Deja vu je pojam koji se odnosi na neobično iskustvo da nešto već vidimo ili čujemo, iako to nismo. To iskustvo obično ima osećaj da ste već proživeli to iskustvo u prošlosti.

Deja vu je fenomen u kojem se osjeća da ste već doživjeli ili vidjeli nešto što se sada događa ili se dogodilo. To se često opisuje kao pomalo zbunjujući osjećaj da ste već doživjeli istu situaciju ili bili u istom prostoru.

Što je deja vu?

Deja vu je fenomen koji se manifestira kao naglo osjećaj da ste nešto već iskusili. Ovo stanje može biti izazvano različitim okolnostima i ponekad se može dogoditi da se osjećate kao da ste već bili u situaciji u kojoj se trenutno nalazite. Osjećaj deja vu obično traje nekoliko sekundi, ali neki ljudi mogu imati trajan osjećaj deja vu. Ovo stanje je često opisano kao osjećaj znatiželjne zbunjenosti ili zbunjenosti.

Kako se deja vu manifestira?

Deja vu može biti manifestirano na razne načine, ali glavni simptomi su dojam poznatosti i nelagoda. Možda ćete imati osjećaj da ste već bili u situaciji u kojoj ste trenutno, a možda ćete se preplašiti ili čak biti malo uplašeni. Možete dobiti dojam da je sve što se događa već bilo događanje i to može biti prilično zastrašujuće. Također, možete imati osjećaj da ste upoznati s ljudima koje nikada prije niste upoznali ili da ste već bili na mjestima gdje dosad niste bili. Ponekad ljudi mogu biti toliko zbunjeni od ovog stanja da ne mogu reagirati na odgovarajući način u situacijama u kojima su trenutno.

Uzroci deja vua

Deja vu je čudan osjećaj da ste već doživjeli nešto što još niste. To se obično događa kad se neki detalji okoline ili situacije ponavljaju na način koji uzrokuje iluziju da ste to već doživjeli. Većina ljudi i dalje nema odgovor na pitanje što uzrokuje taj osjećaj, ali postoje neke teorije o tome.

See also  Što je GDPR

Jedna od najpopularnijih teorija je da je deja vu povezan s memorijom. Prema ovoj teoriji, deja vu dolazi kad osoba prepoznaje prilično poznate okolnosti, ali ne može identificirati izvor memorije. U tom slučaju, mozak će stvoriti iluziju da se ta situacija već zbivala.

Druge teorije povezuju deja vu s procesom prosuđivanja i percepcije. Prema ovim teorijama, deja vu dolazi kad mozak prosuđivanja primi podataka brže nego što su mogli biti evocirani iz dugoročne memorije, pa stvori iluziju da se situacija već dogodila.

Isto tako, postoji i neurobiološka teorija koja tvrdi da je deja vu možda povezan s disfunkcionalnim sinapsama ili disfunkcionalnom interakcijom između desne i lijeve hemisfere mozga. Prema ovoj teoriji, sinapse mogu imati problem sa svojim prenošenjem informacija i stvoriti osjećaj da se situacija već dogodila ranije.

Iako još uvijek nema jedinstvenog odgovora na pitanje što uzrokuje deja vua, postoje mnoge teorije kojima ljudi mogu pristupiti kako bi razumjeli tu pojavnost. Međutim, još uvijek treba više istraživanja kako bi se razumio mehanizam deja vua.

Epileptični napad i paroksizmalna pojava

Epileptični napad je kompleksna pojava koja se manifestira u obliku nekontroliranih mišićnih kontrakcija ili konvulzija. To je uzrokovano disfunkcijom neurona, što dovodi do nekontroliranog aktiviranja živčanih stanica. Epilepsija je kronična bolest koja se manifestira u obliku epileptičkih napada. Epileptični napadi mogu biti vrlo različiti, od blagih do ozbiljnih, i mogu zahtijevati liječenje. Paroksizmalna pojava je slična epileptičnom napadu, ali može biti uzrokovana različitim čimbenicima, poput stresa ili anksioznosti. Paroksizmalne pojave nisu obilježene konvulzijama i ne zahtijevaju liječenje.

Razlikovanje između epileptičnog napada i paroksizmalne pojave može biti prilično teško jer su simptomi slični. Međutim, postoje određeni simptomi koji se mogu upotrijebiti za razlikovanje između ovih dviju stanja. Prvo, epilepsija se obično manifestira u obliku oštrih i intenzivnih mišićnih kontrakcija ili konvulzija, dok paroksizmalne pojave to ne čine. Drugo, epipetikalni napadi često traju od jedne do nekoliko minuta, dok paroksizmalne pojave traju manje od jednog minuta. Treće, epipetikalni napadi često doprinose promjenama raspoloženja i pamćenja nakon napada; međutim, paroksizmalne pojave nemaju takve posljedice.

See also  Što je kompatibilnost znakova

Da li postoji liječenje za deja vu?

Deja vu je doživljaj kada osjećamo da smo već nešto doživjeli ili vidjeli, ali to nikad nismo činili u stvarnosti. Ovo se obično događa u trenutku kada ljudi imaju osjećaj znatiželje, zbunjenosti ili čak i straha. Iako je ova pojava već dugo poznata, još uvijek se ne zna mnogo o tome. Postoje razne teorije i pretpostavke o tome što može izazvati deja vu, ali još uvijek nema službenog liječenja.

Psihologija postavlja da su deja vu simptomi povezani s disfunkcijom pamćenja. Pretpostavlja se da naš mozak u trenutku deja vu ne može razlikovati stvarne događaje od onih koje smo maštali ili čuli od drugih. Ovi problemi s pamćenjem mogu biti uzrokovani stresom, prekomjernim konzumiranjem alkohola ili droge, bolestima mozga i mentalnom bolestima poput depresije i anksioznosti.

Istraživanja sugeriraju da postoje različiti načini na koje možemo smanjiti intenzitet deje vua ili ga potpuno eliminirati. Jedna od mogućnosti je meditacija koja nas uči da se skoncentriramo na tu pozornost i usredotočimo se na trenutačni trenutak bez prevladavanja prošlosti. Također, joga i druge oblike fizičke aktivnosti mogu biti od velike pomoći jer nam omogućavaju da isključimo “vanjski svijet” i usmjerimo pažnju na sadašnji trenutak. Ljudima također savetuju se da prate dijetalnu prehranu koja sadržava hranjive tvari potrebne za normalno funkcioniranje mozga. Međutim, važno je napomenuti da postoji mnogo faktora koji utječu na intenzitet deje vua pa je stoga potrebno provesti više istraživanja prije nego što se donesete bilo kakve zaključke o tome što ćete poduzeti za liječenje ove pojave.

Postoje li rizici povezani s deja vuom?

Deja vu je često neobično iskustvo koje prouzrokuje da se osjećamo kao da smo ranije doživjeli neku situaciju ili okruženje. Iako je deja vu osjećaj često uzrokovan stresom, možda postoji i određeni rizik vezan za njega.

See also  Što je kvisling

Budući da je deja vu vrlo misteriozan fenomen, teško je procjeniti postoji li ikakav rizik vezan za njega. Međutim, postoji nekoliko mogućih rizika koje bi netko trebao imati na umu. Na primjer, pojava deja vua može biti znak da se netko suočava sa psihičkim problemima. Ako se pojava deja vua događa često ili se javlja u vezi s drugim simptomima poput anksioznosti ili depresije, možda biste trebali obratiti pažnju i posjetiti stručnjaka za mentalno zdravlje.

Deja vu također može biti uznemirujuće iskustvo ako se javlja često i traje dugo. U tom slučaju, postoji mogućnost da ćete osjetiti pritisak i napetost koja bi mogla utjecati na vaš život. Stoga bi bilo preporučljivo da ako imate takva iskustva, posjetite stručnjaka kako biste potražili savjet o tome što trebate učiniti dalje.

Iako postoje određeni potencijalni rizici vezani uz deja vu, to je još uvijek relativno bezazlen fenomen koji se obično ne održava dugo i obično ne donosi nikakve druge negativne posljedice. Postojanje ovog fenomena pokazatelj je ljudske mašte i dugotrajan je dio ljudske kulture diljem svijeta već stoljećima. Zato ako ste doživjeli deju vuu, nemojte biti previše usredotočeni na nju – um instead savjetovanju s liječnikom ako mislite da bi to moglo biti znak mentalnih problema ili drugih simptoma anksioznosti ili depresije.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je personifikacija

Personifikacija je literarna tehnika koja se koristi za davanje ljudskih osobina neživim objektima ili pojmovima. To pomaže učiniti da se čitatelji osjećaju blisko i vezano za slike koje su stvorene u određenom djelu. Ova tehnika vam omogućuje da prenesete osjećaje i...

read more

Što je kolnik

Što je kolnik je starodrevna igra koja se igrala u Hrvatskoj još od srednjeg vijeka. Iako se ne zna tačno kada je prvi puta izumljena, tradicija se prenosi s generacije na generaciju. Igra se bazira na pravljenju i skupljanju bodova koristeći figurice ljudi, životinja...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This