Rezerve su akumulirane finansijske sredstva stvorene za pokriće budućih potencijalnih gubitaka, kao i za ostvarivanje budućih određenih ciljeva. Rezerve mogu biti uskladišteni u obliku novčanih sredstava, nekretnina ili drugih aktivnih vrijednosti.
Sadržaj
Kako se utvrđuju rezerve?
Rezerviranje je proces određivanja iznosa koji treba biti pohranjen za potencijalni gubitak u budućnosti. Rezerviranje se obično primjenjuje na financijske izraze poput računa plaćanja, osiguranja i druge financijske transakcije. Rezerviranje se također može primijeniti na neke operativne izraze poput inventara i materijala za obradu. U svakom slučaju, rezerviranje je važna mjera za upravljanje rizicima i poboljšanje financijskih izvještaja. Postoje različiti načini utvrđivanja rezervi, ovisno o vrsti izražaja kojem se primjenjuju.
Najjednostavniji način utvrđivanja rezerve je prema postojećim standardima. Ovo je najpopularniji pristup u poduzećima jer omogućava da se bez puno napora odrede standardne rezerve za bilo koju vrstu izražaja. Međutim, metode standardne rezerve ne mogu uvijek biti dovoljne za sve situacije, stoga je potrebno dodatno promatranje i procjena da bi se postigla točna procjena potencijalnih gubitaka.
Drugi pristup utvrđivanja rezervi je prema procjenama stručnog osoblja. Ova metoda je često korištena u složenijim okolnostima kada postoje posebni rizici s kojima treba računati. Na primjer, financijska poduzeća mogu provoditi procjenu opasnosti od dugoročnih poslova s ciljem određivanja točne veličine nastalog gubitka u budućnosti. Stručno osoblje tako može provesti odgovarajuće istraživanje i procjenite rizik na temelju posebnih okolnosti svake pojedine transakcije i donesite ispravnu odluku o tome koja će vrsta rezervacije biti najbolji izbor.
Konačno, postoji još jedna metoda utvrđivanja rezerva koja se zove ekonomsko-matematičko modeliranje. Ova metoda temelji se na matematičko-statističkim modelima koji omogućavaju precizno predviđanje potencijalnih gubitaka budućih transakcija pomoću matematičkih algoritama i statistike. Ova metoda je manje popularna jer zahtijeva veoma složene algoritme pri stvaranju modela te visoke troškove implementacije, ali isplativost dolazi sa sigurnošću da su topline procjenom utvrđene tocne velicine potencijalnih gubitaka u buducnosti.
Rezerviranje
Rezerviranje je postupak planiranja i upravljanja dostupnim resursima kako bi se osiguralo da će biti dostupni onda kada su potrebni. U većini slučajeva, rezervacije se obično odnose na hotele, koncertne ulaznice, letove i druge vrste proizvoda ili usluga. Rezerviranje također uključuje planiranje i upravljanje raspoloživim resursima u svrhu osiguravanja da će biti dostupni onda kada su potrebni.
Postoje različite vrste rezervacija, ovisno o vrsti proizvoda ili usluge koja se rezervira. Na primjer, neke od najčešćih vrsta rezervacija uključuju hotelske sobe, letove, brodove i autobuse. U slučaju hotelskih soba, rezervacije obično uključuju unaprijed plaćene noćenja i mogu se obaviti putem online platformi ili putem telefona. U slučaju letova, postoje različite opcije za rezervaciju, uključujući unaprijed plaćene sjednice na avionima zrakoplovnih tvrtki i posebne ponude za last minute putovanja.
U slučaju brodova i autobusa postoje također različiti načini rezervacije. Postoje online platforme za rezerviranje brodova i autobusa koje omogućavaju putnicima da pretraživanjem pronađu najbolji ponude za svoj odabrani put. Također postoje agencije za putovanja koje posredno nude brodske i autobusne linijske karte. Ovisno o cilju putovanja, mogućnostima pretraživanja i drugim parametrima možete odabrati najbolju opciju za vaš odabrani izlet.
Centralne banke i rezerve
Centralne banke su vladine institucije koje imaju za cilj održavanje stabilnosti valuta. One također imaju ulogu u kontroliranju monetarne politike jedne države, što uključuje kontrolu inflacije, promjene tečaja valuta i obveznice. Također su odgovorne za održavanje financijske stabilnosti. U većini država postoji samo jedna centralna banka koja je odgovorna za nadzor monetarne politike. Međutim, postoje neke države sa višestrukim centralnim bankama.
Rezerve su sredstva koja se čuvaju u centralnoj banci i mogu se koristiti za podmirivanje obveza prema strancima ili drugim vladinim agencijama. Rezerve se često sastoje od stranih valuta, zlata ili drugih sredstava koja mogu biti upotrijebljena u slučaju potrebe. Centralna banka također može stvarati novac putem emisije novčanica ili druge monetarne politike da bi povećala raspoložive rezerve. Ova sredstva se mogu koristiti za financiranje različitih projekata ili poticaja privrednom rastu.
Svi dijelovi monetarne politike temelje se na nadzoru Centralnih banaka i rezervi. Centralna banka mora biti sposobna pratiti i usklađivati monetarne politike kako bi se osiguralo da su rezerve dovoljno visoke da bi pokrile potencijalne gubitke ili potrebe novca. Oni također moraju biti sposobni pratiti tržište i određivati optimalnu stopu inflacije koja će osigurati financijski stabilnost po cijelom svijetu.
Rezervni fondovi
Rezervni fondovi su financijski instrumenti koji se koriste za pokrivanje gubitaka ili troškova koji se mogu dogoditi uz manje ili više vjerojatnosti. U Hrvatskoj postoje različite vrste rezervnih fondova, kao što su rezervni fond za financiranje radnikova i rezervni fond za mirovinsko osiguranje. Rezervni fondovi pomažu u sprječavanju neželjenih financijskih gubitaka i održavaju stabilnost financijskog sustava.
Rezervni fondovi su obvezne sredstva koja se osiguravaju na temelju odredbi Zakona o radu ili Zakona o mirovinskom osiguranju. Oni se često stvaraju izravno u banci, a njihov je cilj osigurati da će radnicima biti isplaćena naknada za slučaj otpuštanja, bolovanja ili drugih situacija s višim troškovima. Osim toga, rezervni fondovi mogu se iskoristiti za pokrivanje troškova liječenja zaposlenika i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
U Hrvatskoj je obavezno osigurati rezervne fondove tako da se u slučaju nepredviđenih okolnosti mogu preuzeti financijske obveze prema radnicima i da država može plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje. Osim toga, postoje i neki slobodno odabrani rezervni fondovi koji se mogu iskoristiti u svrhu pokrivanja dodatnih troškova vezanih uz poslovanje ili investicije u budućnost. U tom slučaju, vlasnik tvrtke mora odrediti godišnji iznos koji će biti uplaćen na račun rezervnog fonda te odlučiti što će biti namijenjen s time prikupljenim novcem.
Dnevno kretanje rezervi
Rezerve valuta predstavljaju zapise u obliku novčanica i deviza koje su države čuvale kao rezervu sredstava. Dnevno se vrši pritisak na te rezerve, a zemlje se obično trude da održe određeni nivo tih rezervi. Međutim, s vremena na vrijeme mogu se dogoditi promjene u dnevnom kretanju rezervi.
U nekim slučajevima može doći do smanjenja rezerviranih iznosa valuta. Ovo se može dogoditi ako države troše više novca nego što mogu namiriti sa svojih postojećih deviznih rezervi. Također, ova situacija može nastati kada je jedna strana u međunarodnom trgovinskom sporazumu spremna prodati više valuta od druge strane iako ta druga strana nema dovoljnu deviznu rezervu da bi je otplatila. U takvim slučajevima, dnevno kretanje bit će negativno.
Također postoji mogućnost da dolazi do povećanja dnevnih rezerviranih iznosa valuta. Ovo bi se moglo dogoditi ako se očekuje da će neto plaćanja jedne strane biti veća od druge strane u međunarodnom trgovinskom sporazumu. Ovakva situacija bi mogla biti pogodna za povećanje dnevnih valutnih rezerviranih iznosa jer bi to omogućilo državi da namiri većinu plaćanja bez potrebe za dodatnim prodavanjem deviza.
Konačno, treba napomenuti da bi promjene u dnevnom kretanju valutnih rezerviranih iznosa mogle imati i neke pozitivne učinke. Na primjer, ako su jedna ili više zemalja spremne prodavati svoje devize prema manjoj cijeni od one na kojoj su one bile ranije, to bi moglo osigurati višemilijunsku vrijednost dodatnih deviza na tržištu te istovremeno olakšalo pritisak financijskih tržišta diljem svijeta.
0 Comments