Što je soja

Što je soja? Soja je biljka koja se uzgaja širom svijeta zbog svojih hranjivih svojstava. To je jedan od najpopularnijih i cijenjenih biljnih proizvoda na svijetu, koji se uglavnom koristi za prehrambenu proizvodnju. Soja sadrži visoke razine proteina, vitamina i minerala, a također ima visoke razine fitoestrogena, što ga čini izvrstnim izvorom hranjivih tvari. Također, soja je popularna u medicinsko-prehrambenoj industriji zbog svoje sposobnosti da poboljša zdravlje ljudi.

Soja je biljka koja se uzgaja u mnogim delovima sveta radi svog mesnatog i nutritivnog semena. Sojin seme sadrži visok nivo proteina, masti i vitamina, a istovremeno je bogato mineralima i vlaknima. Soja se koristi kao hrana za ljude i životinje, a njen sok se upotrebljava za proizvodnju nekih zdravstveno korisnih proizvoda.

Sastav soje

Soja je biljka čija se sjeme široko koristi u ishrani. Soju sastavljaju tri glavna komponenta: proteini, masti i ugljikohidrati. Proteini su sastavni dio soje koji čine oko 36% njenog ukupnog sastava. Proteini sadrže esencijalne aminokiseline koje su potrebne za razvoj i funkcionisanje tijela. Masti čine oko 20% soje i uključuju linolensku, oleinsku, palmitinsku i stearinsku kiselinu. Ugljikohidrati predstavljaju preostalih 44%, od kojih su većina polisaharidi poput glukoze, fruktoze, galaktoze i maltoze. Ovi polisaharidi mogu se iskoristiti za proizvodnju alkohola ili slatkiša. Soja je bogata mineralima poput magnezija, fosfora, željeza, cinka i kalcija te vitamina B6 i E. Također sadrži vlakna koja imaju pozitivan uticaj na digestivni trakt.

Sadržaj proteina u soji

Sadržaj proteina u soji je između 36% i 50%. Postoji mnogo vrsta soje koja se razlikuju po sadržaju proteina: neke od njih imaju više od 40%, dok druge mogu da budu niže od 35%. Sadržaj proteina može da varira ovisno o tome da li je soja fermentirana ili nefermentirana. Fermentirana soja može biti bogatija proteinima nego nefermentirana soja.

Kako iskoristiti soju

Soju se može iskoristiti na mnogo načina: možete je dodati salatama ili joj prilagoditi umacima; peći joj slaninu ili napraviti piletinu; praviti burger od nje ili joj dodati jaja; napraviti tofu ili proizvoditi mlijeko; proizvoditi alkohol zasnovan na njoj ili napraviti jogurt od njenog mlijeka; praviti sendviče sa pršutom ili meso sa slanutkom; dodati joj ulje za salatu ili smrznuti je da bi se poslužila hladna; peći joj torte ili smutiće…

Proces obrade soje

Soja se obrađuje različitim postupcima kako bi se dobila hrana s nutritivnim i medicinskim svojstvima. Postupci obrade uključuju fermentaciju, pečenje, miješanje i preradu ulja. U procesu obrade soja postaje vlaknastija i lako probavljiva. To također pomaže u smanjenju alergenosti koja se može povezati sa sojom.

Fermentacija je jedan od najčešćih postupaka obrade soje o kojem ćemo razgovarati. Fermentacija omogućava razgradnju fitatnih spojeva i škroba u probavljive spojeve. Fermentacija također poboljšava okus i arome soje te joj daje kremasti okus i teksturu. Konzerviranje, toplinska obrada i sušenje su glavne metode fermentacije koja se primjenjuju na soji.

Daleko najčešći način prerade sojinog ulja je hladno prešano ulje. To je prilično jednostavna metoda koja zahtijeva samo nekoliko koraka da bi se u potpunosti izvršila. U ovom postupku, sirova soja očišćena je od strane mehaničkih ili kemijskih metoda, zatim usitnjena i pretočena u hidrauličnom presu kako bi izdvojila ulja. Ulje je zatim preko filtriranja čisto bez prisutnosti bilo kakvih nepoželjnih čestica.

Uglavnom, proces obrade soje varira ovisno o tome koji proizvod želite dobiti od njega – hranu ili lijekove – ali općenito gledano, ona mora biti temeljito očišćena prije daljnje prerada da bi bila sigurna za upotrebu u hrani ili lijekovima.

Gdje se uzgaja soja?

Soja se uzgaja diljem svijeta, a najveće proizvođači su SAD, Brazil i Kina. U SAD-u se soja uzgaja na mnogim područjima središnjeg dijela zemlje povezanim s rijekom Mississippijem. Brazil je drugi najveći proizvođač soje na svijetu, sa značajnim plantažama u regiji Rio Grande do Sul. Kina je treći najveći proizvođač soje na svijetu, a glavna područja u toj zemlji su Heilongjiang i Liaoning. U nekim druge zemlje poput Argentine, Indije i Venecuele također se uzgaja velika količina soje.

U SAD-u se soja obično sadi od travnja do lipnja, ovisno o regiji. Također postoji jesenski usjev soje koji se sije od kolovoza do rujna. Soju možete pronaći na mokrim tlima ili suhim tlima koja su plodna. Potrebno je biti oprezan s upotrebom pesticida jer mogu štetiti životinjskim vrstama i okolišu te često potencirati alergene ili alergene u hrani.

Zdravstvene prednosti konzumiranja soje

Soja je bogata biljka koja je puna zdravih hranjivih tvari, uključujući složene ugljikohidrate, proteine ​​i nezasićene masne kiseline. Konzumiranje soje može imati mnoge zdravstvene prednosti, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i osteoporoze. Također se smatra da može pomoći smanjenju razina holesterola u krvi.

Soja sadrži posebne vrste proteinskih spojeva poznatih kao fitoestrogeni. Oni mogu djelovati poput estrogena i imaju antioksidativna svojstva koja pomažu u sprječavanju oštećenja stanica. Ovi fitoestrogeni također mogu smanjiti rizik od nekih oblika raka, osobito raka dojke i zdjelice.

Istraživanja su pokazala da soja može pomoći u smanjenju rizika od postmenopauzalnog osteoporoza. Neka istraživanja sugeriraju da sojin fitinska kiselina može povećati gustoću koštanog tkiva što ga čini jačim i manje sklonim lomovima. To se smatra posebno korisno za žene nakon menopauze.

Konzumiranje soje se često preporučuje ljudima koji žele smanjiti razinu holesterola u krvi. To se smatra posebno važnim za prevenciju srčanih bolesti jer višak holesterola može dovesti do aterosklerotičnih plakova na unutrašnjoj stijenci arterijskih posuda. Istraživanja sugeriraju da redovita upotreba sojinih proizvoda može povećati nivo lipoproteina visoke gustoće (HDL) – “dobrog” holesterola – u usporedbi sa niskom ili normalnom HDL-om.

Moguća štetna dejstva konzumiranja soje

Konzumiranje soje se može povezati sa nekim mogućim štetnim dejstvima na zdravlje. U nekim slučajevima, soja može izazvati preosjetljivosti i alergijske reakcije. Također, soja koja se obrađuje industrijski može biti bogata ugljenim hidratima i mastima, što može dovesti do povećanog rizika od prekomjerne težine i kardiovaskularnih bolesti. Soja također sadrži fitohemikalije poznate kao fitoestrogeni ili estrogenski aktivni sastojci (EAS). Određene studije sugeriraju da EAS mogu imati negativan utjecaj na reproduktivno zdravlje muškaraca i žena. Na primjer, postoje studije koje pokazuju da su EAS u soji povezani sa smanjenom spermom broju, motilitetom i kvalitetom u muškaraca. Međutim, većina studija o ovom temelju je bazirala na animalnim modelima pa je potrebno vršiti dodatne istraživanja da bi se potvrdila ta veza.

Iako postoje određene studije koje govore o mogućem negativnom utjecaju soje na zdravlje ljudi, većina nalaza je nejasna i zahtijeva daljnja istraživanja da bi se utvrdilo sigurno dejstvo. Da biste smanjili rizik od bilo kakvih negativnih efekata izazvanih sojom, preporuča se da se pridržavate procjenjenih dnevnih potrošnji od 1-2 porcije (oko 80-160 grama) dnevno.