Poplave su nagli i nenadani porast razina vode uzrokovan velikim količinama oborina, poplavama ili ekstremnim vremenskim uvjetima. Često dovode do štete po životnu sredinu, ljudske živote i imovinu. Poplave mogu također biti uzrokovane nekontroliranim odlivom vode iz jezera, rijeka ili mora.
Poplave su vodene katastrofe u kojima je voda preuzeo dijelove tla koji su inače bili suhi. Poplave se obično javljaju kao posljedica obilnih kiša, povećanog nivoa rijeka ili oceana ili puknuća brana.
Sadržaj
Uzroci poplava
Poplave su nastale zbog prekomjerne količine vode koja je stigla u određeno područje. To se može dogoditi zbog obilnih padalina, poplavnog vala ili prevelikih voda rijeke i potoka. Drugi uzroci poplava uključuju povećanje brzine toka rijeke uslijed ledenih doba ili promjena u terenu. Tlo može biti ispunjeno vodom nakon bujice, poplave od kiše ili protok vode koji je povećan zbog otapanja snijega.
U nekim slučajevima, ljudske aktivnosti mogu utjecati na pojavu i intenzitet poplava. Na primjer, ljudi mogu graditi barijere duž obale rijeke da bi spriječili eroziju tla i curenje vode, što će rezultirati povećanjem protoka rijekom i stvaranjem višeg nivoa vode. U drugim slučajevima, ljudska aktivnost može dovesti do redukcije područja šuma koje pomažu da se spriječi prekomjeran protok vode u određenom području. Također, neki ljudi mogu čak ometati normalni tok rijeka za svoje lične potrebe, što može dovesti do povećanja nivoa vode u blizini.
Posljedice poplava
Poplave su često izvor štete koja se može osjetiti na mnogim razinama. Poplave donose neželjene posljedice za ljudsko zdravlje, životnu sredinu i ekonomiju.
Ljudsko zdravlje je posebno ugroženo zbog poplava jer mogu izazvati infekcije, trovanje hranom i bolesti uzrokovane vodom. Zagađenje vode koje dolazi od poplava također može dovesti do alergija i astme. Pored toga, poplave često uzrokuju epidemije bolesti, budući da se većina bakterija nalazi u vodi.
Poplavama se također mogu pogoršati postojeći problemi životne sredine, poput onečišćenja voda, taloženja otpadnih materijala i prekomjerne erozije tla. Poplavama se također mogu uništiti divlje životinje koje nemaju vremena da napuste područja koja su zatrpana vodom. Također postoji opasnost od potresa zemlje koji mogu biti izazvani poplavama.
Poplavama se može nanijeti ogromna ekonomska šteta lokalnom tržištu jer one mogu uništiti glavna poljoprivredna polja i unesrećiti stanovništvo koje je vezano za domaćinstva koja su pogođena ovim elementima prirode. Istraživanja su pokazala da je ekonomska šteta od poplava u višemilijunsko području međunarodne trgovine mnogo veća nego inače bi bila bez njih.
U skladu sa svim gore navedenim rizicima, potrebno je preduzeti mjere predostrožnosti kako bi se smanjila ozbiljnost posljedica potencijalnih poplava i pružila prva pomoć onima koji joj trebaju u slučajevima ozbiljnih propasti usmene infrastrukture.
Prevencija i sprečavanje poplava
Poplave su vrlo česta pojava u Hrvatskoj, a najčešće se javljaju uslijed velikih količina oborina. Stoga je vrlo važno da se uvedu mjere prevencije i sprečavanja poplava. Prvi korak u ovom smjeru je dobro planiranje gradnje, tako da se izbjegne područje niskog terena ili područja koja su sklonija poplavama. Također, potrebno je postaviti odgovarajuća nasipa ili kanala za odvodnju vode. Ovi kanali mogu služiti za ispuštanje viška vode na područja s manjim stanovništvom ili na druga mjesta gdje ne bi stvorila štetu.
Sprječavanje poplava također uključuje održavanje i obnavljanje postojećih kanala za odvodnju i čišćenje kanala od naselja, osobito one koje su povezane sa rijekama. Također, potrebno je osigurati da se okolni teren jednom godišnje pregleda radi procjene rizika od poplava. Osim toga, potrebno je redovito procijeniti i prilagoditi postojeće planove za sprječavanje poplava na temelju novih informacija o okolnim područjima i okolnim mogućnostima za obranu od poplava.
U slučajevima kada prevencija nije dovoljna, postoje alternativne mjere kojima se može smanjiti opasnost od poplave. Na primjer, mogu se postaviti barijere na području rijeka kako bi se smanji brzina strujanja vode ili mogu se postaviti posebne nasipe da bi se smanjilo razinu vode u nekom mjerilnom dijelu rijeke. Također, može se provesti sustav upravljanja vodom koji će regulirati protok i pritisak vode tako da ne prekorači granice nosivosti dreniranog područja.
Metode suzbijanja poplava
Poplave su često neizbježne, ali možemo poduzeti korake kako bismo ih smanjili. Jedna od najčešćih metoda suzbijanja poplava je stvaranje vodenih jezera. Ovi se jezera obično grade u brdovitim područjima kako bi se spriječilo da voda naraste preko okolnih šuma ili polja te time stvori poplavu. Vodeni jezeri mogu se također koristiti za akumuliranje vode tokom razdoblja normalnog protoka, što povećava razinu zaštite od poplave.
Druga metoda suzbijanja poplava je postavljanje nasipa ili zidova za zaštitu od poplave. Ovi elementi se postavljaju uz obale potoka, rijeke ili jezera, a cilj im je blokirati protok vode i spriječiti da se poplave šire na susjedna područja. Zidovi protiv poplava mogu biti napravljeni od betona, blata ili kamena i ponekad će biti poduprti tamnim travom ili plutajućim biljem kako bi se utrošio višak vode.
Treća metoda sprečavanja poplava je modifikacija terena. To uključuje obradu tla radi smanjenja nadraženosti, uklanjanje naselja koja su opterećena vodom te postavljanje novih kanala za odvodnju i akumulaciju vode. Ove mjere mogu biti djelotvorne ako se pravilno primjenjuju i osiguravaju dugoročne prednosti u sprečavanju opasnosti od poplavnih štetnih posljedica.
Svi ovi pristupi suzbijanju poplavama donose prednosti ali nose i neke nedostatke s obzirom na troškove i utrošene resurse potrebne za gradnju i održavanje kanala i nasipa te stvaranje novih jezera i modifikaciju terena. Ipak, ako implementiramo ove mjere pažljivo, one će nam omogućiti da smanjimo opasnost od velikih šteta prouzrokovanih po cijele regije usred velikih poplavnih epizoda.
Poplava nakon obnove
Poplave su jedan od najvećih prirodnih katastrofa koje mogu pogoditi ljude i druge žive stvorove. Mogu biti izazvane iznenadnim olujama, visokim vodostajem rijeka ili poplavama. Poplavljena područja često ostaju devastirana, a ljudi i životinje ostaju bez domova. Obnova nakon poplave zahtijeva odgovorne akcije i planiranje kako bi se olakšala obnova života i ekonomije u tim područjima.
Nakon poplave potrebno je provesti temeljitu procjenu stanja u regiji. To treba uključiti identifikaciju područja koja su pogođena, procjenu štete na infrastrukturi, ocjenu utjecaja na okoliš i razinu materijalne štete po domaćinstvima. Ova procjena omogućit će vam da donesete odluke o najboljoj metodi za obnovu područja koja su bila poplavljena.
Kako bi se osigurala uspješna obnova, potrebno je imati detaljan plan za postupke obnove. Plan bi trebao sadržavati opis mjera za olakšavanje krizne situacije, zdravstvene mjere zaštite od bolesti, mjerodavne agencije odgovorne za provedbu postupaka obnove te mehanizme financiranja potrebnih aktivnosti. Također je važno da se osigura da su lokalna društva uključena u proces planiranja i provedbe postupaka obnove te da su svi akteri informirani o dostupnim resursima.
Konačno, potrebno je da svaki program obnove uključi mjerodavne agencije za osiguranje transparentnosti i pravedne distribucije sredstava koja se dobivaju izvan države ili međunarodnih donatora. U tu svrhu važno je uspostaviti mehanizme koji će pomoći u sprječavanju nezakonitog preusmjeravanja sredstava ili nepotrebnih troškova koji bi eventualno mogli uticati na uspješnu realizaciju programa obnove.
Obnova nakon poplave može biti dugotrajan proces koji traži puno truda i vremena ali isplati se investirati vrijeme i napori zbog dugoročnih pozitivnih rezultata na društvo i okoliš.
0 Comments